Connect with us

Društvo

MED GORČI OD IKAD! Pčelari u Srpskoj rade u MINUSU!

Zbog masovnog uginuća pčela i loših vremenskih uslova izazvanih klimatskim promjenama i ova je godina izuzetno teška za domaće pčelare čiji se prinosi meda u prosjeku kreću oko deset kilograma po društvu, što je na granici rentabilnosti, ali i duplo manje od količina koja se smatra optimalnom.

Ovogodišnja pčelinja sezona već je na izmaku, proizvođači podvlače crtu i kreću sa pripremama za zimu koja bi po svemu sudeći mogla biti duga i teška, jer meda nema dovoljno ni za kupce, a kamoli prihranu pčela.

Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Darko Marković za “Glas” navodi da se prema preliminarnim rezultatima uzimajući u obzir cijelu Republiku Srpsku prinosi po košnici kreću oko deset kilograma meda što je daleko od optimalnih 20-25 kilograma. – Iskustva su naravno različita. Pčelari oko Gradiške, Banjaluke i Potkozarja mahom su uspjeli da ostvare prinose od oko 20 kilograma, ali u drugim dijelovima Srpske značajno, značajno manje. Čak i ispod deset kilograma što je minimum za pokrivanje troškova, tako da, nažalost, još jedna izuzetno loša godina – priča Marković.

Glavni krivac za lošu proizvodnju meda su, priča Marković, klimatske promjene koje su potpuno poremetile vremenske prilike.

– Sami start je bio loš. Imali smo izuzetno hladno vrijeme u periodu cvjetanja voćnih vrsta koji su razvojna paša, odnosno priprema pčela za sezonu. Nadalje, period cvjetanja bagrema su takođe pratile hladne noći što je bio šok za biljku, nije joj pogodovalo da luči nektar od kojeg pčele prave med. Inače, bagrem je u većini krajeva Srpske glavna medonosna biljka. U drugom dijelu sezone, u junu koji je, po statistici, najkišovitiji mjesec u godini ove sezone u mnogim krajevima nije pala kap kiše. Od potpune propasti spasila nas je paša sa lipe, jer je dala nešto nektara – pojasnio je Marković. Dodaje da u jesen ulaze sa deset odsto manje košnica u odnosu na prošlu godinu kada ih je, prema procjenama, bilo oko 250.000.

– Tokom zime i ranog proljeća svjedočili smo masovnom pomoru pčela u cijelom regionu, a kod nas su gubici bili između 30 i 50 odsto. Zahvaljujući sili prirode, koja kao da je htjela da nam nadomjesti te gubitke, ove sezone smo imali izuzetno jak rojev nagon za razmnožavanje pčela, tako da je dio izgubljenih društva nadomješten prirodno. Sada ih valja sačuvati tokom zime – kazao je Marković.

Sokočanin Miodrag Borovčanin, koji se već 20 godina intenzivno bavi pčelarstvom i trenutno ima oko 60 društava, tvrdi da nikada nije bila lošija godina za pčelare na pojedinim lokacijama na Romaniji.

– I stariji pčelari koji imaju više od 100 pčelinjih društava kažu da ne pamte manji unos u košnice zbog duge suše i visoke temperature vazduha. Tamo gdje je prinos meda veoma loš jedino što preostaje pčelarima je da brinu o prihrani društava, na vrijeme zaštite pčelinjake od napasnika varoe, sačekaju zimu i ishod na proljeće – dodao je Borovčanin. Razloga za zadovoljstvo nemaju ni hercegovački pčelari.

– Ova godina je za nijansu bolja od lani koja je bila katastrofalna, ali opet daleko lošija od 2023. godine. Prinosi su u prosjeku oko osam kilograma po društvu, s tim da su mobilniji pčelari ostvarili i do 15 kilograma meda. Izuzetno kišno i hladno proljeće je glavni razlog – naveo je za “Glas” predsjednik trebinjskog Društva pčelara “Leotar” Obrad Ninković.

On je istakao da su mnogi hercegovački pčelari podigli cijenu meda na 30 maraka po kilogramu, dok neki još prodaju za 25 KM.

– Smatram da će do jeseni svi podići na 30 maraka, jer je to realna cijena. U susjednoj Crnog Gori kilogram košta 18 evra – dodao je Ninković.

Obrad Ninković navodi da se pčelari moraju prilagoditi klimatskim promjenama, da je neophodno da budu mobilni i idu za pašom.

– Ne možemo kao prije deset ili 15 godina biti na jednom mjestu. Najbolje je pčele staviti na kamion i voziti od lokacije do lokacije, to je i potrebno i zbog sve manje dostupne radne snage. Klasični utovar i istovar pčela je praktično pa nemoguće organizovati bez obzira koliko da platite radnu snagu, jer je prosto nema – naveo je Ninković.

Related Topics:

Društvo

NEVJEROVATNA PRIČA! Bojan nestao prije 12 godina, proglašen mrtvim, a sada nađen živ

Nevjerojatna priča stiže iz Bugarske, Bojan Ivanov (62) iz grada Ruse pronađen je živ u improvizovanoj kolibi na planini Pirin, čak 12 godina nakon što je proglašen nestalim, a pet godina nakon što je službeno proglašen mrtvim.

Ivanova je nedavno pronašla šumarska služba, a vijest je šokirala lokalnu zajednicu i njegove rođake. Nestao je bez traga još 2013. godine.

Ivanov je posljednji put viđen 2013. godine u selu Novo Selo kraj Rusea, gdje je tada živio sam. Njegova majka, Todora Alexandrova, prijavila je njegov nestanak 9. juna 2015. nakon što se Bojan nije javljao mjesecima. Uprkos potragama, godinama nije bilo nikakvih informacija o njemu. Pet godina kasnije, 2020., majka je sudu podnijela zahtjev da se sin službeno proglasi mrtvim. Sud je tada presudio da je njegova smrt nastupila 31. decembra 2013.

Tokom suđenja svjedoci su ispričali da je Ivanov prije radio kao pomoćni radnik te da se borio s dugovima zbog neuspjelog poslovanja. Navodno su ga tražili zbog dugova, a dio njegove imovine bio je stavljen pod zalog.

Kada su ga šumari pronašli u Pirinu, Ivanov je izgledao zdravo, ali iscrpljeno. Odveden je u policijsku stanicu u Banskom, gdje je identifikovan, piše 4njuz. Prema navodima policije, odbijao je pomoć i smještaj, rekao je da ima dovoljno sredstava i da mu ne treba ništa. Nakon toga napustio je policijsku zgradu, a zasad nije poznato gdje se nalazi.

Njegov slučaj izazvao je veliko zanimanje javnosti u Bugarskoj jer se formalno još uvijek vodi kao mrtav. Lokalne vlasti sada moraju pokrenuti postupak za poništenje presude o smrti i službeno potvrditi njegov identitet.

Majka, koja je prije nekoliko godina izgubila svaku nadu, prema pisanju bugarskih medija, više nije živa i nikada nije dočekala vijest da joj je sin ipak preživio.

Nastavi čitati

Društvo

NIŽE TEMPERATURE ZA VIKEND! Stiže pogoršanje vremena, moguć i snijeg

U petak umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Magla ili niska oblačnost se lokalno na sjeveru i sjeverozapadu može zadržati čitav dan, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

U subotu, od jutarnjih časova, jače naoblačenje u cijeloj zemlji, tako da će vikend proteći u znaku pretežno oblačnog vremena u BiH. Kiša u početku samo lokalno, uglavnom na jugu i jugoistoku, a od večernjih časova ned‌jelje i u toku poned‌jeljka kiše će biti u cijeloj zemlji. U poned‌jeljak na višim planinama moguće i malo snijega. Prestanak padavina u večernjim satima poned‌jeljka.

Vjetar narednih dana slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura u naredna dva dana -2 do 4, na jugu do 6 stepeni Celzijusa. Dnevna temperatura 7 do 14, na jugu do 18 stepeni Celzijusa.

Za vikend nešto niže temperature tokom dana, ali uglavnom malo toplije ujutro, usljed povećane oblačnosti.

Nastavi čitati

Društvo

PODSJETILI NA OBEĆANJE PREMIJERA: Roditelji njegovatelji pred Narodnom skupštinom RS traže hitne izmjene zakona

Roditelji njegovatelji danas su ispred Narodne skupštine RS ponovili svoje zahtjeve i istakli da, iako su inicijativu za izmjenu zakona podnijeli u julu, odgovora još nema. Samo obećanja.

Iz Udruženja “Glas tišine” istakli su da roditelji njegovatelji svakodnevno brinu o djeci sa smetnjama u razvoju koja su potpuno zavisna od tuđe njege i pomoći, te da žrtvuju svoj lični i profesionalni život čime zaslužuju sistemsku podršku, pravnu sigurnost i dostojanstveno priznanje svoje ulogu u društvu.

“To je 24-časovni rad koji niko ne vidi i ne priznaje,a uslovi pod kojima roditelji njegovatelji u RS ostvaruju naknadu su nepravedni i neodrživi zbog čega tražimo sistemsko rješenje. Izmjene koje tražimo su ukidanje strosne granice od 30 godina života djeteta, da se roditeljima prizna radno pravni status, da se pravo ne ukida ukoliko djeca pohađaju školu ili dnevni centar”, poručili su ispred Narodne skupštine RS u kojoj je u toku sjednica na kojoj nema ove tačke dnevnog reda.

Roditelji naglašavaju da je ukidanje statusa roditelja njegovatelja zbog školovanja djeteta, povreda jednog od osnovnih i ustavom zagarantovanih prava djeteta.

“To ne može i ne smije da isključuje drugo pravo. Prema našim saznanjima oko 200 roditelja njegovatelja je izgubilo ovaj status što smatramo porazom države i društva u cjelini. Zato smo ponovo ovdje i ponovo pozivamo nadležne institucije na hitne izmjene zakona o dječijoj zaštiti koje se odnose na status roditelja njegovatelja, a kako bi se ovim porodicama osigurao minimum socijalne sigurnosti. Ja sam roditelj jednog takvog djeteta i moj sin i ja smo nakon njegove 30 godine socijalni slučajevi”, poručila je jedna ogorčena majka.

Okupljenima se obratio i Velibor Vinčić, roditelj dječaka koji je izgubio status roditelja njegovatelja.

“Moja situacija je takva da moj sin ide dva sata u školu, a ja sam zbog toga izgubio status njegovatelja prije dvije godine”, rekao je Vinčić i upitao ministra zdravlja Šeranića i premijera Savu Minića zašto je ništa ne rješava po ovom pitanju.

Roditelje su podržali i poslanici NSRS iz opozicionih stranaka koji su istakli kako su na daašnjoj sjednici manje važne teme, a da na raspravu o ovoj čekaju mjesecima.

Tanja Vukomanović, poslanica PDP-a istakla je da će poslanici ove stranke podržati roditelje njegovatelje i glasati za ovaj zakon kada on dođe na red.

“Nadam se da će i svi ostali poslanici, kako opozicije tako i vlasti htjeti da raspravljaju o ovoj temi, jer ovo je tema u kojoj nema ni opozicije ni vlasti, ovo je tema u kojoj nas roditelji trebaju- Žao mi je što smo danas opet ovdje ispred, a ne unutra, jer su mnogo manje važne teme danas na dnevnom redu, ali ne i ova”, rekla je Vukomanovićeva i dodala da će uraditi sve što je do njih da se ova tema što prije nađe na dnevnom redu sjednice.

Poslanica Liste za pravdu i red, Zagorka Grahovac podsjetila je na najavu premijera RS Save Minića koji je po dolasku na ovu funkciju ovaj problem istakao kao prioritet koji treba riješiti.

“Minić je u više navrata obećao da će ovo biti jedan od njegovih prioriteta, te ga ovom prilikom pozivam da dođe do zakonskih izmjena. Oni se pravdaju time da je problem roditelja njegovatelja kompleksan, međutim njihovi su zahtjevi jednostavni i konkretni – sistemska rješenja, izmjene zakona ili donošenje novog zakona o roditelju njegovatelju kao što je uradila Federacija, da pravo na školovanje djeteta ne isključuje pravo na njegu, da starosna granica ne bude 30 godina, i da roditelj njegovatelj dobija doprinose uz ovaj novčani iznos”, poručila je Grahovac.

Podsjećamo, premijer Srpske Savo Minić krajem septembra rekao je kako će problem ovih roditelja biti riješen u najkraćem roku, te da će javnost u veoma kratkom roku biti upoznata sa konkretnim rješenjima. Međutim, ni nakon više od mjesec dana rješenja nema.

Nastavi čitati

Aktuelno