Connect with us

Društvo

MALI TRIKOVI, KOJI MNOGO ZNAČE! Kako odlazak na ljetovanje učiniti što jeftinijim

Građani Republike Srpske koji tokom ovog ljeta odluče da svoj godišnji odmor provedu na moru, recimo u Crnoj Gori ili Grčkoj, trebalo bi da dobro isplaniraju gdje će sipati gorivo, jer u zavisnosti od mjesta gdje to urade, mogli bi proći jeftinije za čak 160 maraka.

Ovo planiranje posebno ima smisla ukoliko se neko odluči da automobilom krene put Grčke, do koje, u zavisnosti od toga koji dio poželite da posjetite, ima oko 1.200 kilometara. Ako, recimo, neko krene iz Banjaluke, preko Srbije i Sjeverne Makedonije pa do Grčke, najjeftinija varijanta jeste da odmah napuni do vrha rezervoar, a drugi put u Sjevernoj Makedoniji, prije nego što uđe u Grčku. U ovom slučaju, ovaj put, bar što se tiče potrošnje, odnosno izdataka za gorivo, koštaće oko 250 maraka bez plaćenih putarina.

Ova računica je napravljena pretpostavljajući da je potrošnja jednog  automobila oko osam litara na 100 kilometara, a što onda znači da će do Grčke vaš automobil potrošiti između 95 i 100 litara goriva.

Kalkulacije

Ukoliko, međutim, kojim slučajem odlučite da gorivo drugi put sipate u Srbiji ili, recimo, u Grčkoj, račun će biti znatno veći –  za 80 maraka u jednom pravcu. Ako ovome dodamo i povratak, ako se dobro ne isplanira ovo putovanje, mogli biste skuplje proći za čak 160 maraka.

Zbog toga je preporuka da odmah napunite rezervoar prije kretanja na odmor, a drugi put u Sjevernoj Makedoniji, u kojoj je cijena goriva približno ista kao i u Republici Srpskoj, te da eventualnu dopunu obavite u Srbiji. Cijene goriva u Grčkoj trenutno se kreću oko 1,9 evra po  litru, što je oko 60 centi više od cijene na ovim prostorima.

Određene uštede se mogu ostvariti i prilikom putovanja u Crnu Goru, u kojoj su trenutne cijene goriva na benzinskim pumpama više za 40 do 50 feninga od onih u Republici Srpskoj i kreću se oko tri marke. U ovom slučaju takođe je najbolja varijanta, naisplativija, da odmah natočite pun rezervoar, koji vam je dovoljan do Crne Gore, do koje u prosjeku ima oko 440 kilometara, te da taj postupak ponovite u povratku.

Kada su u pitanju svi troškovi putovanja, računajući i putarinu, odlazak i povratak iz Grčke, troškovi iznose oko 450 maraka, bez kupljenih sendviča i vode. I ovo je najjeftinija varijanta.

Troškovi

Grčka je, inače, jedna od najpopularnijih destinacija za ljetovanje kod Srba već duži vremenski period, a svake godine ugosti oko 30 miliona posjetilaca iz cijelog svijeta. Cijene smještaja variraju u zavisnosti od turističke destinacije, blizine mora i vrste smještaja. Hotelski smještaj košta između 30 i 200 evra po noći, u zavisnosti od kategorije hotela, dok je cijena jednosobnog apartmana od 30 do 100 evra po noći, a dvosobnog od 60 do 150 evra. Kada se podvuče crta, jednoj prosječnoj porodici za odlazak u Grčku automobilom na desetodnevni odmor neophodno je između 1.600 i 2.500 maraka, ne računajući troškove hrane. Cijena girosa je između tri i 4,50 evra, ali negdje ide i do deset, pice oko 12, a roštilja 14 evra, navodi se na portalu “Grčka info”. Pivo – pet evra, pa do čak osam evra.

Neki koji su već bili na ljetovanju u Grčkoj razočarani su visokim cijenama. Prema riječima jedne Banjalučanke, ulaz na jednu od  plaža plaćala je osam evra uz dodatnih tri za ležaljku. Za vikend je taj komplet 14 evra. Tapacirane, bolje ležaljke su i do 20 evra. Ukazala je da u pojedinim ugostiteljskim objektima malo pivo košta čak osam evra, koliko košta jedna mala gajba u prodavnici.

Šta je zabranjeno

U Grčku je, inače, zabranjen unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. To znači da na more u Grčku ne možete nositi viršle, šnicle, šunku, sir, mlijeko, jogurt, pavlaku… Takođe, nije dozvoljeno nositi kuvana i pržena jela i kvarljive namirnice. Granični službenik ima pravo da vam ove namirnice oduzme i baci. Može se ponijeti do pet kilograma svježeg voća i povrća, osim krompira, do dva kilograma mlijeka u prahu za bebe, kao i do dva kilograma hrane za kućne ljubimce.

Takođe, niko neće zamjeriti ako se ponese i riža, kečap, gotova jela, makaroni, keks, čokolada, voda, sokovi, sve dok vrijednost ovih namirnica ne prelazi 300 evra po putniku (150 evra za mlađe od 15 godina). Putnici treba da imaju u vidu da se od njih može zahtijevati da na carini dokažu da je roba kupljena samo za ličnu upotrebu.

Dozvoljen je i jedan boks cigareta, ali i do 10.000 evra u gotovini. Iznos preko toga mora se prijaviti na granici. Iznošenje antikviteta iz Grčke je strogo zabranjeno i kažnjivo bez posebne dozvole Arheološke službe u Atini. Od bitnih informacija potrebno je napomenuti da je zbog velikih vrućina opasnost od požara velika, te je u funkciji broj 112 koji obavještava sve o potencijalnoj opasnosti. Poruke koje stižu sa ovog broja dostupne su na grčkom i engleskom jeziku.

Montenegro

Slična ograničenja postoje i u Crnoj Gori. Putnici mogu prenijeti tri kilograma svježeg voća i povrća, osim krompira, jedan buket ili vijenac, jedan kilogram lukovica i gomolja ukrasnog bilja, kao i tri saksije sobnog bilja, ukrasnog grmlja, osim bonsaija.

Kada je riječ o lijekovima, u Crnu Goru putnik sa sobom može unijeti količinu medikamenata koja mu je potrebna najviše za šest mjeseci. Ukoliko lijek sadrži drogu, može se unijeti u količini koja pokriva 30 dana, a za to je potrebna potvrda ljekara ne starija od 90 dana.

Putnik u Crnu Goru može unijeti, pa tako i iznijeti, bez prijavljivanja carinskom organu novac u evrima ili valuti koja nije evro u ukupnom iznosu, odnosno protivvrijednosti iznosa do 10.000 evra.

Kada je riječ o hrani, putnik u Crnu Goru može unijeti hranu za lične potrebe u količini koja ne prelazi jedan kilogram sušenog voća, povrća, sušenih gljiva, sirove kafe, kakaoa u zrnu, začina ili čajeva. Takođe, odobren je unos za alkoholna pića u originalnoj ambalaži u količini od jednog litra, ostalih pića u originalnoj ambalaži dva litra i flaširane vode u originalnoj ambalaži do pet litara. Zabranjen je unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda.

Građani koji planiraju da provedu odmor duž crnogorske obale treba da ostave dio novca i za dnevno plaćanje parking mjesta za automobil, bez obzira na to što će boraviti u hotelu. Isto važi i za plaćanje ležaljki i suncobrana. Za obje stavke potrebno je izdvojiti po deset do 15 evra dnevno.

Putarina

Oni koji se odluče da automobilom krenu put Grčke, preko Beograda do Preševa, moraće za putarinu izdvojiti 28 maraka. Kada je u pitanju Sjeverna Makedonija, putarina se plaća u tri navrata po 1,5 evra, a u slučaju Grčke ova naknada se kreće oko 2,5 evra.

Cijene namirnica u Grčkoj

Hljeb od 1,10 do 1,90 evra

Litar mlijeka od 1,12 do 2,80 evra

Jaja (pakovanje od 12 komada) do 3,50 evra

Suncokretovo ulje do 2,60 evra

Kilogram paradajza 2,10 evra

Kilogram paprika 3,80 evra

Kisela sedam evra

Kada je riječ o cijenama u Crnoj Gori, veliku pažnju nedavno je privukao jedan post ogorčenog turiste koji boravi u Tivtu. On je istakao da je u jednom od kafića dva espresa, jednu kiselu vodu i dvije rakije platio čak 24 evra. Kisela sedam evra. Čovjek je bio prilično iznenađen, a ovaj račun je podijelio na društvenoj mreži “Iks”, gdje su mnogi komentarisali objavu.

U komentarima su ga jedni upitali šta je očekivao kada je odlučio da sjedne u kafić u tako popularnom i opštepoznatom i skupom mjestu, dok su drugi govorili da ni u najpoznatijim evropskim metropolama cijene nisu tako visoke. “Ni u Rimu espreso ne košta tri evra”, “Ovo je klasično udaranje po ušima”, “Kafa ne bi smjela da košta više od 2,5 evra, a kisela preko četiri”, “’Šljiva’ skuplja nego ‘burbon’“, bili su samo neki od mnogobrojnih komentara.

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno