Connect with us

Društvo

PČELARI SRPSKE OPTIMISTIČNI: Očekuju rekordne podsticaje u ovoj godini

Iznos podsticaja za pčelarstvo u Republici Srpskoj u ovoj godini biće rekordan, a pčelari za tu namjenu očekuju više od milion i po KM, izjavio je predsjednik Saveza pčelara Srpske Damir Barašin i istakao da su prava pčelara unaprijeđena novim zakonom koji reguliše tu oblast.

Barašin je naveo da je prošle godine budžet za podsticaje iznosio 900.000 KM i naglasio da uvećanje budžeta nije jedina pozitivna razlika u ovoj godini.

– Do sada je minimalan broj košnica za ostvarivanje podsticaja bio 50, a sada će biti 30. Samim tim ćemo povećati broj pčelara koji će biti u prilici da to ostvare – rekao je Barašin i dodao da su predstavnici Saveza o podsticajima razgovarali sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Savom Minićem.

On je rekao da Savez očekuje i dodatne benefite u ovoj godini, te da su od Ministarstva tražili da svi registrovani pčelari imaju isti status kao i drugi poljoprivredni proizvođači.

U smislu da nađemo neku kvotu za obezbjeđivanje regresiranog goriva – dodao je Barašin.
Barašin je rekao da pčelari Srpske, osim podsticaja po košnici, koji bi ove godine trebali biti povećani, imaju i podsticaje kroz kapitalne investicije posredstvom čega mogu ostvariti i više od 40 odsto povrata sredstava.

On je naveo da je Republika Srpska u prošloj godini imala više od 140.000 prijavljenih košnica za podsticaje, te da je u Srpskoj oko 5.000 registrovanih pčelara.

Prava pčelara unaprijeđena su i usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pčelarstvu na ovosedmičnom zasjedanju Narodne skupštine Republike Srpske, a Barašin kao najznačajniju novinu regulisanu tim aktom ističe regulisanje minimalne udaljenosti vazdušne linije između dva pokretna pčelinjaka.

– To nam je bitno da bismo na kakav takav način mogli da održimo kontrolu zdravlja pčelinjih zajednica, jer što su pčelinjaci bliži jedan drugom, veća je mogućnost prenošenja pčelinjih bolesti – napomenuo je Barašin.

Prema njegovim riječima, usvojenim aktom trebalo bi da bolje bude regulisan i problem prenaseljenosti košnicama određenih područja u određenom periodu.

– Riječ je o zaštiti naših pčelara u regionu Posavine koja je u periodu kada cvjeta bagrem prenaseljena košnicama. Ako ste vi dovezli svoje košnice, da ne može neko doći 100 ili 200 metara od vas, a da pritom jako malo zna o pčelama i bolestima, i da tim svojim nemarom ugrozi vaš pčelinjak – precizirao je predsjednik Saveza pčelara Srpske.

Barašin je rekao da će Zakonom biti poboljšana i saradnja pčelara i voćara.

(Srna)

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Umjereno do pretežno oblačno

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti umjereno do pretežno oblačno sa kišom i lokalnim pljuskovima, sa temperaturom vazduha do 18 stepeni Celzijusovih.

Ujutro i prije podne biće pretežno oblačno uz mjestimično slabu i povremenu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće promjenljivo uz smjenu sunčanih i oblačnih perioda, na jugu i zapadu povremena kiša, a u poslije podne slaba kiša ili kraći pljusak.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do osam, na jugu do 10, a najviša dnevna od 10 do 16, na jugu do 18 stepeni Celzijusovihg.

Vjetar će biti slab do umjeren, na sjeveru istočni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha izmjerena u 14.00 časova: Bjelašnica minus tri, Kalinovik i Čemerno jedan, Livno četiri, Gacko pet, Sokolac, Han Pijesak, Kneževo i Mrkonjić Grad šest, Šipovo sedam, Ribnik, Bihać, Bugojno, Široki Brijeg i Tuzla osam, Srbac, Novi Grad i Sanski Most devet, Banjaluka, Doboj, Prijedor, Mostar i Zenica 10, Sarajevo 11, Zvornik, Foča, Bijeljina i Bileća 12, Srebrenica, Trebinje i Neum 13, Rudo 16, Višegrad 18 stepeni Celzijsuovih.

Srna

Nastavi čitati

Društvo

Prva žena u Hercegovini koja vozi šleper: ANA (23) SE ODLUČILA ZA “MUŠKI POSAO”

Ana je prva žena u Hercegovini koja vozi šleper.

Mlada Trebinjka Ana Kisić, iako ima samo 23 godine, prva je žena vozač šlepera u istočnoj Hercegovini i, kako kaže, iako trenutno vozi putnički automobil u jednoj kompaniji u Trebinju, jedva čeka da izađe na drum ovim moćnim vozilom.

Iako je završila i za kuvara i turističkog tehničara, pa je i u praksi počela da se bavi kuvarstvom, priželjkivala je, kako kaže, da postane vozač, pa se prebacila najpre na posao dostavnog vozača, a onda, nakon devet mjeseci prešla u kompaniju gdje se sada nalazi.

“S obzirom na to da volim i duga putovanja i duge vožnje, a volan mi jednostavno predstavlja izazov, odlučila sam da polažem i CE kategoriju vožnje, iako sam inače u, takozvanom, muškom poslu, gdje radi malo žena, imala sam punu podršku muških kolega koji su se u početku vjerovatno samo šalili, ali je ta misao u meni oživjela, pa sam položila i kategorije A – za motor, C – za kamion i E za kamione sa prikolicama”, kaže Ana za Nezavisne.

Kako je navela, iako još nema iskustva na dugim turama, priželjkuje da se šleperom zaputi na otvoreni drum, koji, takođe, ima svoju prednost, s obzirom na to da je kabina, odnosno upravljačko mjesto, na dosta većoj visini, sa dosta većom preglednošću.

“Samim tim, to je osjećaj sigurnosti, jer je većina vozila ispod vas, ali sa druge strane, to izaziva i strah šta sve može tako velika mašina učiniti onom malom putničkom automobilu, mada je najbolje o tome ne razmišljati i koncentrisati se maksimalno na put, odnosno na ono u čemu smo mi u kabini u prednosti – preglednost”, kaže Ana.

Napominjući da je u auto-školi vozila poprilično sigurno i na otvorenom putu, ali i po samom gradu, kaže da je početnička vožnja bolje išla na otvorenom, što je ipak relevantna stvar, jer, s obzirom na to da je kao dostavljač i taksista najčešće vozila po gradu, sada već ne vidi veliku razliku između ove dvije vožnje.

Dalje, kaže da je na polaganju CE kategorije prošla iz prvog pokušaja, ali je kod C kategorije prvi put pala, jer se zbunila na semaforu, s obzirom na to da je imala prednost prolaza, ali je stala jer je u blizini bio pješak kojem je bilo crveno svjetlo i nije ni imao namjeru da pređe ulicu.

Njen instruktor vožnje Petar Butulija, koji je prije Ane obučavao još jednu Hercegovku za vožnju kamiona, ali za C kategoriju, naglašava, međutim, da je Ana skromna i da je, u stvari, bila odlična na polaganjima, ali je jednostavno trema uradila svoje, pa je instinktivno reagovala kada je stala na pešačkom.

“Sigurno da će ona, kada danas-sutra izađe na put, biti dobar vozač, tako da mislim, s obzirom na to da početnici uvijek na početku idu na kraće ture i sa iskusnim šoferima koji im pomažu, njoj neće trebati mnogo da se osamostali i stekne jednu rutinu u ovom poslu”, kaže Butulija.

Dodaje da mu nije poznato da je još neka žena, izuzev djevojke koja je za potrebe Oružanih snaga BiH položila za vozača kamiona, do sada završila obuku za vožnju šlepera, što ženstvenu i pomalo krhku Anu čini još jedinstvenijom.

Taksi kao druga kuća
Ana Kisić kaže da se u ovoj kompaniji jednostavno “srodila” sa svim kolegama, mada ima i nekoliko koleginica, te da su svi kao jedna šira familija.

“Kao žena, vozim samo preko dana, po osam do devet časova, zavisno od posla, tako da se ja sada osjećam sigurnije u vozilu nego da hodam pješice, jer realno, najviše vremena provedem za volanom, više nego što spavam, pa mi se desi da mi je nakon vožnje i malo neobično da hodam, iako je olakšavajuće nakon dugog sjedanja za volanom”, kaže Ana.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH NEDOSTAJE RADNIKA! Pogledajte koja su zanimanja NAJTRAŽENIJA

U BiH još nedostaju radnici u građevini i trgovini, kao i visokokvalifikovana radna snaga, a potrebno je stvarati i radnu snagu koja je konkurentna na tržištu rada, istaknuto je juče u Sarajevu na konferenciji o tržištu rada u BiH.

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Ivan Brbalić rekao je da postoji mnogo domaćih radnika koji teže da odu i rade u inostranstvu, dok poslodavci sve više insistiraju i traže da se angažuju strani radnici.

Prema njegovim riječima, poslodavci u BiH smatraju da zakoni i procedure u zemlji nisu konkurentni i da se oni ne mogu u tome kvalitetno takmičiti sa poslodavcima drugih zemalja u regionu.
“Najveći problem je zadržavanje domaćih radnika”, istakao je Barbalić na stručnoj raspravi “Obrazovanje, zapošljavanje i privreda”, te dodao da je veliki broj ljudi u zemlji nezaposlen, a da više od 50 odsto ne traži aktivno posao.

On je naveo da Agencija od 2013. godine prati pozitivne trendove – raste stopa zaposlenosti, pada nezaposlenost, ali, kaže, to nije dovoljno.

“Ono što je problematično jeste da naša evidencija, na neki način, nije kvalitetna, jer je znatan broj ljudi na birou registrovano kao nezaposleno, a pri tome ne traži posao”, izjavio je Barbalić, ističući da na taj način ostvaraju zdravstveno osiguranje.
Prema njegovim riječima, ljudi iz obrazovanja treba da ojačaju dijalog sa poslodavcima, jer tu nedostaje određene dinamike.

“Potrebno je stvarati radnu snagu koja je konkurentna na tržištu rada, ali pratimo velike globalne trendove i trenutno je na zapadu velika potražnja za radnicima i to je privlačna ponuda za radnike iz naše regije”, poručio je Barbalić, prenosi Srna.

Izvršni direktor Savjeta stranih investitora BiH Sanja Miovčić rekla je da je pitanje radne snage najvažnija tema u zemlji.

“Ako pitate kompanije koji je to izazov ili problem sa kojim se suočavaju i šta im predstavlja najveću prepreku za rast i konkurentnost, kažu da je to upravo nedostatak stručne radne snage, i radne snage uopšte”, pojasnila je Miovčićeva.

Prema njenim riječima, povećanje plata danas nije dovoljno da bi ljudi ostali u jednoj kompaniji.

“Kompanije se negdje takmiče i žele da pruže što bolje uslove rada. Svjesni su da je potrebno paziti te ljude i dati im nešto više”, istakla je Miovičićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno