Zaustavljanje rasta plata u javnom sektoru, smanjenje poreskih olakšica, ukidanje subvencija za električnu energiju, ali i uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost cijele BiH samo su neke od mjera za kojima treba da posegnu domaće vlasti prema mišljenju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

S druge strane, domaći ekonomski stručnjaci tvrde da je zbog nefunkcionisanja BiH teško očekivati da zahtjevi MMF-a, ali i svih drugih kreditora, u najmanju ruku budu razmatrani, a kamoli sprovedeni u djelo.

Fiskalne rezerve u padu

U MMF-u smatraju da bi vlasti u BiH trebalo da preduzmu mjere za obuzdavanje deficita ograničavanjem potrošnje na plate u javnom sektoru, te da izbjegavaju diskreciona povećanja socijalnih davanja i novih mjera pomoći, ali i da preispitaju ostalu tekuću potrošnju.

– Istovremeno, treba da očuvaju potrošnju na javne investicije koje podstiču rast. Potrebno je ublažiti i fiskalne rizike koji proističu iz povećanja minimalne plate i ograničavanja rasta cijena električne energije – poručuju iz ove međunarodne finansijske institucije.

Njihov savjet domaćim vlastima je i da smanje potrebe za finansiranjem i pripreme planove za slučaj da ne budu u mogućnosti obezbijediti novac.

– Fiskalne rezerve smanjene su zbog povećanih budžetskih deficita, velikih otplata duga i povlačenja vladinih depozita – smatra MMF.

Republika Srpska i FBiH, naglašavaju, ove godine se suočavaju s velikim potrebama za finansiranjem, koje se vjerovatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu.

– Budžeti entiteta predviđaju značajne emisije dužničkih instrumenata, od kojih neke tek treba precizno odrediti. Vlasti treba da smanje deficite s ciljem ograničavanja potreba za finansiranjem, da preciziraju planove zaduživanja i utvrde dodatne mogućnosti smanjenja tekuće potrošnje kako bi se pripremile za potencijalni manjak novca – navode u MMF-u.

Takođe, naglašavaju i da je potrebno posegnuti za reformama kako bi se ponovo izgradile fiskalne rezerve, uz istovremeno poboljšanje kvaliteta potrošnje.

– Reforme, uključujući pregled zaposlenosti u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, potrebne su s ciljem povratka u zonu fiskalnog suficita u srednjoročnom periodu. Potrebno je posegnuti za preraspodjelom resursa sa tekuće na kapitalnu potrošnju, prvenstveno za infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju. Na kraju neophodno je mobilizovati i dodatne prihode, između ostalog pomoću smanjenja poreskih olakšica – smatraju u MMF.

Odliv kapitala

Međunarodna finansijska institucija osvrnula se i na Centralnu banku BiH (CB BiH) za koju smatra da streba snažno da se odupre pritiscima usmjerenim na finansiranje budžeta vlada ili kreditiranje banaka.

– CB BiH treba dodatno da ojača okvir obavezne rezerve, između ostalog putem povećanja stopa naknade za rezerve koje komercijalne banke drže kod Centralne banke. Potrebno je nastaviti s primjenom pravila o ispunjavanju obavezne rezerve na depozite u devizama, te nakon prelaznog perioda preći s djelimičnog na potpuno ispunjavanje obavezne rezerve na ovaj način – navode u MMF-u.

Smatraju i da bi smanjenje jaza između stopa naknade CB BiH i kamatnih stopa u evrozoni smanjilo podsticaj da banke sredstva plasiraju u inostranstvu, čime bi se obuzdao odliv kapitala.

– Ako bi se povećanje naknade prenijelo na kamatne stope na kredite, to bi moglo doprinijeti daljem smanjenju inflacije. Potrebno je nastaviti pažljivo pratiti rizike u finansijskom sektoru, te poboljšati pripravnost za krizu – poručuju iz MMF-a.

Takođe, traže i uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost za cijelu BiH koji bi, kako navode, mogao olakšati restrukturiranje banaka i obezbijediti likvidnost u izuzetnim slučajevima.

I ugljenik u fokusu

Tranzicija ka zelenoj energiji i pripreme za uvođenje poreza na ugljenik EU, navode u MMF-u, oblasti su koje zahtijevaju hitno djelovanje.

– Vlasti bi što je prije moguće trebalo da uvedu mehanizam određivanja cijene ugljenika. Treba postepeno da ukinu subvencije za električnu energiju i uspostave sistem trgovanja emisijama usklađen sa sistemom u EU, sa privremenim alternativama uvođenja cijena ugljenika, kao što su porez ili akciza kao moguće mjere, budući da bi sprovođenje sistema trgovanja emisijama moglo zahtijevati period od nekoliko godina – smatraju u MMF-u.

S ciljem pospješivanja rasta, domaćim vlastima savjetuju da ubrzaju reforme usmjerene na unapređenje upravljanja, zaštitu finansijskog integriteta, borbu protiv korupcije i ubrzanje procesa digitalizacije.

– Potrebno je unaprijediti nadzor, transparentnost i poslovanje javnih preduzeća, riješiti nedostatke u javnim nabavkama i ojačati upravljanje javnim investicijama – smatraju u MMF-u.

Opstrukcije

Doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić navodi da je jedna od uloga MMF-a, ali i drugih institucionalnih kreditora, da za uslove korišćenja njihovih finansijskih sredstava stavljaju pred vlast određene zahtjeve.

– Time se osiguravaju da će ta sredstva biti na prvom mjestu efektivna po makroekonomiju zemlje koja ih koristi, odnosno da će taj novac u datom trenutku biti vraćen, ali i da će doći do određenih efekata njegovim ulaganjem. Ako dolazi do povećanja javne potrošnje te ako je aparat glomazan, a mislim da je daleko veća neefektivnost javnog aparata, onda MMF može da izrazi zabrinutost vezanu za samu opravdanost daljeg finansiranja BiH – kazao je “Glasu” Pepić.

Iz tog razloga, naglašava, oni pristupaju kako zahtjevima za određene reforme, tako i ukazuju na određene probleme i bave se edukacijom onih koji upravljaju javnim finansijama u državama koje finansiraju.

– Sve to može da proizvede pozitivne efekte po javne finansije države koja takva sredstva prihvata – poručio je Pepić.

Ono što se postavlja kao pitanje svih pitanja jeste, naglašava, funkcionisanje BiH u smislu da li možemo uopšte očekivati da reformski procesi koji se stavljaju pred zemlju, u najmanju ruku, budu razmatrani, a kamoli sprovedeni u djelo.

– Svjedoci smo svakodnevnih opstrukcija u smislu funkcionisanja sistema vlasti na nivou zajedničkih organa, ali isto tako i dogovora stranaka koje čine većinu u zajedničkim organima. Pitanje je koliko je BiH u ovom trenutku spremna da se uhvati u koštac ne samo sa zahtjevima MMF-a nego i reformi na evropskom putu, te svih drugih reformskih procesa. Očigledan je zastoj na tom planu, a kamoli da razmišljamo sada o nekim budućim reformskim procesima te uspostavljanju reda ili korigovanju javne potrošnje – naveo je Pepić.

Smatra da su zbog svega toga građani taoci nefunkcionalne BiH.

– Narod će tek osjećati posljedice jer imamo već doznačena sredstva iz drugih fondova koja se ne mogu koristiti. Za nova sredstva MMF-a uslovljeni smo novim zahtjevima u reformskom procesu. Svi reformski procesi i svaki pokušaj da se napravi korak naprijed, budu prekinuti nekom novom političkom krizom i sve vraćeno dva, tri koraka nazad – zaključio je Pepić.

Nude pomoć

Iz MMF-a poručuju da su nedavno usvajanje zakona o sprečavanju pranja novca te sukobu interesa odlični potezi, ali da bi vlasti trebalo da krenu s odlučnim sprovođenjem tih zakona.

– Podstičemo vlasti da zatraže MMF-ovu sveobuhvatnu dijagnostičku procjenu upravljanja, koja bi pomogla u identifikovanju i utvrđivanju prioritetnih reformi. Postavljanje BiH na putanju većeg rasta i obezbjeđenje većih mogućnosti njenim građanima u konačnici će smanjiti iseljavanje stanovništva – smatraju u MMF-u.

Inflacija

Međunarodna finansijska institucija, čije je sjedište u Vašingtonu, je u najnovijem izvještaju za BiH podsjetila da je inflacija sa rekordnih 17,4 odsto, koliko je iznosila u oktobru 2022. godine, postepeno opadala te je u prošloj godini u prosjeku iznosila šest odsto. Prema njihovim procjenama, inflacija će nastaviti pad te bi u ovoj godini trebalo da iznosi tri odsto.