Connect with us

Društvo

MATURANTI, PAMET U GLAVU! Ovo su zanimanja sa kojima posao dobijate ODMAH, a plate obaraju sve rekorde!

Maturanti ovih dana biraju fakultete i pred njima je izbor da li da upišu ono što vole, ono što se traži ili profesiju od koje će moći sutra da žive.

Profesorka prvog univerziteta u svijetu za vještačku inteligenciju (VI) u Abu Dabiju, Nataša Pržulj, izjavila je za RTS da nam vještačka inteligencija daje mogućnost da biramo zanimanje koje volimo, ali i da je uključimo u svoj rad.

Miloš Turinski iz Infostuda kaže da je idealna kombinacija diplome i vještina, kao i da su zanati danas među najtraženijim i najplaćenijim na tržištu rada. Tržište rada se mijenja brže nego ranije. Traže se vještine, a ne samo diplome. Vještačka inteligencija može da zamijeni gotovo svaku profesiju. Postavlja se pitanje koji fakulteti vode ka sigurnijem poslu, a šta ne treba upisivati ako želite da radite u struci.

Nataša Pržulj, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, smatra da maturanti pri izboru zanimanja treba da se „vode srcem“, jer su potrebni posvećenost, požrtvovanost i istrajnost, bez obzira na to da li je riječ o zanatu ili upisu fakulteta.

„Filozofski, najidealnije je da se dobro živi od onoga što se voli. Vještačka inteligencija nam zapravo daje mogućnost da se bavimo onim što volimo, ali i da je uključimo. Istoričar, na primjer, ne mora da razumije fiziku ili matematiku, već da zna alate vještačke inteligencije da bi napisao esej ili pretražio literaturu“, objašnjava Pržulj. Prema njenim riječima, bez diplome u današnjem svijetu ne može se mnogo, kao i da je njen cilj da pokaže da ona svjedoči o istrajnosti, sposobnosti da se ispune dugoročni projekti i snalažljivosti u akademskoj i društvenoj sredini. Naglašava, takođe, da su matematika, statistika i algoritmi fundamentalne nauke.

„Stručno znanje se mijenja mnogo brže nego ranije, ali fakultet daje dubinu da ne bismo bili svašta, odnosno da sve znamo površno, a da ništa zaista ne znamo da uradimo. Moramo da odemo u dubinu, ali i da imamo širinu kako bismo mogli da navigiramo svijetom koji se brzo mijenja“, naglašava profesorka.

Miloš Turinski iz Infostuda slaže se sa profesorkom Pržulj da je zanimanje potrebno „birati srcem“, u kombinaciji sa vještinama i znanjima neophodnim da bi se tim poslom mogli baviti i da bi on bio perspektivan na tržištu rada.

S druge strane, kaže da je danas najveća potražnja na tržištu za tehničkim usmjerenjima i zanatima, dok su do 2022. godine najviše traženi bili IT stručnjaci.
„Zanati u nižekvalifikovanim profesijama se traže u najvećoj mjeri. Zbog uticaja roditelja, koji su potcjenjivali vrijednost zanata, sada nam takvi kadrovi nedostaju“, navodi Turinski.

Dodaje, takođe, da, na primjer, nedostaju kuvari, a plate su im takve da mogu da stanu „rame uz rame“ sa programerima.

Turinski predviđa da će tehničke nauke i dalje imati primat na tržištu rada, ali da diploma više neće moći da nas fiksira za samo jednu struku, piše B92.

„Vještine koje stičete sa strane su važne, jer diploma više nije presudna na tržištu, već kombinacija diplome i vještina. I dalje ne bih odustajao od IT-a, iako je došlo do optimizacije tržišta, a elektrotehničari i mašinski inženjeri i dalje su traženi kada je riječ o visokom obrazovanju“, zaključuje Turinski.

Related Topics:

Društvo

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Hljeb u pojedinim pekarama poskupio preko noći

U zemlji u kojoj se cijene dižu brže od plata i penzija, još jedno poskupljenje prošlo je gotovo tiho. Osim što ga nisu propustili primjetiti oni koji svakog dana ulaze u pekaru.

Hjleb od više vrsta brašna, težine 550 grama, koji je donedavno koštao dvije marke, danas se prodaje za 2,40 KM. Naizgled „samo“ 40 feninga više. U stvarnosti, čak 20 odsto skuplje. A penzija otišla gore 3,5%….

Neke banjalučke pekare ponovo pomjeraju granice ekonomske logike. Ako ste prošle sedmice ušli u pekaru s namjerom da kupite hljeb, vjerovatno vas je dočekao hladan tuš. Cijena je sa okrugle 2 KM skočila na 2,40 KM. Nema tu sitnih korekcija, fening po fening, da se narod navikne. Kad se poskupljuje, ide se odmah jako. 40 feninga gore.

Za one koji hljeb kupuju redovno, matematika je neumoljiva.

-Rekli su mi da su morali da poskupe i da nova cijena važi od prošle sedmice. Nije poskupjelo za deset ili dvadeset feninga, nego odmah četrdeset. Gramaža ista, nadam se i sastav isti. A penzija će mi biti veća za 17 maraka. Eto, za tih 17 KM više mogu da kupim sedam hljebova – priča za Srpskainfo penzioner Rajko K.

Nije, međutim, poskupio samo hljeb.

U nekim banjalučkim pekarama komad pite sa 4,5 otišao je na 4,8 KM, parče pice više nije 3,3 KM, već tri i po marke. U pojedinim pekarama više cijene dočekale su i kifle, kroasani, zemičke… Nekada se govorilo da je hljeb simbol osnovne životne namirnice. Danas postaje simbol inflacije.

Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ upozorava da je postalo sasvim normalno da svako povećanje ulaznih troškova odmah završi na računu građana. Ali kada troškovi padnu cijene ostanu iste.

–Kod nas je postala praksa slobodnog formiranja cijena. Bilo šta da poskupi za deset feninga, odmah osjetimo na proizvodima, bez obzira postoji li realan osnov ili ne. I to uvijek drastično vidimo na hljebu i pekarskim proizvodima. Kada je gorivo pojeftinilo, nismo vidjeli da je bilo koji proizvod postao jeftiniji. Međutim, čim nešto poskupi, automatski rastu i cijene u prodavnicama i pekarama – kaže ona za Srpskainfo.

Drugim riječima, tržište kod nas odlično pamti kako da poskupi, ali ima ozbiljnih problema sa pamćenjem kada treba pojeftiniti.

-Za hljeb i pekarske proizvode teško se može upratiti kolika je prodaja, koliko je poskupjelo, koliko je gramaža, koliko je uopšte različitih proizvoda. Ima tu mnogo posla i za inspekcijske organe – govori ona i dodaje kako danas imamo situaciju da je kifla skoro u rangu cijene pola hljeba.

-To zaista nema smisla. Neko bi morao ozbiljno da se pozabavi ovim cijenama i načinom na koji se formiraju – poručuje Marićeva. Prema njenim riječima, zahvaljujući medijima neko o ovim problemima i govori.

-Ušli smo u kolotečinu. U smislu, tako je. Ako možeš kupi, ako ne možeš, nemoj. Neću tako da živim – poručuje ona.

Poskupljenje od 40 feninga možda ne zvuči dramatično onome ko hljeb kupi povremeno. Ali porodici koja svakodnevno kupuje dva hljeba to znači gotovo 300 maraka više na godišnjem nivou, samo za jednu osnovnu životnu namirnicu.

A kada se tome dodaju skuplje pite, peciva, mlijeko, meso, voće, povrće, računi i lijekovi, postaje jasno zašto mnogi već sredinom mjeseca prestanu brojati dane do plate i počnu brojati marke u novčaniku.

Podsjećamo, povećanje penzija od 3,55 odsto u Republici Srpskoj primenjivaće se od avgustovske isplate. Najniža penzija u Srpskoj iznosi 361,75 KM. Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više je 434,15 KM, a najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30, iznosi 506,52 KM. Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 iznosi 578,94 KM, a najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 723,70 KM.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

SPEKTAKL NA PETRIĆEVCU: Romana Panić stiže na „Petrovdanske dane“

Ljubitelje dobre muzike u petak, 17. jula, očekuje koncert naše sugrađanke i popularne pop pjevačice Romane Panić, koji će biti održan u okviru manifestacije „Petrovdanski dani Petrićevca“.

Koncert počinje u 20.00 časova na sportskim terenima kod Osnovne škole „Miloš Crnjanski“ na Petrićevcu, gdje će publika imati priliku da uživa u dobro poznatim hitovima i odličnoj atmosferi.

„Petrovdanski dani Petrićevca“ već godinama okupljaju veliki broj posjetilaca kroz sadržaje koji njeguju tradiciju, ali i donose kvalitetan zabavni program za sve generacije. Manifestaciju organizuju Mjesna zajednica Petrićevac i Parohija petrićevačka, uz podršku Grada Banjaluke.

Svi su dobrodošli, poručuju organizatori ističući da posjetioce očekuje veče ispunjeno muzikom, druženjem i lijepom atmosferom.

Nastavi čitati

Društvo

JOŠ IMA ŠANSE ZA UPIS: Na fakultetima UNIBL slobodno 720 mjesta

Tačno 720 slobodnih mjesta ostalo je na fakultetima koji djeluju u okviru Univerziteta u Banjaluci, a budući studenti, koji nisu upisali željeno zanimanje, do 16. jula imaju pravo upisa na neki od srodnih studijskih programa bez ponovnog polaganja prijemnog ispita.

“Studentske službe će kandidatima izdati potvrdu o položenom prijemnom ispitu, a koju kandidati do 16. jula zajedno sa konkursnom dokumentacijom mogu predati na studijski program na kojem je ostalo slobodnog mjesta za upis. Upis kandidata će biti završen do 17. jula ove godine”, saopštili su sa banjalučkog Univerziteta.

U nastavku lista fakulteta i broj slobodnih mjesta:
Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet – 32
Ekonomski fakultet – 32
Elektrotehnički fakultet – 96
Mašinski fakultet – 77
Medicinski fakultet – 72
Poljoprivredni fakultet – 24
Pravni fakultet – 42
Prirodno-matematički fakultet – 80
Rudarski fakultet – 26
Tehnološki fakultet – 34
Fakultet političkih nauka – 30
Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta – 19
Filozofski fakultet – 39
Filološki fakultet – 91
Šumarski fakultet – 26

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno