Connect with us

Svijet

MEGAPOTRES JE REALNOST! Da li Ameriku čeka katastrofa?

Dok svijet sve više strahuje od sukoba, klimatskih promjena i tehnoloških prijetnji, priroda podsjeća da ona i dalje ima najmoćnije oružje.

Nova naučna studija upozorava na najrazorniju moguću prirodnu katastrofu koja bi mogla pogoditi Sjedinjene Američke Države – megapotres uzrokovan aktivacijom subdukcijske zone Kaskadia.

Riječ je o ogromnom rascjepu koji se proteže od sjeverne Kalifornije do Britanske Kolumbije u Kanadi. Na tom mjestu se okeanska tektonska ploča Huan de Fuka podvlači ispod sjevernoameričke ploče. One vijekovima akumuliraju seizmičku energiju koju bi u jednom trenutku mogle iznenada osloboditi – i to kroz izuzetno snažan potres.

Prema naučnim modelima, taj rascjep sposoban je proizvesti potres jačine 9.0 ili više po Rihteru, što bi izazvalo velika razaranja duž američke zapadne obale, uzrokujući i cunami s talasima višima od 30 metara.

Zašto se o tome ne govori više?
Posljednji put to se dogodilo 26. januara 1700. godine, a magnituda tadašnjeg potresa procjenjuje se između 8,7 i 9,2.

Naučnici upozoravaju da se takvi potresi u toj regiji događaju svakih 450 do 500 godina, što znači da se idući – s obzirom na vremenski razmak – može dogoditi vrlo brzo.

Istraživanje navodi da bi ovaj potres mogao spustiti nivo obale za gotovo dva metra unutar nekoliko minuta, što bi dodatno pogoršalo uticaj nadolazećeg cunamija i povećalo područje koje bi ostalo poplavljeno.

Rukovodilac studije, profesor Tina Dura, izjavila je za BBC kako je alarmantno to što se o ovoj prijetnji ne govori dovoljno ozbiljno, iako bi posljedice bile katastrofalne i trajne.

“Nivo mora raste zbog klimatskih promjena 3 do 4 milimetra godišnje, ali ovdje govorimo o 2 metra u svega nekoliko minuta. Zašto se o tome ne govori više?” upozorila je Dura.

Prema najnovijem izvještaju Američkog nacionalnog seizmičkog modela, postoji 15 posto šanse da Kaskadia izazove potres magnitude 8,0 ili više unutar sljedećih 50 godina. Iako se čini da je riječ o relativno maloj vjerovatnoći, stručnjaci podsjećaju da su razorni potresi često nepredvidivi – a šteta koju mogu uzrokovati je ogromna.

“Bolje da se dogodi što prije”
Savezna agencija za upravljanje hitnim situacijama (FEMA) predviđa da bi takav potres mogao prouzrokovati smrt više od 13.000 ljudi, uključujući i žrtve cunamija, dok bi više od 100.000 osoba moglo biti povrijeđeno. Šteta na infrastrukturi bila bi ogromna – više od 600.000 zgrada bilo bi oštećeno ili potpuno uništeno, a ukupna privredna šteta mogla bi dosegnuti 134 milijarde dolara.

Posebno zabrinjava činjenica da bi se kopno na pogođenim područjima trajno spustilo, a novi nivo obale ostao bi niži decenijama, možda i vijekovima nakon potresa. To znači da bi pogođene regije bile još osjetljivije na buduće poplave i klimatske promjene.

Iako se ovakve prognoze možda čine apokaliptičnim, naučnici ističu da pravovremena priprema i informisanost mogu spasiti mnoge živote. Upozoravaju da je važno ne ignorisati ovakve studije, već uložiti napore u jačanje otpornosti zajednica, infrastrukture i sistema za rano upozoravanje.

Dura tvrdi da je možda bolje da se potres dogodi prije nego što nivo mora dodatno poraste – jer bi odgađanje ove prirodne katastrofe moglo značiti još teže posljedice.

“Ovo je dvostruka prijetnja. Ako nas ne pogodi sada, mogla bi nas zadesiti kasnije – i to još snažnije”, zaključuje.

Related Topics:

Svijet

VELIKI ZAOKRET ILI NOVA TENZIJA? Tramp nudi razgovor Iranu, uslov podigao prašinu!

Tramp je u intervjuu za Njujork post rekao da je spreman da se sastane sa najvišim iranskim liderima ako se postigne napredak u razgovorima.

Američki predsjednik je naveo da su Džej Di Vens, Stiv Vitkof, Džared Kušner i američki pregovarački tim na putu ka Islamabadu, gdje bi trebalo da stignu u roku od nekoliko sati.

– Trebalo bi da bude dijaloga sa Iranom, tako da pretpostavljam da se niko ne igra u ovoj fazi – rekao je Tramp.

Naglasio je da pregovori imaju jedan ključni i nesumnjivi zahtjev: Iran mora da se odrekne svog posedovanja nuklearnog oružja.

Tramp dodaje da bi bio spreman da se lično sastane sa iranskim liderima ako se postigne napredak.

To bi omogućilo Iranu da učestvuje u sledećoj rundi pregovora, a Teheran sada “pozitivno razmatra učešće u mirovnim pregovorima”, rekao je zvaničnik.

Konačna odluka još nije donijeta
Međutim, dodao je da konačna odluka još nije donijeta.

Iran je prethodno odbio američki prijedlog za drugu rundu direktnih mirovnih pregovora pre isteka prekida vatre.

Načelnik pakistanske vojske Asim Munir, ključni posrednik, prethodno je rekao Donaldu Trampu da je američka pomorska blokada glavna prepreka pregovorima.

Američke snage su uvele blokadu prošle nedelje i zaplijenile brod pod iranskom zastavom preko noći.

Indeks prenosi da je Munir Trampu poručio da je “blokada Ormuskog moreuza prepreka u razgovorima” s Iranom.

Tramp mu je na to odgovorio da će “razmotriti savjet” o tom ključnom plovnom putu, koji je suštinski zatvoren otkako su SAD i Izrael 28. februara započeli napade na Iran, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

EU NA NOGAMA! Nestašica avionskog goriva prijeti haosom u saobraćaju

Evropska unija priprema mjere za efikasniju raspodjelu avionskog goriva među državama članicama i obezbjeđivanje alternativnih izvora snabdjevanja, dok je transport energenata kroz Ormuski moreuz i dalje u zastoju zbog sukoba na Bliskom istoku.

Približno 40 odsto avionskog goriva koje koristi Evropska unija dolazi iz uvoza, a polovina tih količina prolazi kroz Ormuski moreuz.

Evropska komisija planira da u srijedu predstavi prijedlog, na osnovu kojeg bi već u maju mogle da budu aktivirane mjere za ublažavanje rizika od poremećaja u snabdjevanju avionskim gorivom, navodi se u nacrtu dokumenta u čiji je uvid imao Blumberg.

Brisel planira i smjernice koje bi omogućile fleksibilniju primjenu postojećih pravila, uključujući regulaciju aerodromskih slotova i postupanje u slučaju otkazivanja letova zbog nestašice goriva.

Predviđene su i mjere koje se odnose na praksu dodatnog točenja goriva na polaznim aerodromima, kako bi se izbjegle više cijene na dolaznim destinacijama.

Ako to ne bude dovoljno, Komisija razmatra i reviziju naftnih rezervi širom Evropske unije, uspostavljanje sistema za praćenje snabdjevanja gorivom, kao i mjere za maksimalno korišćenje rafinerijskih kapaciteta i jačanje domaće proizvodnje naprednih biogoriva.

Plan uključuje i širu strategiju za smanjenje ranjivosti EU na buduće energetske šokove, uz dodatni fokus na elektrifikaciju privrede i smanjenje zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

Turska organizuje sastanak Zelenskog i Putina, PRISUSTVOVAĆE I ERDOGAN I TRAMP

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman je za potencijalni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Turskoj, izjavio je ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha.

Inicijativa za direktne pregovore

Govoreći za ukrajinsku agenciju Ukrinform na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, Sibiha je rekao da je Kijev već uputio apel Turskoj da razmotri organizaciju takvog susreta.

Prema njegovim riječima, sastanak bi mogao uključivati i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, kao i američkog predsjednika Donalda Trumpa, prenosui turski list Hurijet.

Sibiha je naglasio da Turska ima kapacitet da postigne jedinstvene diplomatske rezultate i ubrza mirovni proces.

Prethodni pokušaji mira

Turska je već ranije bila domaćin pregovora između Rusije i Ukrajine, kako na početku rata, tako i tokom 2025. godine.

Tri runde razgovora održane su u Istanbulu, gdje su dogovorene razmjene zarobljenika i pripremljeni nacrti mogućeg mirovnog sporazuma.

Zastoj u pregovorima

Početkom ove godine održani su i pregovori uz posredovanje SAD u Abu Dabiju i Ženevi, ali su oni u međuvremenu zaustavljeni.

I Moskva i Kijev kao razlog navode preusmjeravanje američkog fokusa na sukob s Iranom.

Odnosi Ukrajine i Turske

Sibiha je istakao da Turska ima posebno mjesto u ukrajinskoj diplomatiji kao strateški partner.

Naglasio je i rast trgovinske razmjene između dvije zemlje, koja je u 2025. godini povećana za gotovo 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Nastavi čitati

Aktuelno