Connect with us

Politika

MILIJARDA MARAKA gubitaka, NAROD I DALJE ĆUTI! Javna preduzeća protočni bojleri za PLJAČKU NARODA

Nisu u pitanju samo “Šume RS” i “Željeznice RS”; Republika Srpska ima čak 223 javna preduzeća sa 27.000 zaposlenih, i oni su u pravilu hronički gubitaši.
Umjesto da donose prihode u budžet, ova preduzeća slažu gubitke, koji se mogu mjeriti milijardama maraka.

Po principu tresla se gora, rodio se miš, svi su već zaboravili silnu buru u vezi sa milionskim gubicima u “Šumama RS”.

Postrojavanje kod Dodika
Ko se još sjeća Dodikovog “iksanja” o “organizovanoj bandi” koja hara šumom i arči narodno blago. Svi su zaboravili i kako je Milorad Dodik u Palati RS u kasno veče postrojio kompletnu upravu Šuma RS, plus lidere stranaka vladajuće koalicije i direktora policije.
Na kraju sve se svelo na smjene nekoliko v.d. direktora i na tri pres konferencije, a na posljednjoj je ispod radara prošla najbitnija izjava, ona koju je izgovorio Radenko Laketić, pomoćnik ministra poljoprivrede RS za šumarstvo i šef Tima za oporavak “Šuma RS”.
Laketić je, kratko i jasno, rekao da nema šanse da “Šume RS” do Nove godine izađu iz minusa, kako je na sva usta obećavano.

Dakle, nagomilani gubitak “Šuma RS” od 130 miliona KM će biti dodatno uvećan.

Ipak, ovo javno preduzeće, koje raspolaže najvećim prirodnim bogatstvom Srpske, šumama na površini od oko milion hektara, nije rekorder među gubitašima.
Neslavni rekorder
Mnogo više gubitaka su naslagale “Željeznice RS“. Prema finansijskom izvještaju ovog preduzeća, čiji je većinski vlasnik Republika Srpska, akumulirani gubitak ŽRS na kraju prvog kvartala 2024. godine je iznosio nevjerovatnih 283 miliona KM.
Kako kaže ekonomistkinja Mirjana Orašanin, narodna poslanica SDS i predsjednica skupštinskog Odbora za reviziju, ovi “kapitalci” su samo vrh ledenog brijega.

– Gdje god je Republika Srpska poslodavac, tu se, u pravilu, posluje sa gubicima, tu su i najveće malverzacije, zloupotrebe, kršenje prava radnika – kaže Mirjana Orašanin.
Dodaje da opozicija u Narodnoj skupštini odavno upozorava na katastrofalno stanje u preduzećima, koja bi trebalo da donose stotine miliona maraka prihoda u budžet, a umjesto toga slažu gubitke koje će neko morati da, narodski rečeno, “reguliše”.

– Šta znači poslovati sa gubitkom? To znači da su troškovi veći od prihoda, a to opet, logično znači da je preduzeće negdje moralo ostati dužno: ili nisu platili poreze, doprinose, plate, ili duguju dobavljačima i bankama. U svakom slučaju to se mora namiriti – kaže Mirjana Orašanin.

Dodaje da, ako neko preduzeće, nakon poslovanja sa gubitkom, ostvari dobit, ono ne može isplaćivati dividendu, ili u slučaju javnih preduzeća donositi prihod u budžet, nego mora prvo izmiriti obaveze iz ranijeg perioda.

– Ali, u našim javnim preduzećima se iz godine u godinu slaže minus na minus, i tako se stvara akumulirani ili nagomilani gubitak – objašnjava naša sagovornica.

Dug veći od imovine
Ona dodaje da se javnost podsjeti na “zaboravljene asove” tek kada na dnevni red Narodne skupštine RS dođu revizorski izvještaji o pojedinim javnim preduzećima.

– Priča o preduzeću “Kosmos” Banjaluka je pomalo skrajnuta, a ovo akcionarsko društvo, čiji je jedini akcionar Vlada RS, veliki je gubitaš i dobilo je negativan revizorski izvještaj – kaže Mirjana Orašanin.

Ističe da su revizori, između ostalog, otkrili pogrešno knjiženje, kojim se pokušalo sakriti oko 5 miliona KM minusa.

– Kad se podvuče crta, “Kosmos”, koji je nekada bio vrhunski vazduhoplovni zavod, danas je preduzeće s akumuliranim gubitkom od 41 milion KM, dok je njegova imovina procijenjena na 39 miliona KM. Dakle, dugovi su veći od imovine, pa postoje uslovi za otvaranje stečaja – kaže Orašaninova.

Podsjeća da su radnici ovog preduzeća više puta štrajkovali i obraćali se skupštinskom Odboru za reviziju, jer zbog neuplaćenih doprinosa moraju plaćati liječenje, a oni koji su odradili radni vijek se ne mogu penzionisati.

Nikad plaćeni doprinosi
Problema ima i u Nacionalnom parku “Sutjeska“, u pojedinim preduzećima članicama “Elektroprivrede RS”, mnogim lokalnim javnim preduzećima, poput banjalučke “Akvane” i “Toplane”, te brojnim drugim javnim preduzećima koja nisu u fokusu javnosti.

Posebna priča su javne ustanove, u čije se kase rijetko zaviruje, a među kojima takođe ima hroničnih gubitaša.

Tako su nedavno narodne poslanike zapanjili detalji iz revizorskog izvještaja o poslovanju Javne ustanove Centar za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida, poznatije kao bivši Zavod distrofičara.

– Od osnivanja 2012. godine, oni nikad nisu platili doprinose za plate zaposlenih, to je fenomen – kaže Mirjana Orašanin.

Na vrhu liste dužnika za poreze i doprinose su već “tradicionalno” javne zdravstvene ustanove, tako da ni njihovi nagomilani gubici nisu bezazleni, ali su javna preduzeća ipak u mnogo većoj dubiozi.

4 preduzeća, pola milijarde minusa
U dubokom minusu su ne samo “Šume RS“, koje sijeku i prodaju “gotovu” šumu, “Aerodromi RS” i “Željeznice RS”, koje iz budžeta Srpske primaju milionske subvencije, nego je čak i Javno preduzeće “Lutrija RS“, dvije godine za redom, dakle 2020. i 2021. godine, poslovalo sa gubitkom.

– Da “Šume” budu u minusu, da “Lutrija” bude u minusu, to nema nigdje na svijetu, toga ima samo kod Milorada Dodika. Kad o tome pričam na međunarodnim skupovima ne vjeruju mi, smiju mi se – rekla je ranije za Srpskainfo ekonomistkinja Svetlana Cenić.

Ova njena izjava je izazvala veliku buru, ali ni računica ne budi optimizam. Naime, kad se sve sabere, jasno je da se ukupni gubici javnih preduzeća, koje će na ovaj ili onaj način morati da “popeglaju” građani Srpske, više ne računaju stotinama miliona, nego – milijardama.

Primjera radi, samo 4 javna preduzeća, za koje se pouzdano zna da su im akumulirani gubici veći od vrijednosti njihove imovine, naslagala su skoro pola milijarde KM minusa!

“Šume RS” su u dubiozi najmanje 130 miliona KM, “Željeznice” RS 283 miliona KM, “Kosmos” 41 milion KM, a “Aerodromi RS” 7 miliona, što je ukupno 461 milion KM.

Ako se tome dodaju gubici banjalučki preduzeća “Akvana” od 13,4 miliona KM i “Toplane” od skoro 100 miliona KM, gubici RiTE Ugljevik i Gacko, zbir se opasno približava desetocifrenom iznosu, odnosno gubicima od najmanje milijardu maraka. A gdje je još 200 drugih javnih preduzeća!?

Kalkulator pokazuje još nešto: ako su javna preduzeća naslagala akumulirane gubitke od milijardu maraka, to je taman toliko koliko se Republika Srpska, po budžetu, planira zadužiti u idućoj godini.

Dok s jedne strane milijarde cure kroz javna preduzeća, kao kroz protočne bojlere za pljačku naroda, s druge strane se Republika Srpska zadužuje.

Republika Srpska je samo na Banjalučkoj berzi, tokom prošle i u prvoj polovini ove godine, dakle za 18 mjeseci, zadužena više od 1,1 milijardi maraka od prodaje obveznica i trezorskih zapisa.

“Direktori kao bijeli medvjedi”
Već odavno analitičari upozoravaju da je ključ problema u javnim preduzećima u tome što se ona tretiraju kao “ratni plijen”, koji političke partije podijele nakon izbora. Stranački postavljeni direktori ne rade u javnom interesu nego za “svoje šefove”.

Sa ovom su ocjenom saglasni i pojedini sindikalci.

Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS, kaže da se ne može očekivati promjena ako niko ne odgovara za loše upravljanje i nezakonito poslovanje javnog preduzeća, niti za milionske gubitke.

Naprotiv, direktore “politika štiti kao bijele medvjede”.

– Nema hapšenja zbog milionskih gubitaka. Čak se stiče utisak da, što je neko veća bitanga i lopov to su mu bolje šanse da dobije još veći budžet kojim će upravljati. Takvi su najbolji kadrovi, jer za stranku uvijek treba novaca – kaže Marić.

On ističe da je dovoljno pogledati imovinu direktora javnih preduzeća, jer je svakom normalnom jasno da ta imovina nije mogla biti stečena na zakonit način.

I dok imovina povlaštenih raste, novca za siromašne, osobe sa invaliditetom, za napredak obrazovanja i zdravstva, za podršku porodicama sa djecom – sve je manje. Milioni, pa i milijarde cure drugim tokovima.

Kakva je situacija pokazuje i rebalans ovogodišnjeg budžeta Republike Srpske. u budžetu je planiran prihod od 100 miliona KM po osnovu dividendi od javnih preduzeća. Rebalansom je taj prihod smanjen na skromnih 14 miliona. Ako bude i toliko, od ukupno 223 preduzeća sa 27.000 zaposlenih.
Srpska info

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI ZAŠTITU DOMAĆE PROIZVODNJE: „Moramo uvesti carinu na male pošiljke sa Temua“

Narodni poslanik PDP/PSS-a Bojan Kresojević pokrenuo je inicijativu prema Savjetu ministara BiH kojom traži uvođenje fiksne carine od šest KM na svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM, po uzoru na novu mjeru Evropske unije.

Kresojević smatra da je zaštita domaće proizvodnje danas važnija nego ikada, posebno zbog sve većeg uvoza i ekspanzije velikih internet platformi poput Temua.

„Prije 10 godina u diplomskom radu pisao sam o zaštiti domaće proizvodnje. Ova tema nikada nije bila aktuelnija nego danas. Domaća proizvodnja pada, a uvoz cvjeta“, naveo je Kresojević.

Po uzoru na novu mjeru Evropske unije

Prema njegovoj inicijativi, za svaku pošiljku vrijednosti manje od 300 KM bila bi uvedena fiksna carina od šest KM.

Kresojević se pri tome poziva na novu mjeru Evropske unije koja je stupila na snagu 1. jula 2026. godine. EU je uvela privremenu fiksnu carinu od tri evra na robu male vrijednosti koja se uvozi iz trećih zemalja, za pošiljke do 150 evra.

Cilj evropske mjere je, između ostalog, da se smanji prednost koju prodavci izvan EU imaju zbog ranijeg oslobađanja malih pošiljki od carine i da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija domaćim kompanijama.

„Platforme zloupotrebljavaju carinski sistem“

Kresojević navodi da su pošiljke manje vrijednosti ranije bile oslobođene carine prvenstveno iz praktičnih razloga, kako bi se smanjili administrativni troškovi carinskih procedura.

Međutim, prema njegovom mišljenju, upravo je takav sistem otvorio prostor velikim internet platformama da svoje poslovanje zasnivaju na ogromnom broju pojedinačnih malih pošiljki.

„Naime, pošiljke do 300 KM su iz praktičnih razloga oslobođene carine da bi se smanjili administrativni troškovi, a ove platforme su se fokusirale samo na male pošiljke oslobođene carine“, naveo je Kresojević.

On smatra da takva praksa ugrožava domaće proizvođače i trgovce.

„Temu i slične platforme zloupotrebljavaju carinski sistem i guše domaću proizvodnju“, poručio je Kresojević.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“

Kresojević očekuje da se Savjet ministara izjasni o njegovoj inicijativi, a pitanje zaštite domaće proizvodnje postavlja i kao političko pitanje.

„Koga će ministar podržati – Kineze ili Srbe?“, upitao je Kresojević.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH na svojoj stranici navodi važeće propise iz oblasti carinske politike, uključujući Zakon o carinskoj politici BiH i Zakon o carinskoj tarifi.

Kresojevićev prijedlog tako otvara širu raspravu o tome da li bi BiH trebalo da slijedi primjer Evropske unije i uvede dodatno opterećenje za male uvozne pošiljke kako bi se, prema njegovim riječima, pružila veća zaštita domaćoj proizvodnji.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ TRAŽI REFORMU OSNOVNOG OBRAZOVANJA: „Otadžbina“ i „Domaćinstvo“ među novim izbornim predmetima

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je inicijativu za reformu osnovnog obrazovanja, koja bi, između ostalog, podrazumijevala opisno ocjenjivanje u prva tri razreda, ranije usmjeravanje učenika prema prirodnim i društvenim naukama, veći broj izbornih predmeta, ali i sedmicu odmora nakon dva mjeseca nastave.

Stanivuković je rekao da je o reformi obrazovanja razgovarao sa udruženjima koja se bave ovom oblasti, te da Grad pokreće inicijativu za izmjene u organizaciji osnovnog obrazovanja.

Jedan od prijedloga je da se u prvoj trijadi, odnosno prva tri razreda osnovne škole, uvede opisno ocjenjivanje.

„Da opisno ocjenjivanje bude u prvoj trijadi osnovnog obrazovanja. Prva tri razreda da imaju opisno ocjenjivanje, da se djeca ne takmiče oko ocjena već od drugog razreda. Djeca umno i mentalno u drugom razredu ne treba da idu u taj način razmišljanja. To su rekli struka i mnoga istraživanja“, rekao je Stanivuković.

Prema njegovom prijedlogu, druga tri razreda osnovne škole bila bi organizovana uz sve predmete, dok bi se u posljednja tri razreda učenici usmjeravali prema prirodnim i društvenim naukama.

„Već ide usmjerenje u osnovnoj školi. Već nakon šestog razreda se vidi koje je dijete za šta“, rekao je Stanivuković.

Gradonačelnik je najavio i inicijativu za uvođenje većeg broja izbornih predmeta u osnovne škole. Među njima bi, kako je naveo, bili predmeti Otadžina i Domaćinstvo, ali i drugi izborni sadržaji.

Jedan od prijedloga odnosi se i na školski kalendar, odnosno uvođenje sedmice odmora nakon dva mjeseca nastave.

„Ne može dijete da pažnjom i fokusom izdrži toliko koliko su sada u školi. Djeca su već u decembru nefokusirana“, poručio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Politika

PRIJEDOR PREUZEO MJERU BANJALUKE: Kukolj podržao besplatno pravo građenja za porodice i mlade

Dobre politike treba širiti, bez obzira na to iz koje političke opcije dolaze, poručio je on

Odbornik Pokreta Sigurna Srpska u Skupštini grada Prijedora, Predrag Kukolj, podržao je odluku kojom će porodice sa četvoro i više djece, mladi bračni parovi do 35 godina i samohrani roditelji dobiti mogućnost da bez naknade ostvare pravo građenja i izgrade svoj prvi dom.

Kukolj je istakao da prilikom donošenja odluka od značaja za građane ne bi trebalo da bude mjesta političkim podjelama i sujeti.

-Kada se pred nama nađe prijedlog koji ljudima može olakšati život, ne smije biti mjesta političkoj sujeti. Građani od nas očekuju konkretna rješenja, a ne traženje razloga da dobre odluke budu zaustavljene – rekao je Kukolj.

On je posebno istakao da je Prijedor prepoznao vrijednost mjera koje je ranije pokrenuo Grad Banjaluka, a koje se odnose na podršku porodicama i mladim ljudima.

Prema njegovim riječima, dodjela besplatnog prava građenja predstavlja konkretnu pomoć porodicama i mladima koji žele da ostanu u svom gradu, rade i grade svoju budućnost.

-Ako se mjere Grada Banjaluke danas preuzimaju i primjenjuju u drugim lokalnim zajednicama, to je najbolja potvrda da su kvalitetne i korisne. Dobre politike treba širiti, bez obzira na to iz koje političke opcije dolaze – poručio je Kukolj.

Kukolj je naglasio da će kao odbornik Pokreta Sigurna Srpska podržati svaku odluku za koju smatra da donosi stvarnu korist građanima Prijedora, bez obzira na to koja politička opcija ju je predložila.

-Neću glasati protiv dobre odluke samo zato što ju je predložila druga politička opcija. Podržaću sve što donosi stvarnu korist građanima Prijedora, ali ću jasno reći ko je prvi pokazao da ovakva mjera može biti sprovedena – naveo je Kukolj.

On je dodao da je usvajanje odluke tek početak, te da je sada potrebno obezbijediti njenu brzu, odgovornu i transparentnu primjenu.

-Nadam se da će postupak biti sproveden brzo, odgovorno i potpuno transparentno, uz jasne kriterijume i jednake uslove za sve koji budu konkurisali – zaključio je Kukolj.

Nastavi čitati

Aktuelno