Connect with us

Politika

MANDATE jure za stranačke kolege

Predizborna kampanja u Republici Srpskoj polako ulazi u drugo poluvrijeme, a dok kandidati od Novog Grada do Trebinja, među kojima su i lokalni funkcioneri, uvjeravaju da upravo oni zaslužuju mjesto u republičkom parlamentu, sve ukazuje na to da će načelnici i gradonačelnici koji su u “lovu na glasove”, ako ga i osvoje, mandat ustupiti svojim partijskim kolegama.

Na kandidatskim listama parlamentarnih političkih partija za Narodnu skupštinu je veliki broj narodnih poslanika iz još aktuelnog saziva koji su dobili povjerenje stranačkih vrhova da pokušaju da obnove mandat, a uz njih, znatan procenat na listama imaju i gradonačelnici, načelnici te lokalni odbornici.

Iz lista koje je ovjerila Centralna izborna komisija (CIK) BiH vidljivi su primjeri da su čelna mjesta pripadala aktuelnim lokalnim čelnicima. Oni će, pod uslovom da 2. oktobra osvoje dovoljno glasova za ulazak u NSRS, morati da biraju – da li ostaju u fotelji na lokalnom nivou ili će je se odreći zarad one u republičkom parlamentu.

Međutim, iskustva iz ranijih ciklusa upućuju da će gradonačelnici i načelnici ostati na sadašnjim pozicijama, ali će, kako kažu pojedinci sa kojima smo stupili u kontakt, odluka zavisiti od dosta faktora.

Za glasove sugrađana bore se na ovogodišnjim izborima, između ostalih, gradonačelnici Banjaluke Draško Stanivuković (PDP), Bijeljine Ljubiša Petrović (SDS), Laktaša Miroslav Bojić (SNSD), te prvi ljudi Zvornika Zoran Stevanović (SNSD) i Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić (SNSD). Osim njih, funkciju poslanika mjerkaju i čelnici opština.

To su načelnik Novog Grada Miroslav Drljača (SNSD), Kostajnice Nikola Janjetović (SNSD), Prnjavora Darko Tomaš (SNSD), Šipova Milan Kovač (SNSD) kao i Vukosavlja Borislav Rakić (SNSD) te Istočne Ilidže Marinko Božović (SDS).

Bojić za “Glas Srpske” ističe da se trenutno radi punom parom i da su svi usmjereni ka ostvarivanju što boljeg izbornog rezultata.

– O tome ćemo poslije izbornog dana. Postoje hijerarhije i procedure, tako da u ovom momentu ne mogu ništa više reći – kaže Bojić.

Na konstataciju da, ipak, čelni ljudi lokalnih zajednica imaju zadatak da na svoje ime povuku što više glasova, a na kraju ostaju na mjestima sa kojih su krenuli u kampanju iako su “prošli” u Narodnu skupštinu, Bojić kaže da je sve moguće.

– Vjerovatno je veća vjerovatnoća da ću ostati na čelu Gradske uprave, ali ipak ne bih da prejudiciram. Sigurno će biti razgovora sa rukovodstvom stranke, nakon čega će uslijediti i odluka. Nisam jedini gradonačelnik na listi. Tu su i gradonačelnici Banjaluke, Bijeljine i drugih mjesta. U ovom momentu vjerujem da i oni razmišljaju slično kao i ja – zaključio je.

Božović, s druge strane, ima drugačiji stav, moglo bi se reći i zanimljivu kombinaciju ako osvoji mandat u republičkom parlamentu.

– Političku karijeru u Narodnoj skupštini RS vežem za prolazak Jelene Trivić u izbornoj trci za predsjednika Republike. Potpuno sam siguran da će biti nova predsjednica, tako da ću i ja ponovo u poslaničke klupe, a moji sugrađani će birati novog načelnika – rekao je Božović koji će, ako i ostvari mandat, a Trivićeva ne, ostati u fotelji načelnika Istočne Ilidže.

Gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović rekao je za “Glas” da će o odlasku u skupštinske klupe nakon 2. oktobra ili ostanku na mjestu gradonačelnika odlučivati partija.

– Sješćemo, razmijeniti mišljenja i vidjeti šta je najbolje. Imamo već izgrađenog kandidata da može da me zamijeni na poziciji gradonačelnika, tako da nije isključeno ni to da idem u Narodnu skupštinu – rekao je Stevanović.

Analitičari u gotovo svakom izbornom ciklusu upozoravaju da nije dobro što su na listama i osobe za koje se unaprijed zna da, ako i osvoje mandat, neće ga preuzeti. To je, prema njihovim stavovima, prevara jer birači direktno na izborima glasaju za kandidate koje žele da vide u parlamentu RS.

Na to je pred kampanju upozorio sociolog i politički analitičar Drago Vuković rekavši da su odbornici i gradonačelnici tu jer rukovodstvo stranaka procjenjuje da bi povukli više glasova.

– Nije sporno da se kandiduju za republičke pozicije, ali je problem što 99 odsto njih neće, ako uspiju da osvoje mandat, napustiti načelnička ni gradonačelnička mjesta. To je loša stvar. Politički produktivno bi bilo da izabrani, ako prođu za poslanike, budu poslanici, a da njih naslijede drugi na lokalnim pozicijama – zaključio je Vuković.

Pozicije

Birači u devet izbornih jedinica, koliko ih ima u Srpskoj, biraće ukupno 83 poslanika koji bi u idućem četvorogodišnjem mandatu trebalo da kroje republičku politiku. Podaci ukazuju da čak 31 partija i koalicija želi da ima svoje predstavnike u budućem sazivu zakonodavne vlasti u Srpskoj.

Na svim tim listama nalazi se 1.439 kandidata koji traže šansu za ulazak u NSRS, a to znači da za jednu poziciju u prosjeku ima 17 kandidata.

Politika

UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE

Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.

On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.

“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.

Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.

“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno