Connect with us

Svijet

MERKEL: Ni malo ne žalim Merkelova zbog energetske politike prema Rusiji

Bivši njemački kancelar Angela Merkel izjavila je danas da ne žali zbog energetske politike prema Rusiji koju je vodila njena vlada, iako kritičari smatraju da je Evropa time postala suviše zavisna od ruskog gasa.

Njemačka je prošle godine pokrila 55 odsto svojih potreba za gasom uvozom iz Rusije, što je djelimično rezultat zalaganja Merkelove za održavanje trgovinskih veza sa Moskvom i pružanjem podrške projektu “Sjeverni tok dva”, iako je Moskva prisajedinila Krim 2014. godine.

“Uvijek postupate u vremenu u kojem se nalazite”, rekla je ona novinarima u Lisabonu na pitanje o odnosu svoje vlade prema Rusiji.

Merkelova, koja se povukla iz politike poslije 16 godina na položaju kancelara, rekla je da ne žali zbog svojih odluka i da su one bile ispravne iz perspektive tog vremena.

Ona je dodala da je jeftini ruski gas omogućio NJemačkoj da postepeno prestane da koristi nuklearnu energiju i ugalj.

NJemačka je sada odgodila realizaicju tog plana i pokušava da nadoknadi prekid isporuka gasa iz Rusije.

“Ova brutalna invazija je donijela promjenu. Ovo je prekretnica”, rekla je Merkelova u vezi sa aktuelnom energetskom politikom koju vodi njena zemlja.

Ona je dodala da je ovo sada zadatak za novu njemačku vladu.

Related Topics:

Svijet

HAVANA: Rubio provocira vojnu agresiju protiv Kube

Ministar spoljnih poslova Kube Bruno Rodriges optužio je američkog državnog sekretara Marka Rubija da provocira vojnu agresiju protiv Kube i da lažno predstavlja tu zemlju kao državu sponzora terorizma.

“Američki državni sekretar ponovo laže kako bi podstakao vojnu agresiju koja bi dovela do prolivanja kubanske i američke krvi”, naveo je Rodriges, prenosi Rojters.

On je poručio da Kuba ne predstavlja nikakvu pretnju po bezbednost Sjedinjenih Američkih Država i optužio Vašington da namerno pokušava da izazove ekonomski kolaps i društveni haos na ostrvu.

Ranije u četvrtak, Rubio je ocenio da Kuba “odavno predstavlja pretnju po nacionalnu bezbednost SAD”, tvrdeći da se na ostrvu nalaze ruske i kineske obaveštajne strukture.

Nastavi čitati

Svijet

“AMERIČKE SNAGE U VISOKOJ PRIPRAVNOSTI”: Tramp ponovo prijeti Iranu, rastu tenzije na Bliskom istoku

Američki nosač aviona u Arapskom moru je u visokoj pripravnosti. Dok Pakistan posreduje u miru, Tramp ponovo prijeti Iranu “drastičnim mjerama” ako ne preda uranijum.

Centralna komanda američke vojske (CENTCOM), zadužena za nadzor operacija u ratu protiv Irana, saopštila je da se udarna grupa nosača aviona USS Abraham Linkoln u Arapskom moru nalazi “u visokoj pripravnosti”.

Ovo saopštenje stiže u trenutku pojačanih tenzija, dok Pakistan nastoji da posreduje u sklapanju mirovnog sporazuma, a američki predsjednik Donald Tramp upućuje nove ultimatume Teheranu.

Poruka sa nosača aviona
Na društvenim mrežama CENTCOM je podijelio fotografije američkih borbenih aviona kako poleću sa palube nosača, a među njima se nalaze i “nevidljivi” lovci F-35. U objavi se naglašava da su američke snage u stanju pripravnosti dok “sprovode američku blokadu iranskih luka”.

Trampovo upozorenje Iranu
Ovo oglašavanje CENTCOM-a dešava se paralelno sa diplomatskim pokušajima Pakistana da posreduje u dogovoru o završetku američkog rata protiv Irana. Ipak, predsjednik Tramp je u četvrtak izneo nove pretnje Teheranu, poručivši da će se Iran suočiti sa “veoma drastičnim” mjerama ukoliko Sjedinjenim Državama ne preda svoje zalihe uranijuma.

Nastavi čitati

Svijet

PROPALI PREGOVORI O SLANJU MIGRANATA VAN EU: Šta koči dogovor poslanika?

Kontroverzni predlozi omogućili bi državama da odbijene tražioce azila i neregularne migrante, uključujući porodice sa djecom, prije deportacije prebacuju u takozvane “centre za povratak” van Evropske unije

Vlade država članica i poslanici Evropskog parlamenta nisu uspjeli da postignu dogovor o novim pravilima EU za deportacije, u onome što je trebalo da bude posljednja runda pregovora.

Pregovori su propali zbog neslaganja oko trenutka početka primjene uredbe, što je ostalo neriješeno i kada su razgovori nastavljeni u četvrtak ujutru.

Savjet EU, koji predstavlja države članice, prvobitno je tražio dvogodišnje odlaganje stupanja uredbe na snagu, osim odredbi koje se odnose na “centre za povratak”, koje bi se primjenjivale odmah. Evropski parlament insistirao je da cijela uredba počne odmah da se primjenjuje.

Tokom pregovora, nacionalne vlade signalizirale su da bi mogle da prihvate jednogodišnje odlaganje. Pregovarači će sada pokušati da postignu privremeni dogovor prije naredne runde pregovora.

Većina drugih spornih pitanja uglavnom je riješena, uključujući definiciju “dobrovoljnog povratka”, međusobno priznavanje naloga za deportaciju širom EU, kao i pitanje u kojoj mjeri migraciona politika treba da bude dio spoljne politike Unije.

Novi sastanak zakazan je za 1. jun, uoči sastanka ministara unutrašnjih poslova EU kasnije te sedmice. Pregovarači su se nadali da će postići dogovor na vrijeme za glasanje na plenarnoj sjednici sljedećeg mjeseca, paralelno sa završnom fazom primjene šireg pakta EU o azilu i migracijama.

“Svi uključeni sada moraju preuzeti svoju odgovornost kako bi se to ostvarilo. Evropa ne može sebi da priušti dalje odlaganje po ovom pitanju”, rekao je Malik Azmani, glavni pregovarač Evropskog parlamenta.

Francis Ksavier Belami, glavni pregovarač Evropske narodne partije, kritikovao je predloge za odlaganje primjene pravila.

“S obzirom na hitnost migracione situacije, odlučno smo se protivili predlozima da se primjena odloži za jednu ili čak dvije godine. Takva odlaganja su neopravdana, posebno sada kada je postignut dogovor o sadržaju teksta”, rekao je on.

Melisa Camara, glavna pregovaračica Zelenih za ovaj dosije, smatra da je “sastanak bio parodija pregovora” jer su se “pregovarački saglasili oko teksta koji gazi osnovna prava prognanih ljudi”.

“Umjesto da se bore za dostojanstven i human tekst, odlučili su da se fokusiraju na besmislenu raspravu o tome kada će tekst početi da se primjenjuje”, izjavila je ona.

Uredbu je Evropski parlament usvojio u martu uz podršku koalicije centrističko-konzervativnih i krajnje desnih grupa, što ukazuje na šire pomijeranje EU udesno kada je riječ o migracionoj politici tokom aktuelnog mandata Evropske komisije. Socijalisti, Zeleni i Ljevica uglavnom su se protivili ovoj mjeri.

Nastavi čitati

Aktuelno