Connect with us

Društvo

MEDICINARI NEZADOVOLJNI “OVO JE MIZERNO”! Potpisan posebni kolektivni ugovor za zaposlene u zdravstvu

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić i predstavnici sindikata radnika u zdravstvu potpisali su danas Posebni kolektivni ugovor za zaposlene u javnim ustanovama u oblasti zdravstva i socijalne zaštite koji će unaprijediti prava radnika.

Ugovorom je predviđeno novo pravo na uvećanje neto plate do 25 odsto za zdravstvene radnike u domovima zdravlja u izrazito nerazvijenim opštinama, imajući u vidu potrebu da se i u najmanjim sredinama obezbijedi dostupnost zdravstvene zaštite za stanovništvo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

U skladu sa zahtjevima sindikata, predviđeno je povećanje naknade za noćni rad sa 35 odsto na 40 odsto neto plate.

“Naknada po osnovu rada na radnom mjestu sa povećanim rizikom povećana je sa dosadašnjih 15 odsto na 20 odsto, uz utvrđivanje i minimalnog iznosa od dva odsto za naknadu po ovom osnovu. Predviđeno je i da radnik ima pravo na plaćeno odsustvo prilikom smrti člana šire porodice od dva radna dana”, navodi se u saopštenju.

Predviđeno je i uvođenje naknade, odnosno povećanje na neto platu vozačima saniteta, a koju su do sada imali samo članovi medicinske pratnje.

Ugovor, koji će važiti tri godine, u ime radnika su potpisali predsjednik Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske Zorislava Lukić i Nikola Crnčević u ime Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske.

“Medicinske sestre i tehničari od januarske plate dobiće povećanje od 100 KM u neto iznosu, a da od aprila sve radnike u zdravstvu očekuje i povećanje plata od 10 odsto”, podsjetio je Šeranić. Srna

Društvo

DANAS JE VELIKI ČETVRTAK, ovo treba ispoštovati

Hrišćani danas obilježavaju Veliki četvrtak, uspomenu na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika na kojoj su ustanovljeni najsvetiji kanoni hrišćanske crkve i prije svih, Sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.

Na Veliki četvrtak obinježavaju se četiri važna događaja – sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.

Veliki četvrtak jedan je od najznačajnijih događaja u toku Velike ili Stradalne nedjelje u kojoj, prema hrišćanskom predanju, počinje i završava se Hristovo stradanje i njegova zemaljska misija za spas čovječanstva.

Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i podijelivši ga apostolima rekao: “Ovo je telo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova”.

Zatim je uzeo čašu vina i rekao: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha”.

Ove riječi Hristove ponavljaju se do danas na liturgijama prije pričešća.

Isus je na Veliki četvrtak svojim učenicima oprao noge, učeći ih da služe jedni drugima i govorio o predstojećem stradanju.

Uslijedila je Judina izdaja, nakon čega su vojnici uhvatili Isusa u Getsimanskom vrtu.

Isus je u toku večere otkrio izdajstvo jednog od svojih učenika, a u Getsimanskom vrtu je svojom ličnom molitvom ukazao da je molitva za vrijeme nevolja, stradanja i iskušenja najveća snaga za podnošenje svih životnih poteškoća, pa i tjelesne smrti.

Te noći Hrista su se odrekla dva njegova učenika: Juda Iskariotski i Simon Petar, a jedan od njih Juda ga je izdao odnosno direktno učestvovao u njegovom hapšenju od vlasti Rima.

Hristos je pred svima rekao: Zaista vam kažem, jedan od vas izdaće me (Mat.26:21).

„A Juda izdajnik njegov odgovarajući reče: Da nisam ja učitelju? Reče mu (Isus): Ti kaza“ (Mat. 26:25). Reče mu Petar: Neću te se odreći makar morao i umrijeti s tobom” (Mat. 26:35).

Juda još na Veliku Srijedu otišao kod jevrejskih prvosveštenika i rekao: “Šta ćete mi dati i ja ću vam ga izdati? A oni mu položiše 30 srebrnjaka” (Mat. 26:15) čime je u stvari već dan prije izdao Isusa. Zbog sjećanja na ovo izdajstvo srijedom se posti.

Veliki četvrtak je, po uzoru na prvu pričest Hristovu i njegovih apostola, jedan od dana određenih za pričešće vjernika koji su, poštujući pravoslavni kanon, postili “na vodi”.

Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom (naforom) – telom Hristovim i vinom, koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.

U svim hramovima SPC na ovaj praznik se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog, koja se služi 10 puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.

Na liturgiji Velikog četvrtka osvećuje se, po potrebi, Sveto miro u sabornim hramovima u središtima autokefalnih crkava, čije je varenje počelo na Veliki ponedjeljak.

Na ovoj liturgiji takođe se osvećuju i pripremaju pričasni darovi za bolesnike, koji se na časnim trpezama čuvaju preko cele godine. Umesto heruvimske pjesme, pričrsne i pjesme “Da ispolnjatsja” peva se deo molitve pred pričešće: “Večeri tvojeja tajnija”.

Uveče se drži veliko bdenije i čita se Dvanaest strasnih Jevanđelja, u kojima su opisana stradanja Gospodnja.

Za uspomenu na omivanje nogu, u sabornim hramovima pojedinih crkava i danas se vrši čin omivanja nogu poslije odslužene arhijerejske Liturgije Sv. Vasilija Velikog, naročito u Jerusalimu.

U Srpskoj Pravoslavnoj crkvi, ovaj čin se vršio već u prvoj polovini 14. vijeka, kao što se vidi iz Tipika srpskog Arhiepiskopa Nikodima. U Karlovačkoj Mitropoliji obnovio ga je Mitropolit Pavle Nenadović.

Na Veliki četvrtak nema veselja, ali se vjernici okupljaju. U nekim krajevima tog se dana, farbaju jaja.

Veruje se da će danas čak i najvećim grešnicima, ukoliko se pričeste, sve biti oprošteno.

Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Takođe, dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.

Svi radovi u polju su zabranjeni, osim sijanja lubenice. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na Veliki četvrtak, biti napredne.

U nekim krajevima su sprovođenje obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mlijeko.

Na Veliki četvrtak običaj je da žene odlaze na rijeku gdje pale svijeće, koje pričvršćuju na malim daskama i puštaju niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.

U manastiru Tronoša na ovaj dan pali se velika svijeća, nekoliko desetina kilograma teška. Ona se, zatim, tokom čitave godine pali, dok se ne donese nova, odnosno do sljedećeg Velikog četvrtka.

Svako dobročinstvo prema siromašnima bilježi se na nebu.

Na Veliki četvrtak kuća se detaljno čisti. Sve mora da bude na svom mjestu, obrisano i oribano. Poslije Velikog četvrtka, pa sve do iza Vaskrsa – zabranjeno je čišćenje po kući. Dom se ukrašava svježim cvijećem.

Nastavi čitati

Društvo

UPOZORENJE METEOROLOGA! U BiH udari vjetra do 90 kilometara na čas

Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine izdali su narandžasto upozorenje zbog jakih udara vjetra širom zemlje.

Očekuju se jaki udari južnog i jugoistočnog vjetra između 60 i 80, te lokalno i do 90 km/h danas i sutra, 16. i 17. aprila.

“Budite spremni na smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede od iščupanih stabala i krhotina koje nosi vjetar. Prekidi u snadbijevanju električnom energijom su mogući”, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplo i vjetrovito. Moguća jača kiša i pljuskovi u sredini dana

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti promjenljivo oblačno i sunčano vrijeme, ponegdje sa kišom, toplo i vjetrovito.

Slaba kiša ujutro se očekuje ponegdje na jugu, gdje su od sredine dana moguće jača kiša i pljuskovi, dok će se tokom dana oblačnost izmještati ka istoku i sjeveru donoseći kišu i prolazne pljuskove sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske.

Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 15, a najviša dnevna od 23 do 28 stepeni Celzijusovih.
Vjetar će biti umjeren do pojačan, sa jakim i olujnim udarima, južni i jugoistočni, krajem dana u postepenom slabljenju, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno