Connect with us

Društvo

“Mama, ja neću preživjeti sutrašnji dan” Goran se starao o napuštenim psima, a onda se objesio jer su mu prijetili

Potresna vijest o samoubistvu mladog humanitarca Gorana Karanovića uznemirila je javnost u čitavom regionu.

Naime, devetnaestogodišnjak iz Prnjavora u Republici Srpskoj, kako se saznaje, više nije mogao da izdrži prijetnje komšija, policije i insepkcije da će mu oduzeti pse koje je brižno čuvao od smrti i gladi, te se prekjuče objesio.

Vijest o ovoj tragediji uveliko se deli na društvenim mrežama, a sama organizacija za zaštitu životinja iz Banjaluke “Wag Wag”, sa kojom je mladić sarađivao, potvrdila je to na svom Fejsbuk profilu, dok su za Blic objasnili kako je do same tragedije došlo, šta joj je sve prethodilo, kao i šta je bio okidač koji je naveo mladog Gorana da se odluči na ovakav tragičan potez.

Goran Karanović je bio mladić od 19 godina. Sarađivali smo sa njim tako što je Goran obezbjeđivao smještaj svim potrebnim psima, dok smo mu mi pomagali oko hrane i svih drugih propratnih stvari, jer se mi prvenstveno bavimo edukacijom. U svom dvorištu je imao oko 50 pasa, a problem je nastao kada su njegove komšije počele da mu prijete policijom i inspekcijom, i da se žale na buku, iako ničega sličnog nije bilo. On je životinje čuvao u svom dvorištu na selu, prve komšije nisu jako blizu njemu, životinje nisu stvarale problem, a najviše je cjelokupna situacija smetala komšiji iz Austrije koji je ovdje dolazio dva puta godišnje, i koji je od njega podosta udaljen – objašnjava za Blic Anđela Španović, predsjednica udruženja “Wag Wag”.

“Mama, ja neću preživjeti sutrašnji dan”
Kako ona navodi, Goran je svoje pse čuvao do udomljavanja. Lijepo se brinuo o njima i sve je bilo legalno, jer zakonom nije propisano koliko životinja u svom dvorištu možete čuvati, dok je i sama registracija smještaja uskoro trebalo da bude privedena kraju, a što je Goranu takođe bilo jako bitno.

– Mi smo mu dosta pomogli i oko registracije pomenutog smještaja za životinje i trebalo je da prođe još 14-15 dana pa da cjelokupna stvar sa papirologijom i dokumentacijom bude gotova. Međutim, policija i inspekcija su konstantno dolazili kod Karanovića na vrata i stvarali mu pritisak. Okidač koji je doveo do samoubistva je Goranova mladost i to što nije shvatao kako ne postoji način da se bez sudskog naloga oduzima imovina. Juče ujutru njegova majka me je pozvala i javila potresne vijesti – da se Goran objesio u plasteniku, a dan pred navodno oduzimanje njegovih pasa od strane inspekcije – govori dalje potresena predsjednica udruženja.

Kako predsjednica udruženja ističe, ništa nije nagovještavalo da će se Goran na kraju odlučiti za takav tragičan korak, barem kada je sa njom razgovarao, dok je svojoj majci veče pred samoubistvo kazao: “Mama, ja neću preživjeti sutrašnji dan.”.

Goran se ubio prekjuče naveče. Bilo je kasno. Roditelji i porodica su jako potreseni i ne vjeruju šta ih je snašlo. On je inače živio sa sestrom, ocem i majkom. Komšije koje, kako se priča, imaju veze u policiji, nisu mu dale mira i pokazalo se još jednom da su takve veze jače od zakona – ističe predsjednica udruženja.

Komšije pucale na Gorana
Da je maltretiranje od strane komšija koje je mladić doživljavao već više mjeseci bilo neizdrživo, govori i to da su prije mjesec i po dana pucali na Gorana, a nakon čega su prošli nekažnjeno.

Komšije su prije mjesec i po dana pucale ptičarkom na Gorana. On ih je prijavio, ali to nije dobilo nikakav epilog. Zakon se na Gogiju mogao izgleda prekršiti – zaključuje Anđela Španović za Blic.

Kada je riječ o psima koji su sada ostali bez svog staratelja, predsjednica naglašava kako će svi oni biti udomljeni, te da već rade na tome.

– Vjerujte mi, ja sam otkada se ova tragedija dogodila 24 sata dnevno na telefonu. Zovu me ljudi i iz zemlje i inostranstva. Nadam se da ćemo u što kraćem roku pronaći dom za nesrećne pse i da će se to dogoditi kroz dvije nedjelje – priča ona.

Sahrana tragično nastradalog momka obaviće se danas u njegovom rodnom selu, u Prnjavoru, dok će se u centru Banjaluke, kako navodi predsjednica udruženja, okupiti građani u 13 sati i održati minut ćutanja za mladog humanitarca velikog srca Gorana Karanovića, te poziva sve koji su u mogućnosti da istom prisustvuju.

Majka optužila komšije za smrt sina
– Oni su zlotvori, mog su Gorana oterali u smrt, zbog njih je moj mali anđeo digao ruku na sebe – rekla je juče za Srpskainfo Zora Karanović iz sela Štivor kod Prnjavora, Goranova majka.

– On je imao 15 svojih pasa, ostali su bili sa ulice. Dešavalo se da ih se skupi i po 50, sve njih je on hranio, liječio i čuvao, bez ikakve materijale koristi, iz čiste ljubavi. Od svog novca im je kupovao lijekove i hranu – priča neutješna majka

Kaže da su mu u tom plemenitom poslu pomagali neki dobri ljudi, ali da je bilo i onih drugih, kojima je smetalo kad pas zalaje.

Neutješna majka je i pronašla Gorana obješenog u plasteniku.

Pokušavali su ga reanimirati, komšinica Snježana mu je sve vrijeme, dok nije stigla hitna, davala vještačko disanje i masirala srce, ali Goranu nije bilo pomoći.

Kad su stigli, ljekari su konstatovali smrt.

– Meni je to dijete bilo kao moje rođeno, moja duša cvili i vrišti od bola i tuge za njim. Bio je beskrajno pošteno i iskreno dijete. On je samo spasavao nemoćne, ostavljene i odbačene duše. Svima je vjerovao i mislio da su svi ljudi dobri, a u stvari nisu – kaže komšinica Snježana Emanuela.

Žali, kaže, što je taj divni mladić doživio takvo odbacivanje i progon i što taj teret nije mogao izdržati.

Smrt maldića iz Štivora izazvala je pravu buru na društvenim mrežama. Zaštitnici životinja iz cijele BiH pozvali su građane da danas u 13 sati dođu u Prnjavor i isprate Gorana na vječni počinak.

One koji ne mogu doći na sahranu, pozvali su da se u 13 časova okupe ispred Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci i održe minut ćutnja za Gorana.

Odazvali su se mnogi, a iz više gradova u BiH i regionu, poslata je poruka da će se i u drugim pravoslavnim hramovima paliti svijeće za Gorana.

Related Topics:

Društvo

ŠTA MOŽE SISTEM U REPUBLICI SRPSKOJ: Zabraniti mreže djeci ili filtrirati sadržaj?

Od 10. decembra svi mlađi od 16 godina u Australiji će ostati bez pristupa društvenim platformama kao što su TikTok, YouTube, X i Redit.

Njihova vlada poručuje da će ovim potezom spriječiti online zlostavljanje, toksičan sadržaj i predatore koji vrebaju djecu, dok su naši sagovornici podijeljenog mišljenja o tome da li je ovo potrebno uvesti u Republici Srpskoj.

Dok jedni tvrde da bi jasno određene dobne granice zaštitile djecu od nasilja i štetnog sadržaja, drugi ističu da bi potpuna zabrana bila neizvodljiva i nelogična u digitalnom dobu.

Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, postavlja pitanje da li je tako nešto moguće kod nas.

“Teoretski jeste, ali u praksi bi zahtijevalo snažnu institucionalnu saradnju, provjeru godina, političku volju i visoku društvenu svijest, a realno, u našem okruženju to zvuči gotovo nemoguće. Ipak, ne želim biti pesimistična. To što sistem kasni, ne znači da smo bespomoćni”, kazala je Savanović Zorićeva.

Dodala je da bi uvođenje takve mjere bilo priznanje da mozak djeteta nije spreman za količinu pritiska, upoređivanja, nasilja i seksualiziranog sadržaja koji društvene mreže nose.

“Sa psihološke strane, dobro je jasno regulisati dobne granice i odgovornost platformi, jer djeca mlađa od 16 godina nemaju razvijene kapacitete procjene rizika kao odrasli. Ali zabrana sama po sebi nije dovoljna, ona mora biti dio šire strategije koja uključuje edukaciju roditelja, školu koja uči digitalnoj pismenosti i kampanja koje naglašavaju balans, a ne demonizaciju tehnologije”, pojašnjava Savanović Zorićeva.

Ističe da se tu dolazi do ključnog, sistem možda sporo reaguje, ali porodica može brzo.

“Možda država neće uskoro uvesti ovakvu zabranu, ali roditelji mogu postaviti jasna pravila, graditi zdrave navike i biti modeli balansa. Nije pesimizam ako vidimo prepreke, to je zrelost. Optimističnost je kada, uprkos tome, vjerujemo da male, porodične promjene mogu zaštititi jedno dijete, a jedno dijete je već ogroman uspjeh”, pojasnila je Savanović Zorićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, za “Nezavisne novine” naglašava da je protiv potpune zabrane društvenih mreža, posebno u eri digitalizacije.

“Mislim da bi sada donijeti odluku o potpunoj zabrani bilo zaista besmisleno”, rekao je Vasić.

On pojašnjava da bi fokus trebalo staviti na kontrolu i filtriranje sadržaja koji se plasiraju putem društvenih mreža.

“Zašto se ne filtriraju sadržaji koji mogu da štete i truju našu djecu”, pita Vasić.

Kako navodi, slaže se da treba da postoje određeni filteri i mjere ograničenja, ali smatra da potpuna zabrana nije ni izvodljiva ni korisna.

“Prvo, to je jako teško izvesti u praksi, a drugo, mislim da je mnogo bolje uticati na kvalitet sadržaja. Djeca mogu koristiti društvene mreže na veoma pozitivan način da uče, da se povezuju. Akcenat na potpunoj zabrani smatram promašajem. Djeci treba omogućiti pristup, ali uz jasnu roditeljsku kontrolu”, zaključio je Vasić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Obucite se dobro i ne izlazite bez kišobrana

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno vrijeme sa padavinama.

Ujutro će uz rijeke i u kotlinama biti magle, dok će na jugu i zapadu padati jača kiša, a najmanje padavina biće u donjem Podrinju, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Kiša će padati u višim predjelima, a ponegdje i u nižim dijelovima Krajine i prelaziće u susnježicu ili snijeg, uz manji rast snježnog pokrivača na planinama. U Hercegovini će tokom dana biti vjetrovito uz jake udare juga, a uveče će padavine slabiti i postepeno prestati.

Duvaće slab do umjeren vjetar na istoku i u Semberiji, koji će tokom dana biti pojačan, dok će u Hercegovini tokom jutra duvati slaba do umjerena bura, a sredinom dana jugo umjerenog do jakog intenziteta.

Jutarnja temperatura vazduha biće od jedan do četiri, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva, a najviša dnevna od četiri do devet, na jugu do 15 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

Rezultati konkursa za posao u prijedorskom vrtiću “Radost”! GREŠKA ILI NAMJEŠTALJKA?

Portal PrijedorDanas u posjedu je dviju rang lista po konkursu za dva radna mjesta u Dječijem vrtiću „Radost“. Na konkurs za vaspitače prijavljeno je 12 kandidatkinja.

Na prvoj rang listi trećeplasirana kandidatkinja N.P.T. ima u zbiru 18,3 bodova /prosjek ocjena sa studija 8,80, bodovi po osnovu vremena provedenog na evidenciji nezaposlenih 0,75, bodovi po osnovu radnog staža 4,75 i bodovi s intervjua 4/.

Na toj listi nelogičnost je u tome što drugoplasirana kandidatkinja R.D. ima u zbiru 18,05 bodova, što je manje /za 0,25/ od trećeplasirane. R.D. ima prosjek ocjena 8,80, 1,25 bodova s biroa, 3 boda po osnovu staža i 5 s intervjua.

Na drugoj rang listi, koja je sačinjena istog dana kada i prva /27. novembra 2025. godine/, navodi se da je to druga objava rezultata i da je to zaključak kojim se prva rang lista ispravlja zbog uočene tehničke greške.

Stoji da su kod trećeplasirane kandidatkinje N.P.T. pogrešno uneseni bodovi ostvareni na osnovu intervjua i zbirni broj bodova.

Da su ovoj kandidatkinji zadržani bodovi s prve rang liste, imala bi zbir od 18,30, bila bi drugoplasirana na novoj rang listi i bila bi jedna od dvije vaspitačice koje će zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme.

Budući da je ocjena s intervjua u vremenu od prve do druge rang liste pala sa 4 na 3, ona je po novoj rang listi na četvrtom mjestu ukupno, a druga ispod crte. Od svih 12 kandidatkinja, N.P.T imala je najlošije ocijenjen intervju. Jedina je ona dobila 3, sve ostale kandidatkinje 4 ili 5, a jedna maksimalnih 8. Ocjena 6 i 7 iz intervjua takođe nema.

Istovremeno, kandidatkinja N.P.T. ima ubjedljivo najveći broj bodova na osnovu radnog staža u stručnoj spremi i profilu traženom konkursom. Takođe, ima najviši prosjek ocjena tokom studiranja, zajedno sa drugoplasiranom kandidatkinjom.

Ustanovu smo danas pitali da li su rang liste koje su u posjedu redakcije autentične i, ako jesu, šta je razlog da je u ispravci kandidatkinja N.P.T. u rubrici intervju ima ocjenu 3, a prethodno je imala ocjenu 4, budući da je ova razlika za ovu kanidatkinju eliminatorna.

Ustanovu smo takođe zamolili da nam, ukoliko dokumenti nisu autentični, omogući uvid u dokumente protokolisane pod brojevima 2615/25 i 2620/25, kao i ostale akte koji se tiču ovog konkursa, a koji bi doprinijeli potpunom i tačnom informisanju javnosti. U vezi sa ovom temom, juče smo se obratili v.d. direktorici ustanove manje formalnim kanalom komunikacije, a danas smo to učinili zvaničnim putem i zamolili za odgovor u skladu s nadležnostima jednog ili više lica ovlaštenih da obavljaju poslove u odsustvu direktora.

Tekst i foto ilustracija – Katarina Panić/Aleksandar Drakulić – www.prijedordanas.com

Nastavi čitati

Aktuelno