U Evropskoj uniji, 13 zemalja članica prijavilo je prepunjene zatvorske ćelije. Poljska, Mađarska i Češka imaju najvišu stopu zatvorenika u EU.

Prema posljednjim podacima Eurostata, u EU je 2023. godine bilo oko 499.000 zatvorenika. To predstavlja povećanje od 3,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu, prenosi Euronews.

Očekuje se da broj zatvorenika može porasti i do 200 odsto između 2023. i 2027. godine zbog političkih promjena.

“Populacija zatvorenika raste u Evropi, posebno nakon prestanka post-covid mjera. Postoji nekoliko faktora koji se mogu povezati sa neadekvatnim ili nedosljednim politikama ili zakonodavnim praksama koje dovode do povećanja broja ljudi u zatvorima”, rekla je Idil Ajdinoglu, regionalna menadžerka programa u “Penal Reform International”.

Između 1993. i 2023. godine, najveći broj zatvorenika zablježen je 2012., kada je bilo 553.000. Jedan od pet zatvorenika u EU imao je strano državljanstvo 2023. godine.

Kada se upoređuju zemlje EU, najviša stopa zatvorenika na 100.000 ljudi u 2023. godini bila je u Poljskoj sa 203 zatvorenika, zatim Mađarskoj sa 187 i Češkoj sa 181.

Nasuprot tome, najniža stopa bila je u Finskoj sa 53 zatvorenika na 100.000 ljudi, Holandiji sa 66 i Sloveniji sa 68.

U 2023. godini, 14 zemalja imalo je određeni dodatni kapacitet, ili “prazne ćelije”, dok je 13 zemalja imalo prepunjene ćelije.

Prepunjenost nastaje kada ima više zatvorenika nego što je zatvor dizajniran da primi.

Najveća prepunjenost zabilježena je na Kipru, sa stopom popunjenosti od 226,2, Francuskoj sa 122,9 i Italiji sa 119,1.

S druge strane, najniže stope popunjenosti zatvora zabilježene su u Estoniji sa stopom popunjenosti od 56,2, Luksemburgu sa 60,8 i Bugarskoj sa 67,7.

Prepunjenost utiče kako na osobe koje se nalaze u zatvorima, tako i na osoblje, što dovodi do povećane nasilnosti, iscrpljenosti i smanjene kontrole unutar objekata.

Na primjer, u Španiji, prepunjenost je navodno omogućila kriminalnim bandama da slobodnije djeluju unutar zatvora, dok je u Sloveniji pristup zdravstvenoj zaštiti ozbiljno pogođen, a otkazivanje 1.416 pratnji dovelo je do značajnih kašnjenja u sudskim postupcima 2023. godine zbog opterećenja resursa.

Prema podacima “Penal Reform International”, slovenački zatvori takođe bilježe porast sukoba među zatvorenicima, sa zabilježenim incidentima koji su porasli sa 207 u 2020. na 314 u 2023. godini.

Britanski princ Hari danas je optužio list ”San” da je iz osvete objavio izvještaj u kojem se navodi da je vojvoda od Saseksa imenovan u tužbi protiv američkog repera Šona ”Didija” Komsa za trgovinu ljudima.

Vojvoda od Saseksa je rekao da je ova priča među ”velikim brojem lažnih i veoma pogrdnih članaka“ koje je objavila ”News Group Newspapers“ Ruperta Merdoka (NGN) ”kao odmazdu“, zbog Harijevih prethodnih tvrdnji da mu je NGN hakovao telefon i nezakonito prikupio informacije.

Hari tvrdi da su ovaj članak i drugi koje su objavili ”San“ i ”San nedjeljom” imali ”veoma negativan uticaj na njegovo mentalno zdravlje i zdravlje njegove supruge i djece“, prenosi Gardijan.

NGN poriče tvrdnju o motivaciji svojih novinara, dodajući da je članak tačan i da ”San objavljuje priče o vojvodi od Saseksa koje su opravdane zbog uloge koju obavlja i akcija koje je preduzeo“.

”San” je prošlog marta objavio da je Hari imenovan u tužbi za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije od 24 miliona funti, podnesenoj protiv američkog repera Šona Komsa, poznatog kao Pi Didi, prenosi Tanjug.

U članku se navodi da ”pravni podnesci tvrde da je Didi koristio Harijevo ime kako bi dao legitimite’ divljim zabavama na kojima su se odvijale ozbiljne ilegalne aktivnosti”, a na dnu četvrtog pasusa navedeno je da Hari nije optužen ni za kakvo nezakonito djelo.

Ta priča, koja je takođe objavljena na dvije stranice u novinama, bila je fokusirana na tužbu koju je podnio muzički producent Rodni Džouns protiv Komsa, kojem se sudi po krivičnim optužbama za reketiranje i trgovinu ljudima u seksualne svrhe.

Džons je tvrdio da je ”povezanost sa i/ili sponzorstvo zabava Komsa u svrhu seksa i trgovine ljudima ljudima omogućilo pristup (žrtvama) poznatim ličnostima kao što su poznati sportisti, političke ličnosti, umetnici, muzičari i međunarodni dostojanstvenici poput britanskog kraljevskog princa Harija“.

Hari je sreo Komsa samo jednom, 2007. godine na kraju komemorativnog koncerta za njegovu pokojnu majku, Dajanu, princezu od Velsa, a nije prisustvovao nijednoj Didijevoj zabavi, navodi Gardijan.

Suđenje Komsu za trgovinu ljudima, zločinačko udruživanje i seks trafiking počelo je u ponedjeljak u Njujorku.

Komsa, poznatog i po nadimku Paf Dedi iz 1990-ih godina kada je bio na vrhuncu svjetske slave, su za zlostavljanje tužile desetine ljudi, ali će se suđenje usredsrediti na tvrdnje četiri žene.

Koms (55) je optužen u septembru 2024. i od tada se nalazi u saveznom zatvoru u Bruklinu.

Iako u koalicionom sporazumu koji su potpisali njemački konzervativci i socijaldemokrate proširenje stoji kao prioritet nove vlade, Fridrih Merc, novoizabrani njemački kancelar, u svom prvom govoru u Bundestagu, u kojem je predstavio plan svoje vlade za naredne četiri godine, nije spomenuo ni proširenje ni zapadni Balkan.

Poređenja radi, prošla dva kancelara Olaf Šolc iz Socijaldemokratske stranke i Angela Merkel, Mercova partijska koleginica iz Demohrišćanske unije, i proširenje i zapadni Balkan u kontekstu proširenja redovno su spominjali, a oba kancelara su resor zapadnog Balkana unijeli i u dio mandata kancelara. Merc ovu praksu nije nastavio, a ukinuo je i poziciju posebnog izaslanika Vlade Njemačke za zapadni Balkan.

Iako je dio razloga za nespominjanje zapadnog Balkana u, za novu vladu osjetljivom, pitanju migracija, ipak se iz činjenice da Merc proširenje nije spomenuo čak ni za Ukrajinu može zaključiti da će se ipak raditi u donekle neočekivanom obratu i da proširenje kao politika neće biti pitanje kojim će se ova vlada detaljnije baviti. Napomene radi, u proteklom periodu o Ukrajini se nije ni razgovaralo da se nije napomenulo da će ta zemlja uskoro postati članica EU. Iz Mercovog govora se može zaključiti da će se i taj segment promijeniti.

Merc se u govoru koji je trajao oko sat vremena zapadnog Balkana dotakao samo indirektno, spomenuvši pri samom kraju izlaganja da više neće biti politike doseljavanja jeftine i nekvalifikovane radne snage. Iako naš region nije spomenuo, najpoznatiji program njemačke vlade o doseljavanju nekvalifikovane radne snage je Pravilo za zapadni Balkan, koji su podržale i Merkelova i Šolcova vlada. Prvi znak da će se nešto promijeniti je rezanje kvote sa 50.000 na 25.000 radnih dozvola godišnje, koje je odmah u startu uvela nova Mercova vlada. Iako ova mjera neće imati konkretan uticaj, jer ni u najboljim danima njemačka administracija nije uspjela da “prebaci” kvotu od 25.000 rješenja i radnih dozvola, ipak šalje značajnu simboličnu poruku.

Ono što će se promijeniti novom vladom je da će Njemačka sasvim sigurno biti prisutnija u evropskoj politici, u odnosu i na Merkelovu i na Šolcovu, koji su oboje pokušavali “izmaknuti” Njemačku i više dozvoliti drugim zemljama da se istaknu. Merc je kao jednu od najvažnijih poruka, i tokom izborne kampanje i sad nakon što je stupio na dužnost, istakao preuzimanje veće uloge Njemačke u evropskoj politici, a kao dva najvažnija saveznika naveo je Francusku i Poljsku. To znači da će Njemačka, barem prema prvim porukama, svoju evropsku politiku preusmjeriti na neke druge prioritete, a ne na proširenje, što u određenoj mjeri može predstavljati neočekivano iznenađenje.

Merc je u svom govoru na važno mjesto stavio suzbijanje ilegalnih migracija i saradnju sa zemljama EU na spoljnoj EU granici, kao i zemljama partnerima izvan granica EU. Iz ovog dijela izlaganja bi se moglo zaključiti da bi zapadni Balkan mogao biti u prioritetu u dijelu koji se odnosi na bezbjednost i suzbijanje migracija.

Prva naredna prilika o njemačkom odnosu prema zapadnom Balkanu vidjeće se na samitu Evropske političke zajednice u Tirani, koji je, podsjećanja radi, prije nekoliko godina pokrenuo Emanuel Makron, predsjednik Francuske, koji su brojni analitičari vidjeli kao pokušaj te zemlje da se eventualno članstvo u EU zamijeni tijesnom političkom saradnjom kroz ovo tijelo.

Ako se uzme u obzir da i drugi evropski i svjetski političari i diplomate sve rjeđe spominju naš region, moguće je očekivati i određenu promjenu, odnosno da ono vrijeme koje je spominjano da naš region treba da iskoristi na evropskom putu – možda polako ističe.