Connect with us

Društvo

MILIJARDERI PORIJEKLOM IZ BiH “drmaju” regionom! Ovo su NAJBOGATIJI od njih

Na listi pred vama nalaze se biznismeni porijeklom iz BiH koji su svoje bogatstvo zaradili najvećim dijelom u inostranstvu, uglavnom u susjednim državama.

Neki od njih spadaju među najbogatije ljude regiona i čine pokretačku snagu ekonomija u kojima posluju. Pojedinci su postali i svjetski poznata imena a njihove kompanije posluju širom svijeta.

BiznisInfo.ba je sada izdvojio neke od njih koji su napravili najveće kompanije i čije se bogatstvo mjeri milijardama evra.

Mate Rimac

Mate Rimac koji upravlja firmom Bugatti Rimac u saradnji s Porscheom, jedan je od najuspješnijih preduzetnika na Balkanu. Njegovo bogatstvo se procjenjuje na preko dvije milijarde evra.

Rimac je rođen u Livnu u Bosni i Hercegovini. Posljednjih godina imao je i pokušaje pokretanja biznisa u BiH, ali su neki od njih neslavno skončali.

Dubravko Grgić

Dubravko Grgić iz Agram grupe vodi se kao jedan od najbogatijih ljudi u Hrvatskoj „težak“ nekoliko milijardi evra.

Ovaj Hercegovac svoj poslovni put je započeo iz Ljubuškog odakle se proširio na cijelu BiH, Hrvatsku, a potom i druge evropske zemlje. U javnosti je poznat kao ”kralj osiguranja”. Grgićeva imperija obuhvata Adriatic i Evroherc osiguranja.

Luka Rajić

Luka Rajić jedan je od najuspješnijih biznismena sa prostora bivše Jugoslavije. Potekao je iz Bosne i Hercegovine, tačnije rođen je u Konjicu, a poslovnu imperiju izgradio je u Hrvatskoj i Švajcarskoj.

Jedno vrijeme je smatran najbogatijih čovjekom u Hrvatskoj nakon Ivice Todorića. Prema podacima iz 2016., nalazio među 300 najbogatijih Švajcaraca. Rajić je bivši vlasnik mliječne industrije Dukat. Trenutno je najaktivniji u farmaceutskom biznisu kao i u distribuciji.

Rajić je vezan za rodni Konjic koji često posjećuje te je poznat kao veliki humanista koji pomaže ovom gradu.

Marko Pipunić

Pipunić se smatra najmoćnijim čovjekom u Slavoniji. On je rođen u Bosni i Hercegovini, tačnije u Modriči. U BiH je živio sve do rata i tu se i počeo baviti biznisom.

Pipunić upravlja Žito grupom, pod čijim je kapom 36 većih i manjih firmi. Zbirni prihod im je, prema gruboj procjeni, veći od 600 miliona evra, a ukupno zapošljavaju više od 2.500 ljudi.

Nedavno je investirao 46 miliona evra u izgradnju specijalne bolnice i hotela u Čepinu u Slavoniji.

Enver Moralić

Moralić je najpoznatiji kao vlasnik firme “Kutjevo Vinarija” u Hrvatskoj.

Jedan je od najbogatijih Bosanaca u Hrvatskoj, pa i u cijeloj Evropi. On se rijetko pojavljuje u medijima. Prve novce u životu zaradio je u poslovima s naftom.

Nemoguće je nabrojati šta je sve danas u njegovom posjedu. Moralićevo poslovno carstvo se proteže u nekoliko zemalja i ubraja hemijske tvornice, rudnik nikla, vinograde, dvorce….

Jedno prlikom je izjavio da ni sam ne zna koliko je bogat, samo je napomenuo da ima dovoljno, odnosno i previše, te da se polovine želi riješiti.

Proteklih nekoliko godina kupovao je i neke firme u BiH, među kojima i bijeljinski „Novi Žitopromet“.

Rodoljub Drašković

Rođen je 1949. godine u selu Slivlja, u tadašnjem srezu Nevesinje u istočnoj Hercegovini. Završio je Ekonomski i Poljoprivredni fakultet u Beogradu. Brat je političara Vuka Draškovića.

Osim što je bio vlasnik kompanija Swisslion i IAT, sagradio je poznati Grad Sunca u Trebinju.

Njegova korporacija danas posluje u devet država i, prema procjenama, vrijedi više od milijardu i po evra. Nedavno je donio odluku da više ne investira u BiH, tako da se okrenuo investicijama u Srbiji i drugim državama.

Filip Zepter

Filip Zepter, vlasnik kompanije “Zepter”, jedan je od najuspješnijih ljudi sa ovih prostora. Rođen je kao Milan Janković. Mjesto rođenja mu je u Srbiji, iako su njegovi iz BiH, a i odrastao je u BiH. Kasnije je postao poznat kao “kralj posuđa”.

“Moji su iz Bosanske Dubice, a u Veliko Gradište (u Srbiji) su se doselili pošto je moj otac, Milisav, postavljen za direktora u jednoj firmi”, objasio je jednom prilikom Zepter, dodajući da su se kasnije vratili u Dubicu gdje je odrastao.

Related Topics:

Društvo

ODLUKA USKORO PRED SUDOM: Hoće li “Nova Ljubija” u stečaj?

U Okružnom privrednom sudu u Prijedoru 9. juna biće održano ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova Ljubija”, objavio je ovaj sud.

Sud je prethodno odredio materijalno-finansijsko vještačenje nad rudnikom “Nova Ljubija” iz Prijedora, a na prijedlog privremenog stečajnog upravnika.

Gordan Pavlović je 4. marta, kao lice ovlašteno za zastupanje rudnika “Nova Ljubija”, podnio Okružnom privrednom sudu u Prijedoru prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Sud je 18. marta donio rješenje kojim se pokreće prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja i za privremenog stečajnog upravnika imenovao LJiljanu Mandić. Predmet vodi sudija Bojana Rauš Pilipović.

Ročište za utvrđivanje uslova za otvaranje stečajnog postupka u rudniku “Nova LJubija” zakazano je za 9. juna u 9.00 časova.

Nastavi čitati

Društvo

ŽELJEZNICE NA IVICI PUCANJA: Sindikat alarmira, Vlada saziva sjednice

U Željeznicama Srpske stanje je očajno, kažu u Sindikatu preduzeća. Da li se može i kako sačuvati nekadašnji gigant koji je povezivao cijelu zemlju, razmotriće Vlada Srpske na tematskoj sjednici koja će, kako je najavljeno, biti održana najkasnije do polovine juna.

Postavlja se pitanje šta će biti sa radnicima.

– 10 miliona maraka koje je Vlada Srpske obezbijedila za ovu godinu, Željeznice su potrošile još u aprilu, nekako su obezbijeđena i nova skoro 4 miliona maraka, ali to stanje u preduzeću ne popravlja mnogo – otvoreno kaže ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović.

Jasno je da je neodrživ model poslovanja gdje su, kako Stevanović kaže, prihodi pali za 70%, obaveze ne prestaju da rastu.

Nastavi čitati

Društvo

EKONOMSKI ALARM ZA BIH: Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno