Connect with us

Društvo

MIJENJAJU PELENE I ČUVAJU BEBE: Tate u Srpskoj sve češće na porodiljskom

Osim majke, prve mjesece života uz svoje nasljednike odlučila su, od početka pa do kraja avgusta ove godine, provesti i 32 oca. Oni su svoja radna mjesta zamijenili porodiljskim odsustvom i brigom za dijete.

Pokazuju to podaci Javnog fonda za dječju zaštitu Republike Srpske, a poredeći ih sa istim periodom prošle godine, kada je ovu mogućnost iskoristilo 26 očeva, lako se zaključuje da raste broj tata kojima je briga za dijete preča od svega.

“Očevi najviše koriste porodiljsko odsustvo u gradu Banjaluka”, naveli su iz Fonda za dječju zaštitu Srpske za “Nezavisne novine”.

Da je broj ovih slučajeva u porastu, može se vidjeti i kada se pogledaju podaci iz 2017. godine, kada su tokom cijele godine korištenje porodiljskog odsustva koristila 22 oca.

Inače, u Srpskoj je propisano da se roditelji djeteta mogu sporazumjeti da odsustvo nakon isteka 60 dana od dana rođenja djeteta, umjesto majke nastavi da koristi zaposleni otac.

Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe da, iako predrasude još postoje, sve više muškaraca je spremno da stavi dobrobit svoje porodice ispred društvenih očekivanja, čime šalju jasnu poruku da je roditeljstvo zajednička odgovornost.

“Porast broja očeva na porodiljskom odsustvu pokazuje da smo na putu ka pozitivnoj promjeni. Neprocjenjiv značaj ima aktivno učešće očeva u ranom razvoju djeteta i kada su očevi prisutni i uključeni u brigu o djetetu, dijete stiče osjećaj sigurnosti, stabilnosti i ljubavi iz različitih izvora”, objašnjava ona za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, psihološki gledano, ovaj proces oslobađa od tradicionalnih uloga, donosi mnogo pozitivnog, jer se stvara okruženje u kojem oba roditelja imaju mogućnost ravnopravno da budu prisutna u životu djeteta.

“Jedan od mojih savjeta bio bi da roditelji prihvate ovaj period kao dragocjeno vrijeme za povezivanje sa svojim djetetom, da postave realna očekivanja od sebe, da razgovaraju sa svojim partnerom o podjeli zadataka i ne zaborave da brinu i o svom mentalnom zdravlju”, ističe Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine” i dodaje da je veoma bitno da su usklađeni stilovi roditeljstva oca i majke koji doprinose emocionalnoj i socijalnoj ravnoteži djeteta.

Ivan Šijaković, sociolog, ističe da ovi brojevi predstavljaju napredak u odnosu na tradicionalno shvatanja uloge oca u odgoju djece dok su u stadijumu beba.

“Pre 30-40 godina to je smatrano neprijatnim predlogom, pa čak i nekom vrstom sramote za muškarce. Svakako da će se očevi na ovaj način ranije uključiti u odgoj deteta, iako možda ne i sasvim rado”, kaže Šijaković za “Nezavisne novine”.

Dodaje da je ova pojava došla iz skandinavskih zemalja, a prema njegovom mišljenju, bolje bi bilo da parovi nađu način da majka boravi više uz bebu do navršene prve godine.

Vladimir Vasić, sociolog, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je pravo korištenja porodiljskog odsustva podjednako za oca i majku odlična stvar za jednakost u moru devijantnih nasrtaja, a pogotovo kada se na sva zvona zagovara ravnopravnost između muškarca i žene.

“Otac i majka treba, svako u svom domenu, da doprinose vaspitanju i podizanju djece i tu ne treba da bude bilo šta sporno. Ako uzmemo u obzir devetomjesečnu trudnoću, sam porođaj i postporođajni period, smatram da muškarac treba da bude uz ženu i da što više vremena provodi zajedno s njom da joj olakša poslove i izazove koji su pred njom”, kaže Vasić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, otac i majka su najvažnije figure u oblikovanju svijesti i odrastanju djeteta, te je i sa te socijalne strane njihova podjednaka uloga izuzetno važna.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno