Nekoliko letova širom Evrope preusmjereno je zbog dojava o bombama, a među pogođenima su avioni koji su letjeli iz Dablina i Helsinkija za Rim, kao i četiri leta ka Pragu.

Nekoliko letova širom Evrope je preusmjereno zbog prijetnje bombom.

Jedan od pogođenih aviona bio je Er Lingus Erbas A320 koji je letio iz Dablina za Rim, a koji je izdao uzbunu za vanredno stanje i sletio na vazduhoplovnu bazu Evre na sjeveru Francuske.

U međuvremenu, finska avio-kompanija Finer saopštila je da je u četvrtak postojala prijetnja bombom u jednom od njenih aviona koji su letio iz Helsinkija za Rim. Avion je bio u pratnji vazduhoplovnih snaga i sletio je kako je planirano.

Policija u Češkoj Republici kaže da se četiri leta koja su išla za Prag “pripremaju za slijetanje” nakon što su “dobili prijetnju u vezi sa postavljanjem improvizovane eksplozivne naprave”.

“Procjenjujemo relevantnost prijetnje kao nisku”, napisala je češka policija na X, dodajući da će “pirotehničke provjere biti sprovedene na svim avionima” nakon slijetanja.

Prije dva dana najmanje sedam letova bilo pogođeno sličnim prijetnjama.

Predsjednik Vrhovnog suda Bolivije Romer Sausedo saopštio je da je pobjegao iz zemlje, nakon odluke tužioca da naloži njegovo hapšenje povodom istrage za trgovinu drogom.

On je osudio “pokušaje progona i zastrašivanja” od strane vlade, ali nije naveo u kojoj zemlji se nalazi.

Izdat nalog za hapšenje zbog trgovine supstancama i zločinačke zavjere

Vršilac dužnosti generalnog tužioca Hose Armando Urioste, koga je Kongres imenovao nakon Marijakinog hapšenja, rekao je novinarima da je njegova kancelarija prethodnog dana izdala nalog za hapšenje Sauseda zbog “trgovine kontrolisanim supstancama i zločinačke zavjere”.

Urioste nije iznio detalje o optužnici protiv Sauseda navodeći da će istraga ići svojim tokom, kao i da se ona vodi uz pomoć zaštićenih svjedoka.

Hapšenja visokih pravosudnih zvaničnika zbog veza sa drogom

Od oktobra je nekoliko zvaničnika bolivijskog pravosudnog sistema uhapšeno zbog navodnih veza sa trgovinom drogom, među kojima su i bivši državni tužilac Rodžer Marijaka.

​Francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je da su sastanci sa evropskim liderima “depresivni i potpuno lišeni kreativnosti”, ističući da mu veoma nedostaju bivša njemačka kancelarka Angela Merkel i nekadašnji predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi, navodi se u knjizi “Vi ste svi previše strogi prema meni”, koju je napisala francuska novinarka Fransoa Degoa, a koja sadrži dijelove privatne prepiske sa francuskim predsjednikom putem aplikacije Telegram tokom protekle dvije godine.

Prema objavljenim porukama, Makron je branio svoju odluku o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora u junu 2024. godine, navodeći da je želio da zatekne Nacionalno okupljanje Marin le Pen nespremno za izbore, prenosi France info.

“Bili su spremni za jesen, ali ne i za jun. To je jedan od razloga zbog kojih sam donio tu odluku”, napisao je Makron, prenosi Tanjug.

Uprkos tome što je raspuštanje parlamenta dovelo do političke nestabilnosti i gubitka podrške njegovoj političkoj opciji, francuski predsjednik odbacio je ocjenu novinarke da je taj potez bio potpuni neuspjeh.

U prepisci je kritikovao i bivšeg premijera Gabrijela Atala, navodeći da mu je pruženo previše političke podrške.

“Previše smo mu svega dali. Sve vrijeme. Previše”, napisao je Makron, komentarišući Atalove političke ambicije.

Govoreći o mogućnosti ostavke usljed političke krize u Francuskoj, Makron je bio kategoričan.

“Ostavka? Nikada! Ni iz kojeg razloga! Ne namjeravam da dezertiram. Nastavljam dalje”, poručio je francuski predsjednik.

On je takođe izrazio uvjerenje da kandidatkinja krajnje desnice Marin le Pen neće uspjeti da sakrije svoje, kako je naveo, proruske stavove i naklonost pokretu MAGA američkog predsjednika Donalda Trampa.

Nasuprot tome, pohvalno je govorio o lideru Socijalističke partije Olivijeu Foru, opisujući ga kao čovjeka sa osjećajem za državu i odgovornost.

U prepisci je branio i penzionu reformu, ocjenjujući da bi njeno suspendovanje predstavljalo veliku grešku za Francusku.

“Ako suspendujemo reformu, mogu da vam kažem da ćemo time zemlju dovesti u ozbiljan problem”, naveo je Makron, iako je vlada premijera Sebastijana Lekornija kasnije prihvatila zahtjev socijalista za suspenziju reforme.

Makron je odbacio i spekulacije da bi nakon odlaska iz Jelisejske palate mogao da radi za francuskog milijardera Ksavijea Niela.

“Neću raditi ni za koga. Ako se budem bavio biznisom, to će biti moj posao, vjerovatno van Francuske”, naveo je Makron.

Jelisejska palata je za objavljivanje knjige saznala svega nekoliko dana prije njenog izlaska, navodi francuski TV kanal.

Blizak saradnik francuskog predsjednika kritikovao je objavljivanje privatne prepiske, dovodeći u pitanje način na koji su razgovori predstavljeni.

Francuski predsjednik, kojem Ustav ne dozvoljava kandidaturu za treći uzastopni mandat, u junu 2026. godine u prepisci sa Degoa požalio se i na kritike svog političkog učinka.

“Često ste vi i vaši istomišljenici svi previše strogi prema meni”, napisao je Makron.

Knjiga bivše savjetnice socijalističke političarke Segolen Roajal i nekadašnje novinarke radija Frans enter, biće objavljena 5. novembra bez prethodne saglasnosti francuskog predsjednika.

Razgovori su vođeni putem aplikacije Telegram, nakon što je Makron tokom ljeta 2024. godine prvi stupio u kontakt sa novinarkom kako bi joj zahvalio na javnoj podršci njegovoj supruzi Brižit, koja je bila meta teorija zavjere na društvenim mrežama.