Connect with us

Društvo

PČELARI SRPSKE OPTIMISTIČNI: Očekuju rekordne podsticaje u ovoj godini

Iznos podsticaja za pčelarstvo u Republici Srpskoj u ovoj godini biće rekordan, a pčelari za tu namjenu očekuju više od milion i po KM, izjavio je predsjednik Saveza pčelara Srpske Damir Barašin i istakao da su prava pčelara unaprijeđena novim zakonom koji reguliše tu oblast.

Barašin je naveo da je prošle godine budžet za podsticaje iznosio 900.000 KM i naglasio da uvećanje budžeta nije jedina pozitivna razlika u ovoj godini.

– Do sada je minimalan broj košnica za ostvarivanje podsticaja bio 50, a sada će biti 30. Samim tim ćemo povećati broj pčelara koji će biti u prilici da to ostvare – rekao je Barašin i dodao da su predstavnici Saveza o podsticajima razgovarali sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Savom Minićem.

On je rekao da Savez očekuje i dodatne benefite u ovoj godini, te da su od Ministarstva tražili da svi registrovani pčelari imaju isti status kao i drugi poljoprivredni proizvođači.

U smislu da nađemo neku kvotu za obezbjeđivanje regresiranog goriva – dodao je Barašin.
Barašin je rekao da pčelari Srpske, osim podsticaja po košnici, koji bi ove godine trebali biti povećani, imaju i podsticaje kroz kapitalne investicije posredstvom čega mogu ostvariti i više od 40 odsto povrata sredstava.

On je naveo da je Republika Srpska u prošloj godini imala više od 140.000 prijavljenih košnica za podsticaje, te da je u Srpskoj oko 5.000 registrovanih pčelara.

Prava pčelara unaprijeđena su i usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pčelarstvu na ovosedmičnom zasjedanju Narodne skupštine Republike Srpske, a Barašin kao najznačajniju novinu regulisanu tim aktom ističe regulisanje minimalne udaljenosti vazdušne linije između dva pokretna pčelinjaka.

– To nam je bitno da bismo na kakav takav način mogli da održimo kontrolu zdravlja pčelinjih zajednica, jer što su pčelinjaci bliži jedan drugom, veća je mogućnost prenošenja pčelinjih bolesti – napomenuo je Barašin.

Prema njegovim riječima, usvojenim aktom trebalo bi da bolje bude regulisan i problem prenaseljenosti košnicama određenih područja u određenom periodu.

– Riječ je o zaštiti naših pčelara u regionu Posavine koja je u periodu kada cvjeta bagrem prenaseljena košnicama. Ako ste vi dovezli svoje košnice, da ne može neko doći 100 ili 200 metara od vas, a da pritom jako malo zna o pčelama i bolestima, i da tim svojim nemarom ugrozi vaš pčelinjak – precizirao je predsjednik Saveza pčelara Srpske.

Barašin je rekao da će Zakonom biti poboljšana i saradnja pčelara i voćara.

(Srna)

Društvo

POLJOPRIVREDNICI OGORČENI: Sredstva za sjetvu nisu isplaćena na vrijeme

Poljoprivredni proizvođači u Unsko-sanskom kantonu nisu na vrijeme dobili obećana sredstva za proljetnu sjetvu, koja se privodi kraju, što im je značajno otežalo poslove oko sjetve.

“Zbog čega je to tako, nije nam poznato, jer kada god se obratimo nadležnom kantonalnom ili federalnom ministarstvu, oni prebacuju lopticu jedni na druge. Zašto sredstva nisu isplaćena na vrijeme, prije početka sjetve, nije nam poznato, a također moram istaći kako nismo još dobili poticajna sredstva za posljednji kvartal prošle i prvi kvartal ove godine”, kazao je Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mesa i mlijeka USK.

Prema njegovim riječima, to je uticalo na kvantitet i kvalitet sjetve, jer su farmeri zasijali manje površina i pripremili ih na manje kvalitetan način.

“Sigurno je kako će biti smanjeni prinosi od sjetve, a nisu nam pogodovale niti vremenske prilike, i to će se zasigurno odraziti posebno na sjetvu i kvalitet kukuruza”, kazao je Veladžić.

Prema njegovim riječima, sjemenski kukuruz i herbicidi su značajno poskupjeli u ovoj godini, a poljoprivrednici smatraju kako za to nije bilo opravdanih razloga.

Veladžić ističe kako su poljoprivrednici zadovoljni programima podrške, ali ne i harmonizacijom isplata, zbog čega su farmeri u stalnoj neizvjesnosti. “Ista situacija se ponavlja iz godine u godinu, obećali su nam da će se to promijeniti, ali sve je ostalo na istom. Ipak, pozitivno je što su značajno olakšane administrativne prijave za poticajna sredstva, jer nam je to u prošlosti stvaralo velike probleme”, naveo je Veladžić.

Proljetnom sjetvom na području Unsko-sanskog kantona obuhvaćeno je oko 26.000 hektara zemljišta, što je značajno manje u odnosu na ranije godine. Prema zvaničnim podacima, Unsko-sanski kanton raspolaže sa 105.000 hektara obradivih površina, od čega je neiskorišteno oko 60 procenata zemljišta.

Zbog problema u poljoprivrednoj proizvodnji koji su prisutni godinama, sve više ovdašnjih poljoprivrednika se odlučuje na zatvaranje farmi i odlazak na rad u inostranstvo, pa je trenutno evidentan problem nedostatka radne snage.

“U ovom trenutku kako-tako opstaju porodična gospodarstva, ali mnogi poljoprivrednici stavljaju katance na svoje farme”, navodi Veladžić.

Nastavi čitati

Društvo

PUNE 32 GODINE OD TRAGEDIJE: Služen parastos za 12 banjalučkih beba

Kod Spomenika “12 beba” na banjalučkom Novom groblju danas je služen parastos i položeno cvijeće povodom obilježavanja 32 godine od stradanja 12 banjalučkih beba.

Cvijeće su položili članovi porodica 12 banjalučkih beba, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić, predsjednik Republičke organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Isidora Graorac, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Goran Rogić, kao i pripadnici Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka, te predstavnici Gradske uprave.

Simbolično je položeno 12 bijelih ruža za tragično preminule bebe, kao i jedna crvena ruža za Slađanu Kobaš.

U 11.00 časova predviđeno je polaganje cvijeća na Spomen-obilježje “Život” u centru grada, a najavljeno je i prisustvo srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića.

U Banjaluci se danas obilježavaju 32 godine od smrti 12 beba u tadašnjem Kliničkom centru koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Trinaesta beba Slađana Kobaš izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Nastavi čitati

Društvo

NA TERENU CIVILNA ZAŠTITA I VATROGASCI: Mještani Ravnica kod Novog Grada sabiraju štetu od nevremena

Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača izjavio je da je mještanima naselja Ravnice hitno potrebna pomoć u sanaciji štete koju je prouzrokovalo nevrijeme.

Drljača je najavio da će danas biti formirane dvije komisije – jedna za popis štete na objektima, a druga za popis štete u poljoprivredi.

“Poljoprivredne kulture su uništene, mještani Ravnica su ostali bez tog dijela prihoda. Potrudićemo se da se u kratkom periodu nadoknadi bar dio štete kako bi mogli parcele privesti proizvodnji”, rekao je Drljača novinarima.

On je dodao da je potrebno sanirati i štetu na velikom broju objekata, što mještani i ova lokalna zajednica ne mogu uraditi bez pomoći.

Ekipa Civilne zaštite i Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice jutros je u Ravnicama i pomaže mještanima.

Jako nevrijeme juče oko 17.00 časova zahvatilo je naselje Ravnice kod Novog Grada. Uz izuzetno jak vjetar grad je intenzivno padao 20 minuta.

Nevrijeme je uništilo usjeve i pričinilo štetu na stambenim i pratećim objektima.

Problema je bilo i u dijelu naselja Vodićevo, ali manje nego u Ravnicama.

Nastavi čitati

Aktuelno