Connect with us

Svijet

Makronu drastično opala popularnost

Popularnost Emanuela Makrona, francuskog predsjednika, znatno je opala i sada ga podržava svega 26 odsto građana, pokazuje ispitivanje urađeno za potrebe RTL-a.

To je Makronov najslabiji rejting od 2017. godine, kada je prvi put izabran za šefa države.

U zemlji gdje je najavljena reforma penzionog sistema naišla na veliki otpor javnost i proteste, 32 odsto ispitanika ima “pretežno loše” mišljenje o predsjedniku, a 41 odsto “veoma loše mišljenje”.

O premijerki Elizabet Born dobro mišljenje ima 27 odsto Francuza.

Prema anketi, 63 odsto Francuza želi da se nastave protesti zbog reforme koja predviđa povećanje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.

U aprilu 2022, kada je reizabran za šefa države, 46 odsto Francuza imalo je “dobro mišljenje” o Makronu.

Godinu dana poslije samo 13 odsto smatra ga sposobnim da okupi sve oko važnog pitanja.

Dok je Makron držao svečan govor građanima poslije potpisivanja zakona o penzionoj reformi, veoma nepopularnog u Francuskoj, mnogi građani širom zemlje su lupali u šerpe.

Poruka sa tog “koncerta” je bila da Francuzi ne žele da ga slušaju i da su glasniji od njega.

Uslijedili su protesti sa incidentima, kao i prethodnih nedjelja tokom okupljanja stotina hiljada nezadovoljnih građana zbog penzione reforme.

Ti skupovi su počeli polovinom januara kad je u javnosti počela da se pominje reforma.

Analitičari smatraju da postoji ponor između građana s jedne strane, i predsjednika i vlade s druge strane, koji će biti teško prevaziđen.

Poslije tri mjeseca protesta i građanskog nezadovoljstva, penziona reforma je usvojena 20. marta. Vlada je iskoristila ustavno pravo da reforma prođe bez glasanja u parlamentu. Zakon je potom potvrdio Ustavni savjet i na kraju ga je Maron potpisao u subotu.

Sindikati su pozvali na velike proteste 1. maja, na Međunarodni praznik rada.

(Reuters)

Svijet

KATASTROFA! Šumski požar u Kaliforniji zahvatio više od 72.000 hektara!

Šumski požar Giford koji je u američkoj saveznoj državi Kalifornija zahvatio površinu veću od 72.000 hektara, nastavlja da se širi, a više od 1.000 vatrogasaca bori se sa vatrom, objavio je ABC njuz.

U požaru su povrijeđene tri osobe.

Požar je uglavnom zahvatio područja sa gustim žbunjem i nepristupačnim terenom, ali zvaničnici navode da je ugroženo 460 objekata.

Pod kontrolom je samo tri odsto požara, saopštila je Kalifornijska vatrogasna služba.

Vatra je planula prije četiri dana u Nacionalnoj šumi Los Padres, kod Solvanga, i zahvatila je dijelove okruga Santa Barbara i San Luis Obispo u kojima je na snazi evakuacija stanovništva, a zatvoren je i auto-put.

Vlasti su pozvale građane, naročito one sa srčanim ili plućnim oboljenjima, starije osobe, trudnice i djecu, da ne borave na otvorenom kada su koncentracije dima visoke.

Još traje istraga uzroka izbijanja vatrene stihije.

U međuvremenu izbila su dva nova požara u južnoj Kaliforniji. Požar Rosa u okrugu Riversajd zahvatio je više od 1.200 hektara, dok je Gold požar u okrugu San Bernardino zahvatio 348 hektara i još nije pod kontrolom.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN PONOVO VADI RAKETE! Moskva ukida zabranu, rakete srednjeg dometa spremne za Evropu!

Rusko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da Moskva više ne smatra obvezujućim moratorijum na razmještaj projektila kratkog i srednjeg dometa.

Podsjetimo, Sjedinjene Američke Države su 2019. godine, u prvom mandatu Donalda Trampa, istupile iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF). Rusija je tada poručila da neće raspoređivati takve sisteme sve dok to ne učine i SAD.

Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov najavio je još u decembru da bi Rusija mogla odgovoriti na, kako ih je nazvao, “destabilizujuće poteze” SAD i NATO u strateškoj sferi. Sada rusko ministarstvo zvanično potvrđuje da se situacija promijenila.

“Obzirom da se situacija razvija u smjeru stvarnog razmještaja američkih kopnenih projektila srednjeg i kratkog dometa u Evropi i azijsko-pacifičkoj regiji, rusko ministarstvo spoljnih poslova konstatuje da su nestali uslovi za zadržavanje jednostranog moratorijuma na razmještaj sličnog oružja”, navodi se u zvaničnom saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Rusije, prenosi Index.

Povezana vijest:

Rusija ukida moratorijum: Rakete srednjeg i kratkog dometa “ponovo u igri”

Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), potpisan 8. decembra 1987. između američkog predsjednika Ronalda Regana i sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova, zabranjivao je razmještaj kopnenih balističkih i krstarećih raketa dometa između 500 i 5.500 kilometara, kako nuklearnih tako i onih s konvencionalnim bojevim glavama.

U roku od tri godine nakon stupanja na snagu 1. juna 1988., SAD i Sovjetski Savez uništili su 2.692 takva oružja te uspostavili strogu komisiju za nadzor i inspekcije, čime je INF postao prvi sporazum koji je eliminisao cijelu kategoriju projektila. INF je značio veliki iskorak u smanjenju nuklearne prijetnje tokom Hladnog rata.

SAD je formalno istupio iz sporazuma 2. avgusta 2019., nakon što su zvanilčnici prve administracije predsjednika Donalda Trampa, uključujući tadašnjeg šefa diplomacije Majka Pompea, optužile Rusiju za kontinuirano kršenje INF-a razvojem rakete 9M729.

Raketa 9M729 je ruski kopneni krstareći projektil za koji Sjedinjene Države i NATO tvrde da ima domet veći od 500 kilometara, čime krši odredbe sporazuma INF. Prema američkim izvorima, riječ je o modernizovanoj verziji rakete Kalibr, sposobnoj za nošenje bojevih glava i pogodnu za brzo lansiranje s mobilnih platformi, što je dodatno pojačalo strahove od destabilizacije evropske bezbjednosti.

SAD je tada naglasio da nije spreman ostati strana u ugovoru koji se sistemski krši, što je bio i glavni razlog izlaska iz INF-a. Taj potez su podržali i američki saveznici u NATO.

Rusko-američko prepucavanje
Podsjetimo, nedavno je bivši ruski predsjednik i sadašnji zamjenik predsjednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Dmitrij Medvedev objavio je niz oštrih poruka na društvenim mrežama u kojima je upozorio SAD na moguću nuklearnu eskalaciju, aludirajući na ruski sistem “Mrtva ruka”.

Nazvao je američkog predsjednika Donalda Trampa arogantnim, optužio ga da vodi “igru ultimatuma” i poručio da svako novo ucjenjivanje približava svijet prema ratu Rusije i SAD-a, pišu mediji poput Reutersa i Sky Newsa .

Donald Tramp je, opisavši izjave Medvedeva kao “vrlo provokativne”, objavio na Truth Socialu da je naredio premještanje dviju američkih nuklearnih podmornica “u odgovarajuće regije”. Ova izjava izazvala je zabrinutost jer šefovi država rijetko javno govore o položaju nuklearnog oružja.

Kremlj: Budite jako, jako oprezni
Kremlj je na Trampovu objavu reagovao pozivom na uzdržanost i izbjegavanje pretjerane nuklearne retorike, poručivši da bi “svi trebali biti jako, jako oprezni oko nuklearne retorike”.

Kremlj poručuje da razmještaj američkih podmornica ne vidi kao novu eskalaciju.

“Nećemo ulaziti u polemiku s Trampom”, rekao je portparol Dmitrij Peskov.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP RAZBIO ŠVAJCARSKU! “NEĆETE VI NAS PLJAČKATI!” Propao dogovor, stiže CARINA OD 39%!

Američki predsjednik Donald Tramp je u telefonskom razgovoru sa švajcarskim predsjednikom Karin Keler Sater dao do znanja sagovornici da 10 odsto carina neće biti dovoljno za trgovinski sporazum i optužio Švajcarsku da krade novac od SAD.

Saterova se sada suočava sa kritikama, jer su trgovinski pregovori sa Vašingtonom propali nakon “katastrofalnog” telefonskog razgovora sa Trampom, piše “Fajnenšel tajms”.

Tramp je najavio carinu od 39 odsto, jednu od najviših u svijetu, na švajcarsku robu, što se poklopilo sa državnim praznikom Švajcarske.

Švajcarski pregovarači su vjerovali da su obezbijedili privremeni dogovor o carini od 10 odsto, sličnoj britanskom aranžmanu. Zauzvrat, Bern je obećao gotovo 150 milijardi dolara ulaganja u SAD i ostao u redovnom kontaktu sa američkim trgovinskim predstavnikom.

Ponuda je odobrena početkom jula, pa su Švajcarci bili su uvjereni da se čeka samo Trampov potpis.

Saterova je dobila rijedak “pristup Trampu”. Međutim, tokom polučasovnog poziva Tramp je odbio ponudu i, umjesto toga, koncentrisao se na švajcarski trgovinski višak od 39 milijardi dolara.

Tramp je, prema izvoru “Fajnenšel tajmsa”, navodno, pitao sagovornicu “šta vrlo bogata alpska zemlja /Švajcarska/ može još da ponudi?”.

Švajcarski mediji nazvali su ishod pregovora “najvećim fijaskom”, a list “Blik” upoređuje ga sa najvećim porazom zemlje od 1515. godine, kada su švajcarske trupe izgubile od Francuske u bici kod Marinjana.

Nastavi čitati

Aktuelno