Connect with us

Politika

“Mali amandman” za Komšića, VELIKI ZA UNITARISTE

Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da Željko Komšić “građanskom pričom” o Ustavnom sudu BiH i njegovim “specifičnim nadležnostima” pokušava uvesti novi način odlučivanja i rada koji bi isključivao entitetski i etnički model odlučivanja, ali i naglasio prostu većinu za odlučivanje kao dovoljnu, što je otjelovljenje koncepta rušilačke politike.

Povodom Košićevog obraćanja na sjednici Venecijanske komisije na kojoj je naveo da u BiH postoji krhka demokratija i da u takvim slučajevima Ustavni sud treba da bude krajnja sudska instanca koja, pored pravnih pitanja, treba da zaštiti i demokratiju, Karan je istakao da je u BiH neophodno očuvati mir i stabilnosti, a to je moguće samo uz uvažavanje ženevsko-njujorških osnovnih dogovorenih principa u kojima je konstitutivnost nadnačelo, princip i ustavna norma.

Kolumnu profesora Karana za SRNU prenosimo u cijelosti:

Komšić, nikad ostvareni ustavopisac iz paralelnog univerzuma “građanske BiH” zatražio je usvajanje “malog amandmana na draft Mišljenja Venecijanske komisije”.

Komšić, svojom “građanskom pričom” o Ustavnom sudu BiH i njegovim kako kaže “specifičnim nadležnostima” pokušava uvesti novi način odlučivanja i rada koji bi isključivao teritorijalni tj entitetski i etnički model odlučivanja, ali i koji bi naglasio prostu većinu /od ukupnog broja sudaca/ za odlučivanje kao dovoljnu.

Ova opasna teza, iako je on predstavio kao demokratsku, zapravo je otjelovljenje koncepta politike dominacije, destabilizacije, opasne politike prevlasti i rušilačke politike.

Politika dominacije mora znati da je konstitutivnost ključni, esencijalni, generički, konstitucionalni element kao krovno, opšte i najveće načelo i ideja jedine moguće poveznice tri naroda (nosioca suvereniteta), teritorijalno određeni u dva entiteta.

U BiH je neophodno očuvati mir i stabilnosti, a to je moguće samo uz uvažavanje ženevsko-njujorških osnovnih dogovorenih principa u kojima je konstitutivnost nadnačelo, princip i ustavna norma, okvir mogućeg – suprotan principu dominacije kao okvira nemogućeg.

Dakle, struktura državne vlasti je jedino moguća kroz principe političkog kompromisa postignutog mirovnim sporazumom, uspostavljanje mehanizma ravnoteže, kao i sprečavanja prevlasti bilo kojeg naroda u procesu donošenja odluka.

Komšićevo “malo” razmišljanje ima za cilj da visoko autonomna federalna jedinica nestane, kao i mehanizmi zaštite Srpske i srpskog naroda, a BiH da se pretvori u građansku, unitarnu i folklorno multikulturalnu državu, bez konstitutivnosti i federalnog etno-teritorijalnog predstavljanja.

Dugoročno, Republika Srpska ne bi bila više nadležna za izbor sudija Ustavnog suda nego bi cijela BiH bila izborna jedinica, i bio bi to korak ka vraćanju na unitarnu većinsko bošnjačku državu `jedan čovjek jedan glas`.

Podsjediću da je Venecijanska komisija pravilno konstatovala sledeće: “Podjela pozicija u državnim organima među konsitutivnim narodima bila je centralni element Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je omogućio postizanje mira u BiH. U takvom kontekstu bilo bi teško uskratiti legitimitet normama koje bi, s gledišta nediskriminacije, mogle biti problematične, mada i neophodne za postizanje mira i stabilnosti, te sprečavanje daljeg gubitka ljudskih života”.

Dakle, ovaj “mali amandman” je veliki i direktni udar na sam Dejtonski sporazum, jer je njegov sadržaj suprotan samom biću multietnički pluralnog društva, ali je i njegova primjena neodrživa, opasna, politički, sociološki i ukupno društveno nemoguća, društveno neprihvatljiva i neprovodiva.

Dejtonskim mirovnim sporazumom konstituisana je BiH koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda – Srba, Bošnjaka i Hrvata, dok se prava svih ostalih moraju uvažiti i poštovati, pri čemu se prava jednog od tri konstitutivna naroda ne smiju nikako narušavati u sistemu predstavljanja u institucijama.

Bilo kakva odluka ili promjena koja bi narušila ravnotežu između tri naroda bi bila opasna po samu BiH, jer BiH nije zrela za raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je postignut dugotrajnim i upornim pregovaranjem. Nema idealno najboljeg oblika unutrašnje državne organizacije, državnog uređenja BiH, ali postoji realna društvena podloga opredmećena u dejtonskom Ustavu koja omogućava da nijedan konstitutivni narod ne živi potlačeno, ujedno štiteći ljudska prava svakog pojedinca.

Konsocijacijska demokratija, uravnoteženost, paritet i konsenzus, sa odsustvom bilo kakve premoći ili dominacije saveznog, zajedničkog nivoa federalnim jedinicama (entitetima) ili suprotno, primjenom ustavne podjele nadležnosti jeste jedini održiv i provodiv koncept funkcionisanja u BiH, za razliku od rušilačkih ideja i negacije dejtonskog balansa koju Komšić predlaže.

Politika

SKORO MILION KM IZ FONDA SOLIDARNOSTI ZA RTRS! Dragić u nevjerici “Zar smo dotle došli?!”

Nakon što je Upravni odbor Fonda solidarnosti Republike Srpske na telefonskoj sjednici donio odluku da sa 910.500 KM pomogne radnicima Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) zbog blokade računa usljed tužbe BHT-a, uslijedile su oštre reakcije javnosti. Član Predsjedništva PSS Bojan Dragić javno je postavio pitanje odgovornosti za finansijski slom javnog servisa i svrhe trošenja novca namijenjenog najugroženijim građanima.

Prema zvaničnoj odluci, novac u iznosu od 910.500 KM biće uplaćen na račun Nezavisnog sindikata RTRS-a kao jednokratna pomoć od po 1.500 KM za ukupno 607 zaposlenih radnika. Kako je navedeno iz Vlade RS, odluka je donesena na molbu sindikata kako bi se ublažile posljedice blokade računa javnog servisa, a za sprovođenje su zaduženi Fond solidarnosti, Ministarstvo finansija i Ministarstvo saobraćaja i veza.

Dragić: Fond solidarnosti ne smije biti instrument za saniranje tuđih brljotina

Reagujući na ovakav potez vlasti, član Predsjedništva PSS Bojan Dragić uputio je otvorenu kritiku, naglašavajući da se novac građana zloupotrebljava za gašenje požara nastalih lošim rukovođenjem.

„Zar smo dotle došli da iz Fonda solidarnosti pomažemo RTRS?! Fond solidarnosti treba da bude oslonac onima kojima je pomoć zaista neophodna u teškim životnim situacijama, a ne instrument za rješavanje finansijskih problema javnog servisa“, poručio je Dragić.

On napominje da pomoć radnicima nije sporna, ali da je nedopustiv način na koji se problem rješava, bez ikakvog utvrđivanja krivice za stanje u kojem se televizija našla.

„Ako je RTRS zbog blokade računa i sudskog spora doveden u tešku finansijsku situaciju, postavlja se logično pitanje: ko je odgovoran za to i zašto posljedice tuđih odluka treba da se saniraju novcem iz Fonda solidarnosti? Za 607 radnika odobreno je 910.500 KM, odnosno po 1.500 KM jednokratne pomoći. Ali nije dovoljno reći da se pomaže radnicima. Treba objasniti i zašto se za ovu namjenu koriste sredstva Fonda solidarnosti i da li su postojala druga rješenja“, istakao je Dragić.

„Građani zaslužuju odgovore, a ne prebacivanje odgovornosti“

Dragić na kraju poručuje da vlast ne smije manipulaciju pojmom solidarnosti koristiti kao paravan za izbjegavanje polaganja računa pred javnošću.

„Solidarnost ne smije biti izgovor za prebacivanje odgovornosti. Građani zaslužuju jasne odgovore, transparentno upravljanje javnim novcem i garanciju da će sredstva namijenjena onima kojima su najpotrebnija zaista služiti svojoj svrsi“, zaključio je Bojan Dragić.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

PREKINUO ŠETNJU SA AMERIKANCEM ZBOG DJECE! Gest Stanivukovića na Kastelu oduševio roditelje!

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković razgovarao je danas sa novim direktorom Kancelarije Ambasade SAD u Banjoj Luci Spenserom Fildsom o aktuelnoj političkoj situaciji, ekonomskom razvoju i investicijama, a njihovu šetnju tvrđavom Kastel obilježio je nesvakidašnji i topao susret sa osnovcima na ekskurziji.

Tokom zvaničnog sastanka, Stanivuković je istakao da je fokus razgovora bio na temama koje su od ključnog značaja za budućnost, sa posebnim naglaskom na konkretne mogućnosti za snaženje saradnje i privlačenje novih projekata.

„Vjerujem da su otvoren dijalog, međusobno razumijevanje i partnerstvo ključni za stvaranje novih prilika i bolju budućnost naših građana“, poručio je Stanivuković.

Šetnja sa Fildsom i neočekivan susret na Kastelu

Nakon zvaničnog dijela razgovora, Stanivuković je sa američkim diplomatom obišao tvrđavu Kastel, gdje se u tom trenutku zatekla grupa učenika iz Ugljevika koji su boravili na školskoj ekskurziji.

Iako je bio u društvu visokog stranog zvaničnika, Stanivuković je prekinuo protokolarnu šetnju kako bi prišao djeci, porazgovarao sa njima i fotografisao se sa svima koji su to željeli. Pored pažnje i osmijeha, gradonačelnik je školarcima obezbijedio i hranu za povratak kući.

Zahvalnost roditelja: „Djeci malo pažnje znači mnogo“

Ovaj gest izazvao je lavinu pozitivnih reakcija, a na društvenim mrežama oglasila se majka jednog od učenika, Nataša Đukić, koja je javno uputila riječi zahvalnosti banjalučkom gradonačelniku.

„Danas su naša djeca iz Ugljevika otputovala na ekskurziju u Banju Luku i sasvim slučajno na tvrđavi Kastel srela gradonačelnika Draška Stanivukovića. Kako smo mogli vidjeti iz medija, u tom periodu bio je u društvu novog direktora Kancelarije Ambasade SAD. To ga nije spriječilo da zastane, razgovara sa njima i fotografiše se sa svakim djetetom koje je to poželjelo. Posebno hvala i na tome što je obezbijedio obrok za svu našu djecu za povratak u Ugljevik“, navela je Đukićeva.

Ona je dodala da ovakva pažnja porodici i djeci ostavlja najljepše uspomene sa putovanja.

„Od srca hvala Drašku Stanivukoviću što ste našoj djeci boravak u Banjoj Luci učinili još ljepšim i posebnijim. Kao roditelju mi je drago što su, pored svih lijepih trenutaka sa ekskurzije, doživjeli i ovakvu pažnju i ljubaznost. Djeci malo pažnje znači mnogo, a nama koji ih šaljemo na put najljepše je znati da ih je neko dočekao sa osmijehom i učinio da se osjećaju dobrodošlo“, poručila je majka u objavi.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

I NJIH JE MILE KOŠTAO! Savjetnici spasavali fotelje, NAKON PRIJETNJE sav novac iz Srpske dali za Trampovu biblioteku!

Vodeći politički savjetnici Donalda Trampa, Džejms Bler i Kris Lasivita donirali su predsjedničkoj biblioteci Donalda Trampa honorar koji su ranije ovog mjeseca zaradili za savjetničke usluge Republike Srpske, piše CNN.

Taj potez uslijedio je nakon što im je Tramp zaprijetio otkazom zbog mogućeg sukoba interesa, piše CNN.

Tramp je početkom mjeseca najavio da će otpustiti Blera i Lasivitu ako se utvrdi da njihovi poslovi izvan kampanje predstavljaju sukob interesa.

– Dopušteno im je raditi za druge, kao i svim konsultantima u Vašingtonu. Ne znam za koga još rade, ali pitaću ih i, ako postoji sukob interesa, odmah će dobiti otkaz – napisao je tada Tramp.

Dodikov lobista otvorio u Višegradu poslovnicu američke firme za oružje

Nakon što je Njujork Post prvi objavio vijest o donacijama, Bler je na platformi X potvrdio uplatu.

– Da, tačno je, donirali smo cijeli honorar. Volim predsjednika i vječno sam mu zahvalan na prilikama koje mi je pružio. Čast mi je pridonijeti očuvanju njegove velike ostavštine – objavio je.

LaSivita je takođe potvrdio donaciju Trampovoj biblioteci.

– Očuvanje ostavštine i priče o @realDonaldTrumpu je čast i logičan potez . napisao je.

Angažman u Republici Srpskoj

Njujort Tajms je ranije izvijestio da je savjetnički dvojac putovao na Balkan uoči tamošnjih izbora.

Prema pisanju Tajmsa, Bler i Lasivita “plaćeni su po nekoliko stotina hiljada dolara preko advokatske kancelarije iz Vašingtona, koji je angažirala vlada Republike Srpske da ih savjetuje o izbornim pitanjima”.

Tačan iznos donacije nije objavljen. CNN je ranije izvijestio da je Tramp bio “bijesan” zbog članka u Tajmsu, što je potvrdio jedan iskusni republikanac u kontaktu s predsjednikom. Bijela kuća nije odmah odgovorila na CNN upit za komentar.

Džejms Bler vodi Trampov super PAC, MAGA Inc., i odgovoran je za predsjednikovu strategiju za izbore na sredini mandata. Kris LaSivita je viši savjetnik u istoj organizaciji, piše Index.

Nastavi čitati

Aktuelno