Connect with us

Svijet

MEGAPOTRES JE REALNOST! Da li Ameriku čeka katastrofa?

Dok svijet sve više strahuje od sukoba, klimatskih promjena i tehnoloških prijetnji, priroda podsjeća da ona i dalje ima najmoćnije oružje.

Nova naučna studija upozorava na najrazorniju moguću prirodnu katastrofu koja bi mogla pogoditi Sjedinjene Američke Države – megapotres uzrokovan aktivacijom subdukcijske zone Kaskadia.

Riječ je o ogromnom rascjepu koji se proteže od sjeverne Kalifornije do Britanske Kolumbije u Kanadi. Na tom mjestu se okeanska tektonska ploča Huan de Fuka podvlači ispod sjevernoameričke ploče. One vijekovima akumuliraju seizmičku energiju koju bi u jednom trenutku mogle iznenada osloboditi – i to kroz izuzetno snažan potres.

Prema naučnim modelima, taj rascjep sposoban je proizvesti potres jačine 9.0 ili više po Rihteru, što bi izazvalo velika razaranja duž američke zapadne obale, uzrokujući i cunami s talasima višima od 30 metara.

Zašto se o tome ne govori više?
Posljednji put to se dogodilo 26. januara 1700. godine, a magnituda tadašnjeg potresa procjenjuje se između 8,7 i 9,2.

Naučnici upozoravaju da se takvi potresi u toj regiji događaju svakih 450 do 500 godina, što znači da se idući – s obzirom na vremenski razmak – može dogoditi vrlo brzo.

Istraživanje navodi da bi ovaj potres mogao spustiti nivo obale za gotovo dva metra unutar nekoliko minuta, što bi dodatno pogoršalo uticaj nadolazećeg cunamija i povećalo područje koje bi ostalo poplavljeno.

Rukovodilac studije, profesor Tina Dura, izjavila je za BBC kako je alarmantno to što se o ovoj prijetnji ne govori dovoljno ozbiljno, iako bi posljedice bile katastrofalne i trajne.

“Nivo mora raste zbog klimatskih promjena 3 do 4 milimetra godišnje, ali ovdje govorimo o 2 metra u svega nekoliko minuta. Zašto se o tome ne govori više?” upozorila je Dura.

Prema najnovijem izvještaju Američkog nacionalnog seizmičkog modela, postoji 15 posto šanse da Kaskadia izazove potres magnitude 8,0 ili više unutar sljedećih 50 godina. Iako se čini da je riječ o relativno maloj vjerovatnoći, stručnjaci podsjećaju da su razorni potresi često nepredvidivi – a šteta koju mogu uzrokovati je ogromna.

“Bolje da se dogodi što prije”
Savezna agencija za upravljanje hitnim situacijama (FEMA) predviđa da bi takav potres mogao prouzrokovati smrt više od 13.000 ljudi, uključujući i žrtve cunamija, dok bi više od 100.000 osoba moglo biti povrijeđeno. Šteta na infrastrukturi bila bi ogromna – više od 600.000 zgrada bilo bi oštećeno ili potpuno uništeno, a ukupna privredna šteta mogla bi dosegnuti 134 milijarde dolara.

Posebno zabrinjava činjenica da bi se kopno na pogođenim područjima trajno spustilo, a novi nivo obale ostao bi niži decenijama, možda i vijekovima nakon potresa. To znači da bi pogođene regije bile još osjetljivije na buduće poplave i klimatske promjene.

Iako se ovakve prognoze možda čine apokaliptičnim, naučnici ističu da pravovremena priprema i informisanost mogu spasiti mnoge živote. Upozoravaju da je važno ne ignorisati ovakve studije, već uložiti napore u jačanje otpornosti zajednica, infrastrukture i sistema za rano upozoravanje.

Dura tvrdi da je možda bolje da se potres dogodi prije nego što nivo mora dodatno poraste – jer bi odgađanje ove prirodne katastrofe moglo značiti još teže posljedice.

“Ovo je dvostruka prijetnja. Ako nas ne pogodi sada, mogla bi nas zadesiti kasnije – i to još snažnije”, zaključuje.

Related Topics:

Svijet

IZBORI U SAD: Šta bi pobjeda demokrata značila za Trampa?

U SAD se u utorak održavaju važni izbori za američki Predstavnički dom i trećinu Senata, a njihov rezultat mogao bi imati posljedice ne samo za tu zemlju već i za cijeli svijet.

Prema procjenama većine analitičara, republikanci bi mogli izgubiti većinu u Predstavničkom domu, odnosno demokrate bi mogle preuzeti kontrolu nad tim domom Kongresa, dok je sudbina Senata i dalje neizvjesna, mada su neka od najnovijih istraživanja povećala izglede demokrata da osvoje većinu i u ovom domu.To bi bio veliki politički udarac za Donalda Trampa, predsjednika Amerike, i njegov MAGA pokret, ali stručnjaci takođe upozoravaju da to ne bi automatski značilo političku prevlast demokrata.

Naime, unutar Demokratske stranke traje dubok sukob između centrista i lijevo orijentisanih socijaldemokrata, koji imaju značajno različite vizije budućnosti Amerike.Taj sukob trenutno je stavljen u drugi plan jer obje struje imaju Trampa kao zajedničkog političkog protivnika, ali ostaje pitanje kako će se odnosi unutar stranke razvijati nakon eventualne demokratske pobjede na ovim izborima.

Visoki troškovi života kao problem za stranke na vlasti

Visoki životni troškovi i inflacija veliki su teret ne samo za Trampa i republikance u Americi već i za vladajuće stranke širom svijeta. U Evropi u čitavom nizu država traju veliki protesti zbog visokih cijena, a već nekoliko godina stranke na vlasti suočavaju se sa značajnim nezadovoljstvom građana.

Međutim, za razliku od većine evropskih zemalja, gdje su visoke cijene u značajnoj mjeri posljedica skupih energenata i drugih ekonomskih poremećaja uvezenih iz inostranstva, u Americi se može argumentovati da je dio problema posljedica odluka same administracije.

Brojni analitičari i ekonomski stručnjaci ukazuju na to da su rat u Iranu i carine koje je uveo Tramp doprinijeli rastu inflatornih pritisaka u Americi.

Šta bi demokrate uradile s većinom u Kongresu?

U slučaju da demokrate osvoje oba doma američkog Kongresa, pružila bi im se jedinstvena prilika ne samo da pokrenu istrage o velikim korupcionaškim aferama i navodnim zloupotrebama kroz formiranje istražnih odbora i organizovanje saslušanja u Kongresu već i da taj proces iskoriste kao podlogu za definisanje vlastite politike, koja bi im poslužila kao platforma za naredne predsjedničke izbore.

Međutim, ako bi američka istorija poslužila kao osnova za predviđanja, onda bi se moglo reći da ne treba nužno očekivati sistemske promjene, jer političke elite obje stranke često nastavljaju koristiti privilegije i ovlašćenja koja su uspostavile administracije koje su zamijenile.

Na primjer, politolozi i sociolozi ukazuju na to da se Kongres već nekoliko predsjedničkih ciklusa postepeno razvlašćuje, odnosno da predsjednik preuzima sve više izvršne moći.

Iako stranka u opoziciji redovno kritikuje aktuelnu administraciju zbog prevelike koncentracije predsjedničkih ovlašćenja, nakon preuzimanja vlasti često i sama nastavlja sličnu praksu.

Zašto promjena većine ne mora značiti i promjenu sistema?

Osim toga, predstavnici obje stranke kritikuju korupciju i preveliku ulogu novca u političkim kampanjama, ali kroz svaki izborni ciklus i sami koriste slične prakse, dok se malo toga čini da se takav sistem promijeni iz korijena.

Sličan primjer predstavlja i politika prekrajanja izbornih distrikta, poznata kao džerimandering, kojom političke stranke nastoje povećati šanse svojih kandidata da budu izabrani.

Sve u svemu, čak i u slučaju velikog izbornog preokreta i poraza Trampa i njegovog MAGA pokreta, nema garancije da će to značiti i korjenitu promjenu američkog političkog sistema.

Nastavi čitati

Svijet

RUSIJA ODLUČILA: Ovu zabranu uvodi do februara 2027. godine

Vlada Ruske Federacije saopštila je da je produžila zabranu proizvođačima dizel goriva izvoz do kraja januara 2027. godine.

„Potpisan je dekret kojim se produžava zabrana izvoza dizel goriva i brodskog goriva, kao i gasnih ulja iz Rusije od strane direktnih proizvođača, do 31. januara 2027. godine, zaključno sa tim danima“, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se dodaje da je cilj ove odluke održavanje stabilnosti domaćeg tržišta goriva.

Zamenik premijera Aleksandar Novak rekao je da Vlada radi na tome da se pojedinačni dobavljači koji isporučuju gorivo na svetsko tržište izuzmu od zabrane u novembru.

Početkom oktobra, Vlada je delimično ukinula zabranu izvoza nakon sporazuma ruskog i američkog predsednika, Vladimira Putina i Donalda Trampa, o isporuci ruskog dizela na svetsko tržište.

Očekuje se da će prvi tankeri stići pre srednjoročnih izbora u SAD 3. novembra.

Novak je procenio da će isporuke ruskog dizela svetskim tržištima dostići 2,15 miliona tona u novembru, u odnosu na 510.000 tona u oktobru.

Nastavi čitati

Svijet

FBI optužio Sjevernu Koreju za rekordnu krađu: MILIJARDE NESTALE ZA 20 MINUTA

Sjeverna Koreja stoji iza jednog od najvećih hakerskih napada u istoriji kriptovaluta, tokom kojeg je sa berze Bajnens ukradeno čak 6,36 milijardi dolara, saopštio je američki Federalni istražni biro (FBI).

Prema navodima američkih istražilaca, hakeri povezani sa Pjongjangom već su počeli da peru ukradeni novac pretvarajući ga u druge kriptovalute.

Napad je izveden za svega 20 minuta, a milijarde dolara prebačene su na deset različitih blokčejn mreža.

Kako planiraju da nadoknade ukradene milijarde?
Iz Bajnensa tvrde da su uspjeli da nadoknade 90 odsto ukradenog iznosa, dok FBI upozorava da bi mogle uslijediti nove faze pranja digitalne imovine.

Kako je naveo FBI, akteri povezani sa Sjevernom Korejom primijećeni su tokom pranja ukradenih sredstava, tako što su ih konvertovali u kriptovalutu ethereum.

Američka agencija očekuje da će uslijediti dodatne faze pranja ukradene digitalne imovine.

Kriptovalutna berza Bajnens saopštila je u subotu da je uspjela da nadoknadi 90 odsto iznosa ukradenog tokom hakerskog napada, u kojem je sa njene platforme nestalo rekordnih 6,36 milijardi dolara.

“Preostalih 10 odsto odnosi se na tokene sa manjom likvidnošću, što znači da će možda biti potrebno više vremena da se obezbijede potrebne količine”, navodi se u saopštenju kompanije.

Bajnens je saopštio da je interno izdvojio oko 6,34 milijarde dolara sopstvenih sredstava kako bi pokrio nastale gubitke, prenio je Rojters.

“Načeta” rezerva
Kompanija je navela da je nadoknada sredstava uključivala i djelimično korišćenje njenog fonda Secure Asset Fund for Users (SAFU), vrijednog milijardu dolara, koji predstavlja rezervu u bitkoinima namijenjenu zaštiti korisnika u slučaju bezbjednosnih incidenata.

Hakeri povezani sa Sjevernom Korejom ukrali su oko 6,36 milijardi dolara sa novčanika kriptovalutne berze Bajnens, u sajber napadu koji se smatra najvećom krađom kriptovaluta do sada, objavila je kompanija za analizu blokčejn transakcija TRM Labs.

Prema analizi TRM Labsa, napad se dogodio u četvrtak, kada su napadači za oko 20 minuta prebacili sredstva sa novčanika Bajnensa na deset različitih blokčejn mreža.

Nastavi čitati

Aktuelno