Connect with us

Politika

MILIČEVIĆ NEĆE DA SE VRATI NA ČELO SDS-A: Ko su favoriti da ga zamijene?

Sjednica Glavnog odbora SDS-a, na kojoj bi, kako je za “Nezavisne novine” potvrđeno iz više izvora, trebalo da se odredi datum održavanja sjednice Skupštine partije kako bi bio izabran novi predsjednik SDS-a jer je Milan Miličević prije nekoliko dana poručio da je njegova ostavka konačna, trebalo bi da bude održana u nedjelju, 7. septembra, u Doboju.

Saopštenje Miličevića kojim definitivno stavlja do znanja da od povlačenja ostavke nema ništa stiglo je nakon što je Ljubiša Petrović, član Glavnog odbora SDS-a, zatražio od njega da ne diže “bijelu zastavu i ne ostavlja SDS bez kapitena”.

“Nisu ga slomili ni referendumi, ni lažne optužbe, ni montirani sudski procesi, izlazio je kao pobjednik i tako će i ostati”, napisao je na Facebooku Petrović.

Na ovo Miličević je njemu, ali i predstavniku UG “ReStart” Željku Raljiću, prvom čovjeku banjalučkog SDS-a, te pojedinim visokorangiranim funkcionerima ove stranke koji su mu dali podršku, uz izraze zahvalnosti poručio da bi bilo “nepravedno i neozbiljno da se sada povuče nakon onoga što je rekao i potvrdio”.

“Nisam čovjek koji gazi svoju riječ niti se igra sa povjerenjem ljudi. Odluka o podnošenju neopozive ostavke nije bila laka, ali je i konačna”, poručio je Miličević.

Pošto je očigledno da Miličević ostaje u SDS-u samo kao član stranke, još više na značaju dobija predstojeća sjednica Glavnog odbora SDS-a.

Ovo zasjedanje trebalo bi da članstvu najveće opozicione stranke u Republici Srpskoj, ali i javnosti ponudi odgovore na minimalno dva vrlo bitna pitanja.

Prvo, da li se situacija u SDS-u iole stabilizovala s obzirom na to da je na posljednjem okupljanju stranačkog rukovodstva u Bijeljini došlo do velikih verbalnih, a zamalo i fizičkih sukoba nakon što je Miličević podnio ostavku, što je dio članstva pozdravio, a dio negodovao.

A od prvog zavisiće drugo važno pitanje, a to je koliko je ljudi spremno da se upusti u trku za predsjednika SDS-a, te da li bi unutarstranački dogovor mogao da iznjedri samo jedno ime oko koga će stati kompletno članstvo stranke.

“Imamo dogovor unutar stranke, nećemo da izlazimo sa informacijama do nedjelje. Nisam adresa za ta pitanja, nećemo se igrati s tim. Znam da vjerovatno dobijate informacije ovakve ili onakve, ali sve ide u dobrom pravcu. U nedjelju ćete znati sve”, poručio je za “Nezavisne novine” Stevo Drapić, zamjenik predsjednika Glavnog odbora SDS-a.

O imenima nije želio govoriti ni Đorđe Milićević, takođe član Glavnog odbora, ali je komentarišući situaciju u stranci poručio da je nedopustivo da državotvorna partija skoro dva mjeseca nema predsjednika i najuže stranačko rukovodstvo.

“Republika Srpska se nalazi u nikad težoj političkoj situaciji od Dejtona do danas. U takvim uslovima građani Srpske očekuju prvenstveno odgovor SDS-a na tu krizu. A taj odgovor SDS-a može dati samo ukoliko ima rukovodstvo stranke. Zato što prije moramo otvoriti demokratske procese, podržavam kandidovanje svakog za predsjednika, uključujući i bivšeg predsjednika Miličevića. Bitno je da se održi sjednica GO i da se jasno precizira datum održavanja sjednice Skupštine SDS-a na kojoj će biti izabran predsjednik”, poručuje Milićević, koji očekuje da sve ovo mora biti gotovo najkasnije do kraja septembra ove godine.

Pomak sa mrtve tačke kada su u pitanju odnosi unutar SDS-a možda je i napravljen.

Naime, kako nam je potvrđeno iz više izvora u stranci, u Doboju je nedavno održan sastanak “obje frakcije SDS-a”: one koja je i dalje uz Milana Miličevića, ali i one koja podržava njegov odlazak, a na tom sastanku je dogovorena upravo predstojeća sjednica Glavnog odbora.

Kako su nam kazali naši izvori, u ovom momentu postoje minimalno dva imena koja su najbliža borbi za novog predsjednika SDS-a.

To su Marinko Božović, koga podržava dio stranke koji je otvoreno stao u priču da Miličević treba da ode, a drugi je Želimir Nešković, aktuelni delegat SDS u Domu naroda PS BiH i neko za koga se smatra da je vrlo blizak Miličeviću i ljudima oko njega.

Ime koje se potencijalno spominje kao neko koga bi opštinski i gradski odbori širom Republike Srpske mogli kandidovati je i Ljubiša Petrović, ali naši izvori smatraju da su njegovi postupci u pojedinim situacijama potpuno van kontrole i da je teško da bi on mogao da dobije potrebnu podršku delegata SDS-a ukoliko bude kandidat.

“Priču koju on ili slični u SDS-u vode je jako teško razumjeti. Vidjeli ste da se predsjednik Miličević oglasio i rekao da ne želi da se vrati, a Petrović je sa ljudima iz ‘ReStarta’ koji nemaju nikakve veze sa SDS-om organizovao protest u Tesliću. To samo šteti stranci”, kaže za “Nezavisne” izvor iz SDS-a.

S druge strane, pojedini smatraju da bi bilo dobro da se na sjednici Glavnog odbora postigne dogovor da bude samo jedan kandidat za predsjednika, a da ukoliko postoji neki protivkandidat on automatski postane zamjenik predsjednika SDS-a.

“To bi možda bilo najlakše za stranku, da promijenimo Statut stranke u tom dijelu i da vratimo da SDS ima zamjenika predsjednika, a da osoba koja bi to bila eventualno odustane od kandidature prije samog glasanja ako postoji šansa za tako nešto”, kazao je naš sagovornik koji je želio da ostane anoniman.

Politika

KONSTATUJE SE PRESTANAK MANDATA DODIKU: NSRS povlači sporne zaključke iz decembra 2024.godine

Narodna skupština Republike Srpske na današnjoj sjednici razmatra prijedlog kojim se poništava set zaključaka usvojenih u decembru prošle godine, a koji su se odnosili na osporavanje nadležnosti pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine.

Riječ je o dokumentima koje je entitetski parlament, pod snažnim političkim utjecajem vlasti Milorada Dodika, tada donio s ciljem delegitimizacije Suda BiH, Tužilaštva BiH i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Na dnevnom redu sjednice, pod trećom tačkom, nalazi se “Prijedlog zaključka o stavljanju van snage zaključaka donesenih u decembru 2024. godine”. Time vlast u Republici Srpskoj faktički odustaje od politike otvorenog sukoba s institucijama pravosuđa BiH, koja je obilježila kraj prošle i početak ove godine.

Zaključci koji se sada povlače sadržavali su tvrdnje da su Sud BiH, Tužilaštvo BiH i VSTV “neustavne institucije koje je nametnuo visoki predstavnik suprotno Ustavu BiH”. Ti dokumenti bili su osnov za političku kampanju vlasti u Banjoj Luci protiv državnih institucija i visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Tada je NSRS tvrdila i da Sud i Tužilaštvo BiH vode “politički montirane procese protiv predstavnika Republike Srpske”, zahtijevajući njihovu obustavu. Uz to, Skupština je poručila da “evropski pravni standardi ne dopuštaju degradirajuće sudske procese protiv osoba narušenog zdravlja”, pozivajući predsjednika RS i direktora Službenog glasnika da se ne odazivaju pozivima Suda BiH dok se Dodik, koji je bio optužen pred Sudom BiH, ne oporavi.

Poništavaju se i zaključci kojima su predstavnici RS u zajedničkim institucijama BiH pozivani da obustave odlučivanje na državnom nivou “dok EU ne obezbijedi pravične uslove suđenja”, te oni u kojima se Tužilaštvo BiH optuživalo za “atak na ustavni poredak BiH” i “miješanje u rad Narodne skupštine RS”.

Zaključci su uključivali i inicijativu za izmjene Krivičnog zakonika RS, kojima bi se uvelo krivično djelo “nepoštovanja odluka institucija Republike Srpske” — što je izazvalo oštre reakcije međunarodne zajednice i opozicije.

Današnja odluka, stoga, predstavlja povlačenje vlasti RS iz otvorenog institucionalnog sukoba sa državnim pravosuđem, ali i svojevrsno priznanje da su zaključci iz decembra bili politički i pravno neodrživi.

Poslanik PDP-a Igor Crnadak jutros je na društvenim mrežama objavio fotografiju dnevnog reda, nazvavši današnji dan “istorijskim”, jer, kako je naveo, “Skupština praktično konstatuje da Dodik više nije predsjednik RS”. Njegova izjava odnosi se i na drugu tačku sjednice, koja se tiče izbora vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske nakon isteka Dodikovog mandata.

Treća tačka, povlačenje zaključaka o “urušavanju ustavnog poretka BiH”, označava kraj jedne faze Dodikove politike stalne konfrontacije sa institucijama države i međunarodnom zajednicom.

Nastavi čitati

Politika

POKRET SIGURNA SRPSKA: Novi politički pokret Draška Stanivukovića

Novi politički pokret lidera PDP-a Draška Stanivukovića u Republici Srpskoj, koji će zvanično biti oformljen 19. oktobra na Palama, zvaće se “Pokret sigurna Srpska”.

Stanivuković je ranije rekao kako je predsjedništvo njegove stranke podržalo odluku o učešću PDP-a u organizovanju političkog pokreta i formiranju izborne koalicije za izbore 2026. godine.

Ali, potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak je jedan od rijetkih koji to nije učinio jer smatra da, između ostalog, vodi ka gašenju PDP-a.

Sporazum na Jahorini će potpisati Stanivuković, Igor Radojičić i Dejan Kojić.

Najavio je da će se tako ponuditi “stvarna alternativa sadašnjoj vlasti te stvoriti snagu koja će donijeti promjene, obnoviti institucije i ojačati Republiku Srpsku”, ali i kako “više ništa neće biti isto” poslije osnovanja ovog pokreta.

Nastavi čitati

Politika

KLJUČNA TAČKA U SPORAZUMU NOVOG POLITIČKOG POKRETA: Odbacivanje koalicije sa SNSD-om

Osnovni cilj noovg pokreta jeste promjena postojećeg sistema vlasti u Republici Srpskoj.

“Odbacivanje mogućnosti koaliranja sa SNSD” jedna je od tačaka navedenih u koalicionom sporazumu koji će sutra potpisati predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković, predjesdnik Nezavisnog pokreta „Svojim putem“ Igor Radojičić i načelnik Pala Dejan Kojić.

U sporazumu, u koji je uvid imao BN, predviđa se formiranje političkog pokreta čiji je osnovni cilj promjena postojećeg sistema vlasti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, kao i, kako se navodi, uspostavljanje pravednijeg, efikasnijeg i transparentnijeg upravljanja.

U sporazumu je naglašeno da se pokret zalaže za mir, sigurnost i vladavinu prava, jednakost svih građana, te jačanje demokratskih vrijednosti i društvene odgovornosti.

Svečano potpisivanje sporazuma o formiranju novog političkog pokreta biće održano u nedjelju, 19. oktobra, u hotelu „Vučko“ na Jahorini, u opštini Pale, sa početkom u 14.00 sati.

Stanivuković i Radojičić su ranije kazali da se ovim ne gase političke stranke i Pokret se formira za opšte izbore, koji će se održati u oktobru naredne godine.

Predsjednik Pokreta biće Draško Stanivuković, a njegovi zamjenici biće Radojičić i Kojić.

Nastavi čitati

Aktuelno