Connect with us

Politika

MANDATE jure za stranačke kolege

Predizborna kampanja u Republici Srpskoj polako ulazi u drugo poluvrijeme, a dok kandidati od Novog Grada do Trebinja, među kojima su i lokalni funkcioneri, uvjeravaju da upravo oni zaslužuju mjesto u republičkom parlamentu, sve ukazuje na to da će načelnici i gradonačelnici koji su u “lovu na glasove”, ako ga i osvoje, mandat ustupiti svojim partijskim kolegama.

Na kandidatskim listama parlamentarnih političkih partija za Narodnu skupštinu je veliki broj narodnih poslanika iz još aktuelnog saziva koji su dobili povjerenje stranačkih vrhova da pokušaju da obnove mandat, a uz njih, znatan procenat na listama imaju i gradonačelnici, načelnici te lokalni odbornici.

Iz lista koje je ovjerila Centralna izborna komisija (CIK) BiH vidljivi su primjeri da su čelna mjesta pripadala aktuelnim lokalnim čelnicima. Oni će, pod uslovom da 2. oktobra osvoje dovoljno glasova za ulazak u NSRS, morati da biraju – da li ostaju u fotelji na lokalnom nivou ili će je se odreći zarad one u republičkom parlamentu.

Međutim, iskustva iz ranijih ciklusa upućuju da će gradonačelnici i načelnici ostati na sadašnjim pozicijama, ali će, kako kažu pojedinci sa kojima smo stupili u kontakt, odluka zavisiti od dosta faktora.

Za glasove sugrađana bore se na ovogodišnjim izborima, između ostalih, gradonačelnici Banjaluke Draško Stanivuković (PDP), Bijeljine Ljubiša Petrović (SDS), Laktaša Miroslav Bojić (SNSD), te prvi ljudi Zvornika Zoran Stevanović (SNSD) i Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić (SNSD). Osim njih, funkciju poslanika mjerkaju i čelnici opština.

To su načelnik Novog Grada Miroslav Drljača (SNSD), Kostajnice Nikola Janjetović (SNSD), Prnjavora Darko Tomaš (SNSD), Šipova Milan Kovač (SNSD) kao i Vukosavlja Borislav Rakić (SNSD) te Istočne Ilidže Marinko Božović (SDS).

Bojić za “Glas Srpske” ističe da se trenutno radi punom parom i da su svi usmjereni ka ostvarivanju što boljeg izbornog rezultata.

– O tome ćemo poslije izbornog dana. Postoje hijerarhije i procedure, tako da u ovom momentu ne mogu ništa više reći – kaže Bojić.

Na konstataciju da, ipak, čelni ljudi lokalnih zajednica imaju zadatak da na svoje ime povuku što više glasova, a na kraju ostaju na mjestima sa kojih su krenuli u kampanju iako su “prošli” u Narodnu skupštinu, Bojić kaže da je sve moguće.

– Vjerovatno je veća vjerovatnoća da ću ostati na čelu Gradske uprave, ali ipak ne bih da prejudiciram. Sigurno će biti razgovora sa rukovodstvom stranke, nakon čega će uslijediti i odluka. Nisam jedini gradonačelnik na listi. Tu su i gradonačelnici Banjaluke, Bijeljine i drugih mjesta. U ovom momentu vjerujem da i oni razmišljaju slično kao i ja – zaključio je.

Božović, s druge strane, ima drugačiji stav, moglo bi se reći i zanimljivu kombinaciju ako osvoji mandat u republičkom parlamentu.

– Političku karijeru u Narodnoj skupštini RS vežem za prolazak Jelene Trivić u izbornoj trci za predsjednika Republike. Potpuno sam siguran da će biti nova predsjednica, tako da ću i ja ponovo u poslaničke klupe, a moji sugrađani će birati novog načelnika – rekao je Božović koji će, ako i ostvari mandat, a Trivićeva ne, ostati u fotelji načelnika Istočne Ilidže.

Gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović rekao je za “Glas” da će o odlasku u skupštinske klupe nakon 2. oktobra ili ostanku na mjestu gradonačelnika odlučivati partija.

– Sješćemo, razmijeniti mišljenja i vidjeti šta je najbolje. Imamo već izgrađenog kandidata da može da me zamijeni na poziciji gradonačelnika, tako da nije isključeno ni to da idem u Narodnu skupštinu – rekao je Stevanović.

Analitičari u gotovo svakom izbornom ciklusu upozoravaju da nije dobro što su na listama i osobe za koje se unaprijed zna da, ako i osvoje mandat, neće ga preuzeti. To je, prema njihovim stavovima, prevara jer birači direktno na izborima glasaju za kandidate koje žele da vide u parlamentu RS.

Na to je pred kampanju upozorio sociolog i politički analitičar Drago Vuković rekavši da su odbornici i gradonačelnici tu jer rukovodstvo stranaka procjenjuje da bi povukli više glasova.

– Nije sporno da se kandiduju za republičke pozicije, ali je problem što 99 odsto njih neće, ako uspiju da osvoje mandat, napustiti načelnička ni gradonačelnička mjesta. To je loša stvar. Politički produktivno bi bilo da izabrani, ako prođu za poslanike, budu poslanici, a da njih naslijede drugi na lokalnim pozicijama – zaključio je Vuković.

Pozicije

Birači u devet izbornih jedinica, koliko ih ima u Srpskoj, biraće ukupno 83 poslanika koji bi u idućem četvorogodišnjem mandatu trebalo da kroje republičku politiku. Podaci ukazuju da čak 31 partija i koalicija želi da ima svoje predstavnike u budućem sazivu zakonodavne vlasti u Srpskoj.

Na svim tim listama nalazi se 1.439 kandidata koji traže šansu za ulazak u NSRS, a to znači da za jednu poziciju u prosjeku ima 17 kandidata.

Politika

PRVA PRESUDA POLITIČARA ZBOG VRIJEĐENJA NOVINARA! Načelnik Šipova kriv za diskriminaciju

Osnovni sud u Banjaluci je, prvostepenom presudom, potvrdio da je načelnik opštine Šipovo Milan Kovač počinio diskriminaciju prema novinarima Aleni Beširević i Harunu Dinareviću.

Klix prenosi da riječ je o prvoj presudi ovakvog tipa u Bosni i Hercegovini.

Novinari Beširević i Dinarević su podnijeli tužbu protiv Kovača nakon što ih je telefonski vrijeđao zbog istraživačkog teksta “Šume Srpske u službi Dodikovog finansijskog i političkog blagostanja”, koji su objavili na portalu Naratorium. Kovač je nazvao Dinarevića, glavnog i odgovornog urednika portala, i upitao “Što pišeš o meni”, zatim ga je izvrijeđao. Slične uvrede upućene su i novinarki Beširević. Razgovor je obilovao i neprimjerenim izjavama u kojima načelnik poziva novinare da dođu u njegov kabinet i oralno ga zadovolje.

Ovakvo ponašanje je ocijenjeno neprihvatljivim, a u sudskoj presudi se navodi da je Kovač “nastojao poniziti i uvrijediti tužioce kao novinare, kao ljudska bića, povrijedio je njihovo dostojanstvo na opscen, lascivan, degradirajući, ponižavajući, vrijeđajući govor sasvim neprimjeren osobi koja je političar, trenutno na funkciji načelnika Opštine Šipovo”.

Zbog diskriminacije novinara dobio je novčanu kaznu, i to 1.500 KM kao odšteta Dinareviću i 1.000 KM odštete Beširević. Novinarka Beširević je za Klix.ba kazala da ovo nije njena pobjeda, niti pobjeda Naratoriuma, nego cijele novinarske zajednice u BiH.

“Presuda ustvari dolazi kao rezultat saradnje sjajnih ljudi i profesionalaca. Ostvarena je uz podršku Udruženja BH novinari i izvanrednih advokatica Biljane Radulović koja je započela proces i Jovane Kisin Zagajac koja ga je dovela do kraja. Presuda potvrđuje da dostojanstvo može pobijediti zloupotrebu moći. No, u momentu u kojem svjedočimo borbi za opstanak javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovina teško je govoriti o novinarskim pobjedama”, istaknula je Beširević.

Dinarević, u izjavi za Klix.ba naglašava da ova presuda otvara vrata zdravijem odnosu političara i novinara, u kojem bi političari osjećali odgovornost za svoje riječi.

“Ova presuda se može tumačiti kao presedan koji će utrti put drugim novinarima koji dožive diskriminaciju od strane ljudi na poziciji moći. Nadam se će onda barem malo utjecati na vokabular i ton političara kada se obraćaju drugima čijim stavovima nisu zadovoljni”, kazao je Dinarević.

Advokatica Kisin Zagajac je za Detektor kazala da se ovaj predmet, u odnosu na ostale u kojima se štite novinari, razlikuje po tome što obuhvata i diskriminaciju, a ne samo klevetu i ugrožavanje prava na slobodu izražavanja.

U presudi je, kako se dodaje, takođe i sud bio oštar prema Kovaču. Sud je naglasio da “naprosto ovakvo ophođenje ne može se nazvati mišljenjem i vrijednosnim sudom, već običnim prostačkim izražavanjem koje ne priliči tuženom kao osobi koja obavlja određene političke funkcije i uloge u našem društvu”.

Takođe, u obrazloženju presude stoji, “Iz govora tuženog sud zaključuje da se sadržaj njegovog govora ne može opravdati ničim, pa čak ni izrevoltiranošću za koju ovaj navodi da je imao nakon što je pročitao tekstove tužilaca. U skladu s navedenim, sud iz govora tuženog utvrđuje da njegov govor sadrži sve elemente uznemiravanja koje je jedan od oblika diskriminacije, jer je svojim govorom povrijedio dostojanstva tužilaca tako što ih je brojnim vulgarnostima pokušao zastrašiti, degradirati, ponižavati i biti uvredljiv”.

Tuženi ima pravo na žalbu s obzirom na to da je riječ o prvostepenoj presudi.

Nastavi čitati

Politika

Otac NENADA NEŠIĆA dužan milion Poreskoj upravi Republike Srpske, A SAD SAVJETUJE LJUBIŠU ĆOSIĆA

Dio tima koji savjetuje gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića postao je i otac bivšeg ministra bezbjednosti, osumnjičenog za više krivičnih djela, Nenada Nešića – Rade Nešić.

Rade Nešić u političkom životu nije posebno poznat iako je bio kandidat stranke Demokratski narodni savez (DNS) na Lokalnim izborima 2016. godine. Nije se bavio ni javnom upravom, ali je javnosti u Istočnom Sarajevu poznat kao vlasnik firme „DAR Company“ Istočno Novo Sarajevo. Firma Ćosićevog  novog savjetnika duguje skoro milion Poreskoj upravi Republike Srpske.

Firma „DAR Company“ nalazi se na listi najvećih dužnika Poreske uprave Republike Srpske. Zaključno sa septembrom ove godine Poreskoj upravi duguju skoro milion maraka, odnosno 929.470 KM. Iako je firma ugašena, dug nikada nije uplaćen.

Izvor: Poreska uprava Republike Srpske

Ćosić: Poslaću Vam sve podatke

Naši novinari kontaktirali su gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića.

U kratkoj telefonskoj izjavi Ćosić je za Spin info potvrdio da je Nešić jedan od njegovih savjetnika.

„Imam 4-5 savjetnika, nisam trenutno siguran za vrstu ugovora po kojem su zaposleni, molim Vas da pošaljete to na mejl pa ću Vam sve odgovoriti“, rekao je Ćosić.

Na elektronsku adresu na koju nas je uputio, u dva navrata poslali smo pitanja o tome da li je tačno da je Nešić jedan od njegovih savjetnika, uz molbu da nam precizira o kojoj vrsti angažmana je riječ.

Pitali smo i koliko ukupno savjetnika gradonačelnik ima, takođe uz molbu da pojasni ko su oni, za koje oblasti ga savjetuju, te o kakvoj vrsti angažmana se radi.

Do objave teksta obećane odgovore nismo dobili. U slučaju da informacije zaprimimo naknadno, svi detalji će biti objavljeni.

Nešićev brat Predrag – političar i vlasnik druge firme

Brat Nenada Nešića, Predrag, aktuelni je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji za tri godine mandata nije uputio nijednu inicijativu, niti se javljao za diskusiju.

Predrag je vlasnik firme „N- Trade“ koja je u prošloj godini prihodovala dva miliona maraka.

O imovini Nenada Nešića nedavno je pisao Centar za istraživačko novinarstvo. Navode da je Nešić uložio najmanje milion maraka u kupovinu nekretnina dok je bio v.d. direktora JP „Putevi Republike Srpske“ i nakon što je dao ostavku. Sumnjiči se da je u ovom preduzeću prao novac i primao mito, ostvarivši milionsku finansijsku korist.

Institucijama je prikrio polovinu nekretnina koje ima sa suprugom u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Napomenimo i da su mu nedavno ukinute  mjere zabrane putovanja i javljanja državnom organu nakon što je založio nekretninu vrijednu 1.370.000 KM.

Nastavi čitati

Politika

NEŠKOVIĆ “Spremni zahtjevi za PONIŠTAVANJE IZBORA u četiri grada”

Šef izbornog štaba i član Predsjedništva SDS-a Želimir Nešković izjavio je za “Avaz” da će rokovi za prigovore i žalbe vezane za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra, biti striktno poštovani.

– U toku izbornog dana naši posmatrači su uložili niz primjedbi na ponašanje određenih članova biračkih odbora. Postoje zahtjevi za ponovnim brojanjem glasova na nekim biračkim mjestima i zahtjevi za poništavanje izbora u kompletnim lokalnim zajednicama Bratunac, Doboj, Zvornik i Laktaši. Oni su pripremljeni i biće predati u skladu s pravilima CIK-a BIH – kazao je Nešković.

Podsjećamo, kandidat SNSD-a na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj Siniša Karan osvojio 9.745 glasova više od SDS-ovog kandidata Branka Blanuše.

Nakon obrađenih 99,91 odsto biračkih mjesta, Karan je osvojio povjerenje 222.110 građana, dok je za Blanušu glasalo 212.365, pokazuju najnoviji preliminarni, nezvanični i nekompletni rezultati Centralne izborne komisije BiH.

U procentima, Karan je osvojio 50,41 odsto, a Blanuša 48,20 odsto glasova.

Na trećem mjestu je Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku za kojeg je glasalo 2.019 birača ili 0,46 odsto.

Nikola Lazarević iz Ekološke partije Republike Srpske dobio je 1.696 glasova ili 0,38 odsto.

Za nezavisnog kandidata Igora Gaševića glasalo je 1.346 ili 0,31 odsto glasača, a za Slavka Dragičevića 1.064, odnosno 0,24 odsto.

Prema podacima CIK-a, na prijevremenim izborima, od 1.264.364 upisanih u birački spisak pravo glasa iskoristilo je 439.897 birača ili 34,79 odsto.

Nastavi čitati

Aktuelno