Bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg ispričao je kako je telefonirao predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom nakon početka rata u punom obimu 2022. godine.

Stoltenberg se prisjetio da nije mogao da razgovara sa Zelenskim tokom dva dana.

Kada su se konačno čuli, “taj telefonski razgovor bio je prilično težak”, dodao je bivši generalni sekretar NATO.

Djelimično, prisjeća se Stoltenberg, to je bio strah da će Zelenskog uskoro “uhvatiti ili ubiti”.

“Ali, osim toga, veći dio razgovora bio je posvećen zoni zabrane leta. On je želio zonu zabrane leta. A ja nisam mogao da mu to obezbijedim”, rekao je Stoltenberg.

NATO je ranije uvodio takve zone, kao kada je  zatvorio vazdušni prostor iznad Bosne i Hercegovine 90-ih godina, ili iznad sjevernog Iraka.

Stoltenberg je dodao da ne žali zbog takvog odgovora.

“Stvarnost je takva da sam od samog početka formulisao pristup NATO: podržavati Ukrajinu, ali ne učestvovati u sukobu”, naveo je on.

Stoltenberg se takođe prisjetio svog prvog susreta sa Zelenskim 2019. godine i priznao da ga je potcijenio.

“Bio mi je simpatičan, ali nisam mogao da zamislim da će postati vojni lider. Bio je neiskusan. Postavljao je najjednostavnija pitanja. Potpuno sam ga potcijenio”, rekao je bivši generalni sekretar NATO.

U istom intervjuu Stoltenberg je priznao da zapadni saveznici nisu Ukrajini na vrijeme i u dovoljnoj mjeri obezbijedili smrtonosno oružje.

Ranije je takođe govorio o tome kako je “ruska strana lagala predstavnike NATO prije nego što je došlo do ruske invazije u punom obimu na Ukrajinu”, prenosi Telegraf.

Blokada američke vlade, koja je ušla u 40. dan, zaustavila je izvoz oružja vrijednog više od pet milijardi dolara, namijenjenog NATO saveznicima i Ukrajini.

Ovo je još jedan primjer ozbiljnih posljedica obustave rada saveznih institucija, piše Axios.

„Ovo zapravo šteti našim saveznicima i partnerima, kao i američkoj industriji, u isporuci mnogih od ovih kritičnih sposobnosti u inostranstvo“, izjavio je viši funkcioner State Departmenta za Axios.

Pogođena i Hrvatska

Prema riječima funkcionera, pogođene su isporuke oružja saveznicima poput Danske, Hrvatske i Poljske. Među blokiranom opremom su rakete AMRAAM, borbeni sistemi Aegis i sistemi HIMARS. Iako krajnje odredište cjelokupnog izvoza nije precizirano, prodaja oružja NATO saveznicima često se kasnije preusmjerava kao pomoć Ukrajini.

Transakcije na čekanju uključuju direktnu prodaju oružja od strane američke vlade, kao i izdavanje licenci privatnim američkim odbrambenim kompanijama za izvoz. U normalnim okolnostima, proces odobravanja ovakvih prodaja bio bi rutinski i bez poteškoća.

Zašto je došlo do zastoja

Problem leži u Zakonu o kontroli izvoza oružja, koji nalaže da Kongres mora pregledati sve prijedloge o prodaji naoružanja. Zbog blokade vlade, mnogi službenici State Departmenta zaduženi za informisanje kongresnih odbora i provedbu ovog procesa poslani su na prisilni odmor, što je usporilo cijeli proces.

Ured za političko-vojna pitanja State Departmenta prošlog mjeseca radio je sa samo četvrtinom uobičajenog broja osoblja zaduženog za podršku prodaji oružja, potvrdio je viši funkcioner.

Političke reakcije i optužbe

Portparol State Departmenta, Tommy Pigott, izjavio je za Axios:

„Demokrati zadržavaju kritičnu prodaju oružja, uključujući našim NATO saveznicima, što šteti američkoj industrijskoj bazi i dovodi u opasnost sigurnost nas i naših partnera.“

Sličnog stava je i predsjednik Odbora za vanjske poslove Senata, James Risch:

„Kina i Rusija ne miruju. Njihovi napori da potkopaju SAD i naše saveznike postaju lakši, dok naša industrijska baza pati, a potrebe saveznika ostaju neispunjene.“

Index je, kako navodi, o ovim izvještajima poslao upit MORH-u, a odgovor će biti objavljen kada stigne.

(Nezavisne)

Španski premijer Pedro Sančes izjasnio se protiv povećanja odbrambenih izdataka zemalja Evropske unije na pet odsto BDP-a, kako to zahtijeva američki predsjednik Donald Tramp.

„Potrebno je djelovati diplomatski kako bismo 2035. godine imali Evropu koja nije naoružana do zuba, već ujedinjenu Evropu koja garantuje međunarodno pravo. Kakav svijet želimo da ostavimo svojoj djeci? Svijet u kojem odbrambeni budžeti iznose pet BDP-a?“ zapitao se španski premijer.

Istovremeno, Sančes je priznao da je u sadašnjim okolnostima i Španija primorana da poveća sopstvene izdatke za odbranu i bezbjednost.

Kako je rekao, to je korak ka jačanju evropske autonomije u oblasti odbrane.

Takođe je naglasio da Španija ostaje pouzdan partner NATO saveznika.

„Raspoređivanje španskih vojnika na istočnom krilu Evrope radi zaštite Bugarske, Rumunije, Litvanije i Estonije, koje su bile izložene Putinovom neoimperijalizmu, najbolji je dokaz da je Španija pouzdan partner, kako u okviru Alijanse, tako i u pogledu sopstvenih kapaciteta“, naveo je Sančes.