Connect with us

Region

MILANOVIĆ PROTIV PLENKOVIĆA: U srijedu izbori u Hrvatskoj, u BiH registrovano 100.000 glasača

Hrvatska izlazi na birališta u srijedu (17. aprila) na parlamentarne izbore koji su usredsređeni na ogorčenu borbu između dugogodišnjih rivala — premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića, piše briselski Euractiv.

U analizi se navodi da politički obračun dolazi u vrijeme kada se Hrvatska bori sa široko rasprostranjenom korupcijom, hroničnim nedostatkom radne snage, najvišom stopom inflacije u evrozoni i stalnom ilegalnom migracijom duž njenih granica.

Mjesecima je izgledalo da su Plenković i njegova vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) spremni da ostvare laku pobjedu i tako obezbjede svoj treći mandat u Vladi. Ali u martu je Milanović šokirao naciju rekavši da će izazvati premijera.

„Sasvim predvidljivo glasanje pretvorilo se u neizvjesnu bitku“, rekao je za AFP politički analitičar Tihomir Cipek.

Milanovića, kome predsjednički mandat ističe u januaru, podržava Socijaldemokratska partija (SDP) i kaže da želi da stvori „bolju i pravedniju zemlju“. Milanović je posebno ciljao na nedavno Plenkovićevo imenovanje sudije Ivana Turudića za novog glavnog državnog tužioca Hrvatske. Imenovanje je izazvalo ulične demonstrante zbog navodnih koruptivnih poslova sudije nakon što su objavljene poruke koje je razmjenivao sa Josipom Rimac, koja je nekada važila za veoma moćnu HDZ-ovku.

Dodatno je situaciju zakomplikovao hrvatski Ustavni sud koji je zabranio Milanoviću da se kandiduje za premijera (ne smije učestvovati u političkim aktivnostima nijedne političke stranke). Rečeno je da će prvo morati da podnese ostavku na svoju funkciju. Ali Milanović je to odbio i nastavio da posljednjih nedjelja učestvuje u kampanji protiv HDZ-a.

Glasanje u BiH
U BiH je za parlamentarne izbore u Hrvatskoj registrovano 100 hiljada građana, koji će biračko pravo moći ostvariti na 42 biračka mjesta.

Ako SDP i njegovi saveznici budu u stanju da osvoje dovoljno mjesta u skupštini od 151 poslanika, Milanović bi tada mogao da podnese ostavku i bude imenovan za premijera — što bi bio potez bez presedana u Hrvatskoj, piše Euractiv, dodajući da HDZ nastavlja da uživa stabilnu prednost u istraživanjima javnog mnjenja, sa oko 30% podrške birača u poređenju sa 20% za SDP.

Opoziciona koalicija “Rijeka pravde” predvođena SDP-om obećala je da će voditi “beskompromisnu ​​borbu protiv korupcije”, zajedno sa obećanjima “većih plata i penzija”.

Mnogi Hrvati se slažu, a borba protiv korupcije i prevare bila je ključna za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju 2013.

“Korupcija je ključni problem u hrvatskom društvu… ali ne može se riješiti izbornim plakatima i kampanjama”, rekao je za AFP student prava Sebastijan Bujan, 26. Korupcija je dugo bila Ahilova peta za HDZ, nakon niza optužbi koje su dovele do ostavke nekoliko ministara posljednjih godina.

Plenković, premijer od 2016. godine, u kampanji ističe svoju ulogu u ubacivanju Hrvatske u evrozonu i evropski šengenski prostor bez granica. Kao premijer u zemlji s najdužim stažom, on tvrdi glas za HDZ znači “stabilnost, sigurnost i razvoj”.

“Ali sa prosječnom mesečnom platom od 1.240 evra i bruto domaćim proizvodom od 76 odsto prosjeka EU, Hrvatska ostaje jedna od najsiromašnijih članica bloka”, komentariše briselski portal.

Plenković (54) je u više navrata optuživao Milanovića da krši ustav i narušava političku kulturu zemlje upotrebom neprikladnog jezika, te da da gaji „proruske stavove”

Milanović je više puta kritikovao podršku EU Ukrajini nakon ruske invazije na tu zemlju, dok je takođe rekao da HDZ nije uspio da zaustavi dolaske migranata. Plenkovića je nazvao i „lažljivcem i političkim lažnjakom“ i “potrčko” šefice Evropske komisije Ursule fon der Lejen.

“Konačno imamo nekoga ko otvoreno kaže ono što većina ljudi misli”, rekao je za AFP Borko, taksista u Zagrebu koji je odbio da navede svoje prezime, i dodao da “predsjednik ima njegov glas”.

Region

VELIKA KACIJA U HRVATSKOJ: Hapšenja u “Hrvatskih šumama”, na meti 20 osoba

Policijski službenici PNUSKOK-a krenuli su rano jutros 10. septembra po nalogu USKOK-a u novu akciju hapšenja zbog sumnje na krivična djela zloupotreba položaja, primanja i davanja mita.

Kako Jutarnji list nezvanično saznajemo, u akciji je uhapšen veći broj radnika “Hrvatskih šuma” i ljudi iz drvne industrije.

Istragom navodno nisu obuhvaćeni čelni ljudi iz uprave ove državne firme, ali su se na meti istražilaca našli visokorangirani šefovi, kako iz direkcije “Hrvatskih šuma” u Zagrebu, tako i iz nekih podružnica Uprave šuma i lokalnih šumarija.

Kako nezvanično Jutarnji list saznaje, na meti istražilaca je dvadesetak osoba.

Sumnja se na pogodovanje pojedinim kupcima i primanje mita u ukupnom iznosu od više desetaka hiljada evra.

Glavnina akcije navodno se odnosi na bjelovarsko područje, pa je policija tako jutros “banula” i u UŠP Bjelovar, čiju upravu vodi Ivan Cug.

O hapšenjima se kratkim saopštenjem oglasio i USKOK.

“Hapšenja i hitne dokazne radnje, po nalogu USKOK-a, provodi Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska. Navedene radnje provode se na području Zagreba, Vrbovca, Bjelovara, Draganića i drugih mjesta u Hrvatskoj u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su počinile porezna krivična djela i pranje novca u sastavu zločinačkog udruženja. USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenih donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju o čemu će na vrijeme obavijestiti javnost”, navode iz USKOK-a.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ O SITUACIJI U REGIONU “U toku sveopšta hajka protiv Srbije i Srba”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je u regionu u toku sveopšta hajka protiv Srbije i Srba, ali da je očuvanje mira od presudnog značaja.

Vučić je ocijenio da nije jednostavna ni situacija u Republici Srpskoj, kao i da se komplikuje na Kosovu i Metohiji.

Kada je riječ o regionu, Vučić je ukazao da se pored trojnog vojnog saveza Proštine, Tirane i Zagreba, stvara dodatna vojna alijansa između Zagreba i Ljubljane.

“Nije to stvarano zbog vojno neutralne Austrije, nego zbog Srbije. Oni očekuju i Bugarsku u tom savezu, a na sva naša pitanja NATO i Evropi zašto to rade ne možemo da dobijemo odgovor”, rekao je Vučić za Televiziju Prva.

Komentarišući skandiranje “Ubij Srbina” na fudbalskoj utakmici između Hrvatske i Crne Gore na zagrebačkom “Maksimiru”, Vučić je ocijenio da to nije nikakvo iznenađenje u zemlji, u kojoj se održavaju Tompsonovi koncerti i ponavlja “Za dom spremni”.

On je dodao da su Srbi naučili da se “demokratska Evropa” ne uzbuđuje zbog takvog skandiranja, dodajući da je nedopustivo reagovanje zvaničnika Crne Gore i tamošnjih medija na te pokliče.

“Predsednik Crne Gore je odlučio da ne napusti stadion i reč nije rekao na to, a dodatni problem su mediji koji su sve to opravdavali i govorili da nije bilo nepristojnog navijanja”, rekao je Vučić.

On smatra da je u Crnoj Gori na djelu poltronski odnos prema Hrvatskoj vjerovatno zbog toga što računaju da će im Hrvatska omogućiti pomoć na evropskom putu.

Međutim, kako je ukazao, najveći problem je u tome što trećinu stanovništva Crne Gore čine Srbi, kojima su u Zagrebu prijetili ubistvom, ali je to za crnogorske zvaničnike bilo nedovoljno da im kažu da to ne rade.

Prema njegovim riječima, za Srbiju je očuvanje mira od presudnog značaja i zato ulaže u vojsku da bi odvratili one koji prave saveze protiv Srbije.

Govoreći o vojnoj paradi u Beogradu 20. septembra, Vučić je najavio da će tada biti angažovano 10.000 vojnika i da će biti predstavljena najnovija oružja i oruđa, kao i PVO sistemi.

Za zahtjeve dijela opozicionih poslanika EU da njemu i nosiocima vlasti Brisel uvede sankcije, Vučić je rekao da je to suštinski poziv za uvođenje sankcija državi i narodu, kog predstavljaju nosioci vlasti, te smatra da je to pokazuje nedostatak moralnog kredibiliteta, odsustvo plana, programa i ideja.

“Bio sam siguran da toliko daleko ne mogu da idu. To su stvari koje ne smete da tražite, posebno ne od stranaca”, rekao je Vučić.

Nastavi čitati

Region

SKANDAL U ŠIBENIKU: Ušao u crkvu i pred vjernicima obavio veliku nuždu

Stari policijski znanac J. B. (57) proglašen je krivim jer je u više navrata u prostorijama crkve Svetog Frane u Šibeniku obavljao veliku nuždu, a sudija mu je izrekao kaznu od 700 evra i dodatne troškove postupka.

Zašto su se starom policijskom znancu J. B. (57) prostorije crkve Svetog Frane na Trgu Nikole Tomaša u Šibeniku činile adekvatnim mjestom za obavljanje nužde u nekoliko navrata, možemo samo da nagađamo.

Šibenski sudija za prekršaje ga je nedavno osudio i naložio mu da plati novčanu kaznu od 700 evra, za koju ima rok od 90 dana da plati, a takođe mora da plati i 26,54 evra troškova prekršajnog postupka, preneo je Jutarnji.

Prema optužnom predlogu PU šibensko-kninske, prvi incident se dogodio, na užas građana, 1. septembra prošle godine u jutarnjim satima. Ušao je u crkvu i u nekoliko navrata izvršio veliku nuždu. Zatim je, tako olakšan, izašao iz ograđenog predvorja i otišao do klupice gde je legao na očigled vjernika koji su se molili unutar crkve.

Drugi incident koji je doveo do intervencije policije dogodio se na istoj lokaciji 20. novembra prošle godine. Ali ovog puta se zaustavio blizu ulaza. Tačnije, u popodnevnim satima, otišao je do bočnog ulaza u crkvu i obavio veliku nuždu u uglu odmah pored zida, ne mareći što je, ponovo, viđen.

Stoga ga je policija na kraju prijavila zbog kršenja člana 13 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Nastavi čitati

Aktuelno