Connect with us

Svijet

MILIJARDER IZNIO MRAČNU PROGNOZU! Dolazi najveći krah u istoriji

Pred nama je nova velika kriza, koja će drastično promijeniti pravila igre, ono što nas čeka gore je i od same recesije, poručuje milijarder Robert Kjosaki, autor svjetskog bestselera “Bogati otac, Siromašni otac”, u svom podkastu na YouTubeu.

On je ponovo privukao pažnju svojim kontroverznim izjavama o globalnoj ekonomiji, dugovima i onome što nas čeka u narednim mjesecima.

Kjosaki, poznat po tome što bez ustručavanja ukazuje na mane tradicionalnih finansijskih savjeta, vjeruje da smo pred još jednim globalnim izazovom.

Ljudi ne vide dugove
Kjosaki je naglasio da se ekonomija suočava sa ozbiljnim problemima koji ostaju neprimjećeni od strane većine. Što je svakako problem koji nas uvlači u dublju krizu.

“Gledao sam CNBC i oni govore samo o pozitivnim stvarima – kako je inflacija niska i kako ne treba da brinemo. A ja sam se zapitao: Šta je sa dugovima? Kako ne vide da su dotakli plafon sa zaduživanjem? Pričaju da nam je ekonomija super, a ne vide ogromne dugove oko nas. Berza se posljednjih dana smirila, i svi djeluju srećno, ali zadužujemo se preko svake mjere i to je preopasno”, rekao je Kjosaki.

Štediše će biti gubitnici
Jedan od glavnih problema, prema njegovim riječima, jeste pitanje kako vlade i banke reaguju na finansijske krize.

“U ‘bailout’ scenariju (bailout ekonomska riječ za pokušaje spašavanja banaka), spašavaju banke i štediše, dok u ‘bail-in’ scenariju, štediše postaju gubitnici jer oni plaćaju za neuspjehe sistema. Ljudi ne shvataju ovu razliku i zbog toga neće biti spremni na ono što dolazi“, upozorio je Kjosaki.

Globalni problemi koje ne vidimo
Govoreći o BRICS zemljama i promjenama na globalnom nivou, Kjosaki je istakao da se svijet priprema za potpuno novu ekonomsku paradigmu, ali da većina ljudi to još uvijek ne primjećuje.

“Djeluje kao da pokušavaju da stave iglu i konac kroz sve, kako bi sve uvezali. Ovo što nam se dešava je globalno, ali problem je što ni vi ni ja to ne možemo da vidimo. Kako je govorio moj profesor, ljudi ne mogu da riješe probleme koje ne vide”, rekao je on.

Najugroženiji bejbi bumeri
Robert Kjosaki je u nedavnom postu na platformi X izrazio zabrinutost zbog finansijske ranjivosti generacije bejbi bumer („baby boomers“) uslijed promjena na tržištu. On tvrdi da su prošli trendovi, poput ekspanzije tržišta nekretnina 1970-ih i rasta vrijednosti akcija zahvaljujući 401(k) planovima, stvorili nerealna očekivanja.

“Kada berza pukne, bumere će pogoditi najteže”, upozorio je, ističući potrebu za radikalnom finansijskom promjenom.

Kjosaki je takođe pozvao mlađe generacije da savjetuju svoje roditelje da prodaju imovinu velike vrijednosti, poput nekretnina i akcija, dok cijene još uvijek drže visoku vrijednost. Predvidio je da će ova tržišta uskoro doživjeti značajan pad.

“Najveći krah u istoriji dolazi. Molim vas, djelujte na vrijeme i obogatite se prije nego što bumeri ostanu bez ičega, rekao je, podstičući investitore da ulažu u Bitkoin, zlato i srebro. Njegov komentar, usred nedavnog kraha kripto tržišta, naglašava njegovo povjerenje u Bitkoin kao zaštitu od očekivanog ekonomskog kolapsa”, rekao je Kjosaki a prenos coinpage.com.

Alternativne investicije u fokusu
Ovo nije prvi put da Kjosaki promoviše alternativne investicije, on takođe u podkastu naglašava da ga je recesija 2008. učinila super bogatim, a sadašnja recesija, koja se po njemu dešava u 2024. godini, učiniće ga još bogatijim. On konstantno zagovara Bitkoin, ističući njegov potencijal da prevaziđe makroekonomske izazove.

Bitkoin je nakon blagog pada danas dostigao vrijednost od preko 100.000 dolara, a predviđanja stručnjaka su da će kriptovaluta i dalje samo rasti.

Drugačiji pogled na tržište akcija
Kjosakijeva mračna prognoza oštro se razlikuje od trenutnih performansi američkog tržišta akcija. Prema podacima „The Kobeissi Letter“, S&P 500 indeks je na putu da postigne istorijski uspjeh i četrnaestu godinu zaredom nadmaši globalna tržišta. Od 2009. godine, indeks je porastao za 446 odsto, značajno premašivši rast MSCI World Index-a od 229 odsto.

Istovremeno, američki penzioni fondovi bilježe rast. Broj milionera dostigao je 544.000 u trećem kvartalu 2024. godine, što je povećanje od 56 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, gotovo 40 odsto radnika nema pristup planovima za štednju za penziju, što ukazuje na sve veći jaz u bogatstvu.

Početkom ove godine, Kjosaki je predvidio da bi Bitkoin mogao da dostigne 1 milion dolara do 2030. godine, pokretan napretkom u vještačkoj inteligenciji, koju je nazvao faktorom koji će „potresti svijet novca“ na način koji bi mogao biti „zastrašujuć.“

Prošle godine, Kjosaki je tvrdio da će kriptovaluta premašiti 350.000 dolara do avgusta, ali njegov dosljedno optimističan stav još uvijek nije usklađen sa stvarnošću tržišta.

Iako su Kjosakijeve prognoze često ekstremne, drugi istaknuti zagovornici kriptovaluta i analitičari takođe predviđaju značajan rast.

Prilika u krizi
Za razliku od mnogih koji se plaše nadolazeće ekonomske nestabilnosti, Kjosaki vjeruje da je upravo u krizama moguće pronaći najveće prilike.

“Kriza iz 2008. godine me je učinila milijarderom. Ova nova kriza će me učiniti još bogatijim, jer znam gdje da gledam i kako da reagujem”, kazao je Kjosaki.

Kjosakijev savjet za 2025.
Za one koji žele da zaštite svoje finansije, Kjosaki savjetuje ulaganje u zlato, srebro i bitkoin.

“To su moji glavni oslonci. Vjerujem da fiat valute gube vrijednost i da su ove imovine najbolji način da sačuvate bogatstvo u vremenu globalnih promjena”, dodao je.

Kako će se situacija razvijati i da li će Kjosakijeve prognoze biti tačne, ostaje da se vidi. Jedno je sigurno – on nastavlja da izaziva ustaljene norme i podstiče ljude da razmišljaju izvan okvira.

(Telegraf.rs / Bizportal.rs)

Svijet

ZNATE LI ŠTA NAJVIŠE IZVOZIMO U AMERIKU? Nije ni voda ni krompir, nego ORUŽJE I MUNICIJA

Dok se procjenjuju efekti odluke o uvođenju visoke carinske stope za proizvode iz BiH, koji se plasiraju na američko tržište, Uprava za indirektno oporezivanje BiH dostavila nam je podatke o ukupnoj vrijednosti izvoza u SAD, koji je u 2023. godini iznosio 120.118.189 KM.
U prošloj godini iz BiH su izvezeni proizvodi čija je ukupna vrijednost 148.591.125 KM, a ubjedljivo najviše prihoda ostvareno je prodajom oružja i municije.

Vrijednost izvoza bh. namjenske industrije u 2024. godini iznosila je 78.869.198 KM.

Značajniju vrijednost imali su aluminij i proizvodi od aluminija (10.253.726 KM), Električne mašine i oprema i njihovi dijelovi (10.138.617 KM), namještaj, nosači madraca, oprema za krevete i slični proizvodi (7.300.597 KM), cink i proizvodi od cinka (6.801.485 KM), te igračke, rekviziti za društvene igre i sport (6.282.903 KM).

U ovoj godini, zaključno sa 28. martom, na američko tržište izvezene su robe u vrijednosti od 60.867.862 KM, od čega se na oružje i municiju odnosi 41.145.443 KM.

Nakon jučerašnje odluke američke administracije, na uvoz proizvoda iz BiH SAD će primjenjivati carinsku stopu od 35 posto.

(Avaz) Foto. AP

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK ODLUKA VIKTORA ORBANA: Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu

Mađarska se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.

Mađarska je u četvrtak saopštila da će započeti postupak povlačenja iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u Hagu.

“Mađarska će se povući iz Međunarodnog krivičnog suda”, napisao je Gergelj Guljaš, šef kabineta premijera Viktora Orbana, u kratkoj izjavi.

“Vlada će u četvrtak pokrenuti postupak povlačenja u skladu sa ustavnim i međunarodnim pravnim okvirom”.

Ovo saopštenje uslijedilo je kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu stigao u mađarsku prijestonicu, Budimpeštu, uprkos međunarodnoj potjernici koja je izdata protiv njega zbog rata u Gazi.

Vlada Mađarske pozvala je Netanjahua u novembru, nakon što je MKS, izdao potjernicu optužujući ga za zločine protiv čovječnosti.

Orban, blizak saveznik Netanjahua, potjernicu je nazvao “skandalozno drskom” i “ciničnom”.

Zemlje članice MKS-a, kao što je Mađarska, obavezne su da pritvore osumnjičene za kojima je raspisana potjernica, ako kroče na njihov tlo, ali sud nema načina da to sprovede i oslanja se na države da se pridržavaju njegovih odluka.

Nastavi čitati

Svijet

OŠTRE REAKCIJE NAKON TRAMPOVE ODLUKE: Lideri kipte od bjesa, Kina prijeti, zanimljive riječi njegove omiljene evropske liderke

Nakon Trampove odluke o uvođenju carina usljedile su oštre reakcije svjetskih lidera.

Predsjednik Donald Tramp objavio je u srijedu odluku o uvođenju 10% carine na sav uvoz u Sjedinjene Države, uz dodatne povećane carine za ključne trgovinske partnere. Ova odluka izazvala je oštre reakcije širom svijeta, pri čemu su neki lideri najavili kontramere, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog mogućeg trgovinskog rata.

Tramp je odluku pravdao kao “recipročne” carine, odgovor na trgovinske barijere koje druge zemlje postavljaju američkoj robi. Evropska unija je među pogođenima, suočavajući se sa carinama od 20%.

Oštre reakcije evropskih lidera
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, inače bliska Trampu, ocjenila je carine kao “pogrešne” i upozorila da bi mogle oslabiti Zapad.

“Radićemo na sporazumu sa SAD kako bismo izbjegli trgovinski rat koji nikome ne koristi”, poručila je ona.

Poljski premijer Donald Tusk istakao je da “prijateljstvo znači partnerstvo” i pozvao na recipročne tarife. Irski premijer Majkl Martin izrazio je “duboko žaljenje”, dok je švedski premijer Ulf Kristerson poručio da Švedska ne želi trgovinske barijere i da je potrebno pronaći rješenje za nastavak saradnje.

Španski premijer Pedro Sančez naglasio je da će njegova vlada zaštititi nacionalne interese, dok je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen kritikovao odluku SAD kao štetnu i nepotrebnu.

“Evropa će ostati ujedinjena i odgovoriti snažno i proporcionalno”, izjavio je on.

Manfred Veber, predsjednik Evropske narodne partije, nazvao je Trampove carine “napadom iz straha” koji šteti obje strane Atlantika.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će se obratiti javnosti iz Brisela.

Reakcije Velike Britanije i Švajcarske
Britanski sekretar za trgovinu Džonatan Rejnolds izjavio je da će London ostati miran i posvećen postizanju trgovinskog sporazuma sa Vašingtonom.

“Imamo niz alata na raspolaganju i nećemo oklevati da ih upotrebimo”, dodao je on.

Švajcarska predsjednica Karin Keler-Sater poručila je da će Savezno veće brzo procjeniti sledeće korake, ističući da je dugoročna ekonomska stabilnost zemlje prioritet.

Odnosi sa Kanadom i Meksikom
Za sada, Kanada i Meksiko su pošteđeni nove globalne carine od 10%, ali carine do 25% na određene proizvode iz ovih zemalja ostaju na snazi, uključujući mjere usmjerene na kontrolu krijumčarenja fentanila.

Kanadski premijer Mark Karni ocjenio je da su neki elementi trgovinskih odnosa sa SAD sačuvani, ali je najavio da će se Kanada boriti protiv carina na čelik i aluminijum.

“Trampove tarife fundamentalno menjaju međunarodni trgovinski sistem”, upozorio je Karni.

Azija i Pacifik: Kritike i pozivi na smirenost
Australijski premijer Entoni Albanez ocjenio je odluku kao “neprijateljski čin” i upozorio da će potrošači snositi najveći teret.

“Nećemo se uključiti u spiralu trgovinskog rata koja vodi višim cijenama i sporijem rastu”, rekao je on.

Novozelandski ministar trgovine Tod Meklej istakao je da slobodna trgovina ostaje ključna za ekonomiju njegove zemlje i da će zvaničnici razgovarati sa Vašingtonom kako bi ublažili posledice carina.

Privremeni predsjednik Južne Koreje Han Duk-su naložio je hitne mjere podrške kompanijama pogođenim carinama i zatražio od ministra industrije da pregovara sa SAD o smanjenju negativnog uticaja.

Latinska Amerika: Odgovor kroz institucije
Brazilsko ministarstvo spoljnih poslova izrazilo je žaljenje zbog novih carina i najavilo mogućnost obraćanja Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO). Kolumbijska ministarka spoljnih poslova Laura Sarabija poručila je da se analiziraju mjere zaštite nacionalne industrije i izvoznika.

Trampove carine otvaraju novo poglavlje u globalnim trgovinskim odnosima, dok zemlje širom svijeta traže način da zaštite svoje ekonomske interese i izbjegnu eskalaciju trgovinskih tenzija.

Reakcija Kine
Kinesko ministarstvo trgovine poziva SAD da “odmah ukinu ove jednostrane carinske mjere i trgovinske sporove reše na odgovarajući način kroz ravnopravan dijalog sa svojim partnerima”.

“Kina se odlučno protivi ovom potezu i preduzeće odlučne kontramere da zaštiti svoja prava i interese”, rekao je portparol.

Kina je možda najteže pogođena Trampovom odlukom jer je na svu kinesku robu nametnuta dodatna carina od 34 odsto – povrh već postojećih 20 odsto.

(Jutarnji)

Nastavi čitati

Aktuelno