Nedostatak sezonske radne snage, autobuskog prevoza sa podgoričkog aerodroma od centra Glavnog grada Crne Gore, neriješeno pitanje buke i čistoće, loša saobraćajna povezanost, saobraćajne gužve i gužve na graničnim prelazima, nedovoljan broj službenika granične policije na primorja, nemogućnost strancima da plate parking mjesta SMS-om, neadekvatan inspekcijski nadzor, izostanaka organizovane pripravnosti pojedinih domova zdravlja (higijensko-epidemiološke službe), nedostatak parking prostora kod naplatne rampe ka Crnom jezeru i Biogradskog jezera… ključni su problemi sa kojima se Crna Gora suočava u susret ljetnjoj turističkoj sezoni.

Isti problemi prisutni su godinama unazad što je Vlada nedavno konstatovala na jednoj od sjednica, a izvjesno je da će malo šta od njih biti riješeno prije početka ljeta.

Jedan od izazova koji je Vlada prepoznala u susret ljetnjoj sezoni, a na koje su ukazali iz nacionalnog avio-prevoznika “To Montenegro” su neizvjesna realizacija letova u ovoj godini prema određenim destinacijama (Ukrajina i Izrael) i oscilacije u cijeni avio-goriva.

Svi da se pokrenu da sezona bude uspješna

Iz Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera za “Vijesti” su kazali da je krajem marta na sjednici Vlade usvojen ovogodišnji Plan pripremljene ljetnje turističke sezone u kome su definisane aktivnosti koje će svi koji su direktno i indirektno uključeni u pripremu sezone na nivou države i na lokalnom nivou sprovesti prije ili tokom ljetnje turističke sezone, a u cilju stvaranja uslova za što kvalitetniju pripremu i odvija ove sezone.

“Prilikom izrade informacije o rezultatima prethodne ljetnje turističke sezone, prepoznati su brojni izazovi koji su pratili njeno odvijanje i koji se možemo reći ponavljaju duži niz godina. Evidentirani problemi tiču se nedostatka kvalitetnih i kvalifikovanih ljudskih resursa, buke, nečistoće i otpada, stanja infrastrukture, dugog zadržavanja na graničnim prelazima, nedostatka parking prostora, slabe dostupnosti Crne Gore kao turističke destinacije, u smislu neadekvatne saobraćajne infrastrukture i saobraćajnih gužvi prisutnih u toku glavne turističke sezone … U cilju prevazilaženja tih izazova i minimiziranja negativnih efekata na sezonu u najvećoj mogućoj mjeri, od nadležnih institucija se očekuje da intenziviraju i blagovremeno preduzmu mjere, kako bi ljetnja turistička sezona bila uspješna. Imajući u vidu da je turistički proizvod kompleksan i da zavisi od brojnih činilaca, neophodna je koordinirana aktivnost svih institucija i preduzeća u cilju postizanja zadovoljavajućih rezultata”, poručili su iz resora kojim rukovodi ministar Vladimir Martinović.

Iz ovog ministarstva su naglasili da je jedan od glavnih problema sa kojim se suočavamo nedostatak kvalifikovanih ljudskih resursa u turizmu.

“Ljudski resursi, njihova znanja, vještine, sposobnosti i kompetencije predstavljaju ključni faktor poslovanja turističkih preduzeća, te visok kvalitet turističkih usluga zavisi prije svega od raspoloživog broja zaposlenih, u kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Imajući u vidu da su zarade u sektoru usluga, smještaja i ishrane konstantno ispod prosječnih zarada na nivou Crne Gore, to je i jedan od razloga “neatraktivnosti” sektora pri odabiru budućeg zanimanja. Takođe, zbog sezonalnog karaktera poslovanja turističke privrede, mladi ne iskazuju posebnu zainteresovanost da se obrazuju i specijalizuju u ovoj oblasti. Sa ovim problemom se ne suočava samo Crna Gora, već i sve zemlje u Regionu i šire”, kazali su u Ministarstvu turizma.

Oni su dodali da je jedan od načina za prevazilaženje ovog problema i razvoj cjelogodišnje turističke ponude., te da je aktuelnom četvorogodišnjom Strategijom razvoja turizma koja važi do kraja sljedeće godine definisan cilj razvoj diverzifikovane turističke ponude, kroz razvoj ruralnog, kulturnog, zdravstvenog,manifestacionog i drugih vidova turizma, čime će se stvoriti uslovi za većom cjelogodišnjom potražnjom radne snage.

Iz ovog resora podsjećaju i da Koordinaciono tijelo za pripremu i praćenje turističkih sezona ima zadatak da u saradnji sa svim učesnicima u formiranju turističkog proizvoda, obezbijedi uslove za nesmetano odvijanje turističkih sezona, kroz mjere i aktivnosti na pripremama za sezonu

“Zbog potrebe za uključivanjem većeg broja subjekata, nedostatak koordinirane akcije, ili neadekvatna saradnja je, između ostalog, razlog zašto se problemi ponavljaju iz godine u godinu. Smatramo da je neophodno strateški djelovati u pravcu pronalaženja konačnih i prihvatljivih rješenja. Ovo podrazumijeva da svi akteri koji sudjeluju u obezbjeđenju uslova za nesmetano odvijanje turističke sezone, predvide moguće probleme i preduzmu aktivnosti kako bi se oni preduprijedili. Takođe, u nekim slučajevima to zahtijeva i institucionalno djelovanje u smislu izmjene pojedinih regulativnih okvira”, kazali su u Ministarstvu turizma.

U Hrvatskoj je u ponoć počela predizborna tišina uoči parlamentarnih izbora koji se održavaju u srijedu.

Izborna tišina u Hrvatskoj trajaće do srijede, 17. aprila, u 19 sati, odnosno do zatvaranja oko 6. 500 biračkih mesta.

Početkom izborne tišine završila se 17 dana duga zvanična kampanja uoči izbora, koji se, umjesto nedjeljom, što je do sada bilo uobičajeno, ovog puta održavaju u srijedu, i na kojima se predsjednik Republike Zoran Milanović kandidovao na listi SDP-a kao kandidat za premijera.

Ustavni sud je ranije donio odluku kojom je upozorio Milanovića da je njegova kandidatura za predsjednika vlade dok je na dužnosti predsjednika Hrvatske, na listi bilo koje stranke ili nezavisne liste, nespojiva s njegovim ustavnim položajem i ovlašćenjima, kao i načelom podjele vlasti.

Milanović formalno nije učesnik parlamentarnih izbora, njegovo ime se nije našlo na izbornoj listi, ali je gotovo svakodnevno u izjavama poručivao da će nakon izbora on sastavljati novu vladu i kritikovao aktuelnu vladu HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića.

Ukupno 3.733.283 hrvatska državljanina imaće sutra pravo glasa, što je za 127.000 ili tri odsto manje nego na prethodnim parlamentarnim izborima 2020. godine, prenosi Hina.

Oni su podijeljeni u ukupno 12 izbornih jedinica – 10 je raspoređeno na teritoriji svih županija u Hrvatskoj, u 11. glasa dijaspora, a 12. čine birači nacionalnih manjina.

U svakoj od prvih 10 izbornih jedinica bira se po 14 predstavnika u parlamentu, dok tri predstavnika bira dijaspora i Hrvati koji žive u Bosni i Hercegovini, a osam dolazi iz redova partija Srba i drugih manjina.

Prijavljeno je ukupno 165 lista u 11 izbornih jedinica, uz još 17 kandidata manjinskih lista.

Bira se 151 poslanik, pa je za većinu u Hrvatskom saboru potrebno prikupiti 76 mandata.

Ministarstvo spoljnih poslova Španije potvrdilo je da će ta zemlja zadržati svoju poziciju prema Prištini po pitanju članstva u Savjetu Evrope, odnosno da će biti protiv.

“Što se tiče Komiteta ministara, gdje je iznijeta pozicija Španije, ono što možemo da kažemo jeste da Španija ostaje pri svom stavu o Kosovu”, rečeno je iz španskog ministarstva za Kljan Kosova.

Navodi se i da Španija ne vidi drugi način za rješavanje sporova između Prištine i Beograda osim dijaloga, zbog čega Madrid podržava dijalog kojem posreduje visoki predstavnik Evropske unije.

Protiv članstva tzv. Kosova u Savjetu Evrope glasaće Mađarska, potvrdio je ranije šef diplomatije Peter Sijarto, a ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je juče da mu je šefica rumunske diplomatije Luminica Odobesku rekla da će ta zemlja glasati protiv prijema tzv. Kosova u Savjet Evrope.

Izjašnjavanje o zahtjevu tzv. Kosova na plenarnoj sjednici PSSE predviđeno je za danas.

Konačnu odluku o prijemu tzv. Kosova u Savjet Evrope donosi Komitet ministara na sjednici koja bi trebalo da bude održana od 16. do 17. maja u Strazburu.