-Nalazimo se u prelijepoj mjesnoj zajendici, u našim Kolima, koju smo od Gajića, Rupara, Radulovića, svakog pedlja, uzduž i poprijeko, obišli po stotinu puta, radeći od rasvjete, vode, putne infrastrukture, do podrške našim svetinjama, pa do toga da smo u Zelencima uradili put do crkve koji je istorijski važan koji se čekao decenijama. To su djela koja ostaju, djela koja ljudi cijene.

Rekao je ovo Draško Stanivuković, kandidat PDP za gradonačelnika i aktuelni gradonačelnik Banjaluke na tribini u banjalučkom naselju Kola, ističući da tu nije bilo ni puta ni rasvjete do crkve.

– Decenije su prolazile, crkva je imala svoje potrebe koje smo prepoznali i riješili – od parohijskog doma do dodatnog uređenja. Ponosan sam na još jedno prelijepo djelo, djelo koje ostaje ovdje nekim novim klincima, kao što je dječije igralište. Cilj nam je da i prigradska i seoska naselja imaju igrališta za djecu. Tako da i naša Kola dobijaju dječije igralište, koje je za dva tri dana gotovo – rekao je Stanivuković.

Tako da, ističe on, uz rasvjetu, vodu, uz put, infrastrukturu, crkvu gdje se naš narod okuplja, dječije igralište, ovo mjesto ima perspektivu da naš narod ne samo da ostane nego i da se vraća.

– Sa ovim djelima danas dolazimo pred ljude i pokažemo šta će naša djela biti dalje. Djela su pobjeda, djela daju upravo ovu masu koju je narod ovdje pokazao. Da li da kažem da ljudi glasaju za mene ili za naše kandidate sa liste PDP-a? Preciznije je da kažem da ljudi glasaju za djela, za ono što vide. Ovdje možemo spomenuti i udžbenike, vrtiće, građevinske dozvole, legalizaciju, mature i sve drugo što smo pomogli svakom čovjeku i svakom našem Banjalučaninu i svakoj našoj porodici – rekao Stanivuković.

Stanivuković je dodao da je danas PDP imao i predivnu tribinu u Verićima, te da je do sada fokus bio na seoskim i prigradskim naseljima, kako bi u drugoj polovini kampanje išli u gradske mjesne zajednice.

– Ovo selo je bilo zapostavljeno 25 godina. Urađene su mnoge stvari, kao što je rekao i sam gradonačelnik. Vjerujte da će se u narednom mandatu uraditi još više, ne smao u Kolima već u svim manjačkim naseljima počevši od Stričića, Donjih Kola, Racuna, Rekavica i svih ostalih mjesta – rekao je Jovo Savanović, kandidat PDP za odbornika u Skupštini grada Banjaluka.

Uprava „Autoputeva Republike Srpske“ na čelu sa Nedeljkom Ćorićem (SNSD) nekoliko dana prije početka izborne kampanje donijela je odluku o raspodjeli skoro 900.000 KM kroz donacije. Novac je odobren za 185 projekata, a među onima koji su dobili najviše novca su udruženja i organizacije iza kojih stoje članovi SNSD-a.

Primjera radi, organizacija “Aktiv razvoja građanske sfere“ iz Broda dobila je od ovog preduzeća 20.000 KM za projekat „Mediji kroz život“.

Predsjednik ove, kako se predstavlja, nevladine organizacije je Milan Zečević, kandidat SNSD-a za načelnika opštine Brod ispred SNSD-a.

Isti iznos dobio je i „Centar za razvoj mladih Omega“ sa Pala. Zastupnik ove organizacije je Luka Cicović, odbornik SNSD-a u lokalnom parlamentu i kandidat na ovim izborima za istu poziciju.

Sa maksimalnim mogućim iznosom koji je ograničen pravilnikom podržan je njegov projekat „Promocija turističkih vrijednosti Istoka Republike“.

Udruženje „Centar za društveni razvoj“ Laktaši, osnovao je Srđan Blagojević, potpredsjednik Skupštine tog grada. „Autoputevi“ su mu dali 20.000 KM za projekat „Tragovima istorije i kulture“.

Dejan Gužvić iz Srpca, aktivista SNSD-a podržan je preko svog udruženja „Sada“ iz Banjaluke sa 20.000 maraka za „Kulturno sportsko ljeto Srbac“.

Udruženje „Bum“ iz Bijeljine dobiće 18.147 KM za projekat „Oživimo sport, obnovimo terene“.

Predsjednik udruženja je Darko Šerfezi, a kao osnivači se u zvaničnim registrima pojavljuju Aleksandar Đurđević, aktuelni predsjednik Skupštine grada Bijeljina i kadar SNSD-a te njegov partijski kolega inače odbornik u Skupštini Goran Janjić.

U Transparency internationalu BiH (TIBiH) kažu da već dugo ukazuju na to da se kroz finansiranje nevladinih organizacija povezanih sa politikom izvlači novac iz javnog sektora te podsjećaju da je i Vlada RS kroz strategiju borbe protiv korupcije prepoznala ovaj problem.

„Naši podaci iz registra grantova udruženjima pokazuju da je u posljednja dva izborna ciklusa preko 800 kandidata bilo na čelu nevladinih organizacija koje su dobijale javna sredstva što dovoljno govori o uticaju politike na podjelu ovih sredstava“, kaže Srđan Traljić portparol TI BIH.

Međutim, dodaje on, zakonima o sukobu interesa ova oblast nije adekvatno regulisana pa dolazi do situacije da ljudi „sami sebi“ dijele novac, odnosno učestvuju u vlasti koja dijeli sredstva i nalaze se na čelu udruženja koja ta ista sredstva dobija i troši.

„Javna sredstava se trebaju dijeliti od strane organa vlasti po jasnim i precizno definisanim i mjerljivim kriterijima. Nije posao javnog preduzeća da troši gotovo milion maraka na finansiranje udruženja, jer se to preduzeće finansira iz akciza za gorivo i koje građani plaćaju da bi se gradili autoputevi“, rekao je Traljić.

Inače, mnogi smatraju da je slučaj Milana Tegeltije, savjetnika predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, direktore u javnim preduzećima oslobodio svakog straha kada je raspodjela novca u pitanju.

Naime, Tegeltija je pored savjetničke funkcije bio i predsjednik fudbalskog kluba Borac.

Po tada važećim zakonskim odredbama svakom funkcioneru bilo je zabranjeno da bude na čelu udruženja koje se finansira iz budžeta sa više od 100.000 KM, a što je bio slučaj sa Borcem koji je iz budžeta RS dobio preko dva miliona KM.

Vlast u Srpskoj je ovo pitanje riješila na način da je izmijenila zakon i tako ozakonila situaciju sukoba interesa u kojoj se do tada Tegeltija nalazio.

Inače, obrazlažući svoju odluku o raspodjeli novca, u „Autoputevima“ navode da je sve urađeno u skladu sa propisima kojima se uređuje dodjela donacija javnih preduzeća.

Dodaju da su postupili u skladu sa Pravilnikom kojim su utvrđeni uslovi, kriteriji za izbor i visina doniranih sredstava, kao i način ostvarivanja prava na donacije.

„Komisija je konstatovala da su potencijalni korisnici za dodjelu donacija registrovani na području Republike Srpske, da su uredno dostavili popunjen obrazac prijave, kao i svu traženu dokumentaciju na osnovu koje se vrši kvalifikacija i ocjena prispjelih prijava“, stoji u njihovoj odluci.

Prema javnom oglasu, koji je objavljen 16. avgusta, aplicirati su mogle organizacije sa projektima u oblasti sporta, kulture, socijalne pomoći, kao i one koje se bave humanitarnim radom.

Pravo učešća nisu imale organizacije koje nisu opravdale utrošak sredstava za projekte u prethodnoj godini.

CAPITAL