Connect with us

Društvo

MANJI INTERES ZA RAD U NJEMAČKOJ, prijavile se 24 firme iz Srpske

Na javni poziv za dodjelu detašmana za rad u Njemačkoj ove godine su se prijavila 24 privredna društva iz Republike Srpske, za razliku od prošle godine kada je konkurisalo 30 firmi, što pokazuje da je interesovanje za poslove u Njemačkoj manje.

Sva preduzeća ove godine konkurisala su za redovni kontingent, a od tog broja devet je konkurisalo i za redovni i za posebni kontingent.

Prema riječima Mile Petrovića, sekretara Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske, za Republiku Srpsku ove godine je raspoređeno 636 detašmana, što je manje u odnosu na godinu ranije, jer je broj kontingenata smanjen i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

“Od ove 24 firme koje su konkurisale, 21 je korisnik detašmana. Tri su novoprijavljena privredna društva koja su se prvi put javila na konkurs”, istakao je Petrović.

Razloga za prijavu manjeg broja firmi, kako kaže Petrović, ima više.

“Jedan od osnovnih razloga je smanjen obim poslova u gruboj gradnji, takozvanoj roh-bau, gdje naše firme trpe strahovite posljedice jer su gore pale privatne investicije, gradnja privatnih investicija, odnosno smanjene su narudžbe za 28 ili 30 odsto. To se, naravno, odrazilo na sve strane firme kod njih, prvenstveno na naše, ali i na sve druge strane firme. Prije svega daju poslove svojim firmama”, objašnjava Petrović za “Nezavisne novine”.

Osim manjeg posla u Njemačkoj, razlog zašto je prijavljeno manje firmi je i što određeni broj firmi ima manjak radne snage, pa nisu u prilici da rade i u Njemačkoj i ovdje.

Petrović dodaje da poslove u Njemačkoj, prema pravilima konkursa, mogu obavljati firme koje moraju obavljati djelatnost i na našem tržištu, a radove obavljaju obično radnici koji bi svakako otišli da rade u inostranstvo.

“Najbolje je da rade na ovaj način preko detašmana, jer u ovom sistemu oni ostaju prijavljeni u našoj firmi u BiH, ovdje se plaćaju i doprinosi”, kaže on.

Kako ističe, trenutno kontingent drže poslovi iz oblasti elektroradova, montažerskih i fasaderskih radova, kao i završnih radova u građevinarstvu jer se završavaju objekti iz prethodnih godina.

“Ukoliko ne dođe do oporavka građevinskih radova u Njemačkoj u oblasti visokogradnje i stanogradnje, možemo očekivati da će svi i ovi koji sada trenutno rade završne radove, prateće poslove na građevinarstvu, ući u slične probleme, ali nadamo se da do tog scenarija neće doći”, ističe Petrović za “Nezavisne novine”.

Savo Erić, predsjednik Udruženja poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da je upravo taj problem manjka radnika odranije jer su građevinski radnici otišli i da su sada građevinske firme na minimumu sa kvalitetnom radnom snagom.

“S druge strane, starija radna snaga se ne bi sada odvajala od kuće. Sami poslovi koji se gore nude nisu to više prihvatljivi poslovi i toliko dobra priča koliko se misli”, kaže Erić.

Bez obzira na sve, on kaže da je njemačko tržište svakako značajno za naše firme, ali njegov prijedlog je da naše firme prave konzorcijume.

Inače, nedavno su “Nezavisne novine” pisale da su preduzeća iz Srpske koja imaju ove godine detašmane za izvođenje poslova u Njemačkoj u jako lošoj situaciji zbog nedostatka investicija u ovoj zemlji, pa je smanjen i obim poslovanja.

Related Topics:

Društvo

DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.

Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.

Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.

Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.

Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.

U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.

Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.

Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.

Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.

Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.

Nastavi čitati

Društvo

REVIZIJA ILI ŠMINKANJE? Novi direktor IRB RS produžio radno vrijeme, zaposleni sumnjaju u pravu namjeru!

Novi vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Boris Knežević produžio je radno vrijeme za sve rukovodioce, direktore svih sektora, ali i izvršne direktore do 18:00 časova zbog revizije poslovanja, koju inače provodi lično on, saznaje portal CAPITAL.

Odluka je izazvala pravu pometnju među zaposlenima koji su ostali zatečeni njegovim namjerama.

Iz IRB-a navode da Knežević reviziju obavlja nakon 18 časova kada završi sa svima i dobije informacije nakon čega vrši analizu dostavljene dokumentacije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i finansijama Republike Srpske.

Dodaju da je kvalifikovan jer ima znanje ovlašćenog sudskog vještaka i licenciranog internog revizora iz oblasti bankarstva.

„Dodatna olakšavajuća okolnost je ta što je v.d. direktora, preuzimanjem dužnosti, zatekao i proces eksterne revizije, koji je još u toku, što mu omogućava brzinu u radu i kvalitet informacija“, stoji u odgovoru IRB-a.

Oni tvrde da ostali radnici rade kao i do sata, od osam do 16:00 časova.

Podsjećamo, Knežević je na čelo IRB-a došao nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora Srđan Jovanović podnio ostavku, navodno iz zdravstvenih razloga.

Nastavi čitati

Aktuelno