Connect with us

Politika

MILIONI ZA SPAS JEDNOG ČOVJEKA? Novac građana ide na lobiranje za Dodika!

Vlast Republike Srpske u posljednje vrijeme je nastavila pojačano lobiranje u inostranstvu, najviše u Sjedinjenim Američkim Državama. Lobiranje je plaćeno novcem građana Republike Srpske međutim sve je i dalje obavijeno velom tajne. Šta je efekat potrošenih miliona maraka? Da li će ikakvu korist imati Republika Srpska ili je jedini cilj bilo skidanje sankcija Miloradu Dodiku i njegovom okruženju?

Novac građana Republike Srpske, vlast i u ovoj godini nesebično daje za lobiranje u inostranstvu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama. Poslanik i bivši predsjednik SDS-a Mladen Bosić kaže da je jasno za koga se lobira i troši narodni novac.
“Jasno je iz samog rezultata sankcija oko Dodika da je to lobiranje bilo usmjereno samo na uski krug oko njega i firmi koje se vezuju za njega, a da su svi ostali koji su takođe imali te sankcije ostali izvan te odluke i jasno je da je lobirano ciljano za Milorada Dodika i za njegove lične interese. Čijim parama je to lobirano? Pa jasno je da je lobirano parama građana Republike Srpske”, kaže Bosić.

Ranije je vlast postpisala ugovor sa lobističkom kućom Dikens Medsen koju vodi kontroverzni izraelsko-kanadski lobista Ari Ben Menaše. U pitanju je ugovor od četiri miliona dolara, koji je potpisao šf Predstavništva Republike Srpske u Beču Mladen Filipović. Zbog svega su podnesene i krivične prijave.

Igor Crnadak iz PDP-a smatra da je sve bilo usmjereno za korist određenih lica.

“Očigledno je da su svi ti milioni koji su preko lobističkih kuća otišli u Ameriku bili prije svega usmjereni na skidanje sankcija jer mi ne vidimo tu nikakvu drugu promjenu. Sve ono što je bio stav Amerike prema npr. nezavisnosti Kosova, prema teritorijalnom integritetu BiH to je sve ostalo isto, nema pomaka oko nezavisnoti Republike Srpske to ne vidimo i očigledno da su lobističke aktivnosti bile usmjerene na popravljanje položaja određenih lica iz Republike Srpske”, kaže Crnadak.
Republika Srpska je u januaru potpisala ugovor i sa firmom Medison Kej Konsalting Banja Luka, koja je registrovana na adresi hotela Bosna krajem prošle godine i odmah joj je uplaćeno 1,3 miliona maraka. Za premijera to međutim nije sporno, jer kako je nedavno rekao Savo Minić, i drugi lobiraju.

“Republika Srpska koja je sada u zadnjih nekoliko mjeseci vidljiva i u Rusiji i u Izraelu i u SAD-u i u Mađarskoj dolaze nam u posjetu strani ambasadori pregovaramo sa Amerikancima pravimo svu moguću priču i onda neko kaže vi lobirate”, poručio je MInić.
U Banjaluci je nedavno boravio i specijalni izaslanik SAD-a, modni agent Paolo Zampoli, koji je u Ameriku odnio fasciklu sa dokumentima, koji bi prema tvrdnjama vlasti, mogli da otvore vrata američkih institucija. Za diplomatu i publicistu Branka Neškovića, sve to je problematično.

“Svoje probleme su riješili bar za sada, cijenu još uvijek ne znamo, ali Republika Srpska će zbog loše slike poslate u svijet još dugo godina morati raditi na njenom popravljanju. Slikanje po hodnicima po prijemima sa nekim ljudima iz hijerarhije nove američke administracije je za dnevnopolitičke potrebe domaće javnosti i nastavak samoobmanjivanja o moći koja je nesumnjivo prošla”, smatra Nešković.

U međuvremenu, mnogima u Republici Srpskoj kojima su uvedene američke sankcije, kao što je Srpska demokratska stranka, iste i dalje nisu ukinute.

Vlast je u prošloj godini povećala sredstva za lobiranje za oko 40 miliona maraka, nakon čega su im ukinute američke sankcije ljudima iz vlasti.

Iz resornog ministarstva nisu odgovorili na naše pitanje koliko je do sada novca potrošeno za lobiranje u inostranstvu.

(BN)

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ DEMOLIRAO NERVOZNOG MINIĆA! Imali ste 400 glasova, premijer ste jer ste kum

Premijer Republike Srpske Savo Minić i gradonačelnik Draško Stanivuković stigli su u kuću Milanovića na zakazani TV duel.

Zainteresovanost medija je velika, a duel se prenosi i uživo.

TV duel premijera Srpske Save Minića i gradonačelnika Draška Stanivukovića počela je dinamično i to već na prvoj temi, robnim rezervama.

Gradinačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je kada je postao gradonačelnik Minić počinjao u Šamcu i imao 400 glasova.

– 35 opštine u Srpskoj izrazito nerazvijeno – rekao je Stanivuković.

Iz Vlade Republike Srpske objavljena je ranija komunikacija između kabineta premijera i gradonačelnika oko dogovora za TV duel.

U dopisima se spominjao 1. april kao dan razgovora između Minića i Stanivukovića, ali je Kuća Milanovića bila zauzeta tog dana, pa su predložena 3 nova datuma i to 9, 14. I 17. april uz napomenu da prije samog održavanja događaja treba održati radni sastanak protokola predsjednika Vlade i gradonačelnika Banjaluke kako bi se obavile sve pripreme. Iz Vlade je odgovoreno da predlažu da se razgovor održi 14. aprila u 20.15 časova u Kući Milanovića pred zainteresovanim TV kućama.

U dopisima se može vidjeti da su iskomunicirani detalji razgovora između protokola Kabineta predsjednika Vlade i Kabineta gradonačelnika Banjaluke. Kako se navodi, odlučeno je ko radi produkciju, da emisija može da traje 60 minuta uz dozvoljeno probijanje termina do 15 minuta, ali i da nema potrebe za ograničavanjem trajanja odgovora na temu, pitanje i replike, kao ni za pauzama, šminkanjem, osvježenjem.

U dopisu iz Kabineta gradonačelnika 8. aprila, između ostalog, poručeno da iz Kabineta predsjednika Vlade stižu prijedlozi za održavanje konferencije za novinare, podsjećajući da su održane 3 i da ne prihvataju prijedlog za održavanje četvrte . Pozvali su na održavanje radnog sastanka kako bi se usaglasili tehnički detalji, a ako to ne prihvate smatraće da ne postoji spremnost za održavanje TV debate, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Politika

DA SE NIKADA NE ZABORAVI! U subotu memorijalna akademija jasenovačkim žrtvama

Memorijalna akademija “Majka Kozara”, posvećena sjećanju na nevine žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, biće održana u subotu, 18. aprila u Kozarskoj Dubici.

Direktor Javne ustanove Spomen-područje Donja Gradina Tanja Tuleković rekla je Srni da je “Majka Kozara” naziv monodrame u izvođenju glumice Maje Kolundžije Zoroe iz Beograda.

– Scenario je rađen prema poemi „Stojanka majka Knežopoljka“ Skendera Kulenovića, koja je nastala 1942. godine kao pjesničko svjedočanstvo ustaškog zločina genocida nad srpskim civilima za vrijeme kozarske ofanzive – podsjetila je Tulekovićeva.

Dodala je da je Stojanka izgubila tri sina u ofanzivi i simbol je svih majki Kozare, ali i širom Nezavisne Države Hrvatske koje su ostale bez svog poroda.

Memorijalna akademija, koju organizuje Javna ustanova Spomen-područja Donja Gradina, biće održana u Domu kulture u Kozarskoj Dubici sa početkom u 20.00 časova.

Akademijom se odaje počast stradalima i njeguje kultura sjećanja na jedno od najtragičnijih poglavlja istorije ovih prostora.

Nastavi čitati

Politika

PRISTUP INFORMACIJAMA OGRANIEN, ZLOUPOTREBA JAVNIH RESURSA POVEĆANA: Transparentnosti i odgovornost institucija isprazna floskula političara

Gotovo polovina institucija u BiH ne odgovara na zahtjeve za pristup informacijama u zakonskom roku, dok je tek 140 od 394 institucije dostavilo podatke na vrijeme. Istovremeno, postojeći zakoni Republike Srpske i FBiH ne obavezuju institucije da same objavljuju ključne informacije, niti obezbjeđuju efikasan nadzor i pravnu zaštitu građana, što su značajni nedostaci i zbog čega je Transparensi internešnel BiH zajedno sa 27 organizacija civilnog društva uputio inicijative za izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama na svim nivoima vlasti u BiH.

Primjena postojećih zakona pokazuje da institucije i dalje uskraćuju informacije od javnog interesa, posebno one koje se odnose na trošenje javnih sredstava. Skoro polovina organa vlasti ne odgovara u zakonskom roku, dok je tek trećina dostavila tražene podatke na vrijeme, a u praksi se često zloupotrebljavaju pravne praznine kako bi se izbjegla transparentnost.

Pored zanemarivanja rokova, institucije u Bosni i Hercegovini zanemaruju i sudske presude koje im nalažu dostavljanje informacija koje građani i organizacije civilnog društva traže od njih. Tako je Sud BiH okončao samo tri od osam upravnih sporova koje je TI BiH pokrenuo protiv javnig organa koje odbijaju da dostave tražene informacije dok nizak stepen efikasnosti pravosuđa u pružanju pravne zaštite u ovoj oblasti ocrtava podatak da je TI BiH na presude čekao i više od godinu dana, uprkos roku od 60 dana za donošenje sudske odluke, koji je propisan zakonom.

Neefikasnost sudova, izostanak kazni i nemogućnost sankcionisanja omogućile su institucijama da  izbjegavaju primjenu zakona o slobodi pristupa informacijama dok je građanima uskraćena adekvatna pravna zaštita. Ovo najbolje ilustruje primjer spora protiv Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske, koje uporno ignoriše višestruke sudske presude te bez sankcija odbija da objavi ugovor o koncesiji za autoput Banja Luka–Prijedor, štiteći komercijalne interese kineskog investitora umjesto interesa građana koji ostaju uskraćeni za finansijske aspekte ovog važnog infrastrukturnog projekta.

Osim problema u primjeni, u entitetskim zakonima izostaje obaveza takozvane proaktivne transparentnosti , pa tako institucije nisu dužne objavljivati materijale za sjednice, budžete, nacrte zakona i druge dokumente iz oblasti svog rada, zbog čega javnost ostaje uskraćena za informacije o procesima odlučivanja ali i načinima na koji se troši javni novac.

To je osnovni razlog zbog kog organizacije civilnog društva predlažu uvođenje obaveze proaktivne objave nacrta zakona, odluka i ostalih materijala koji sadrže podatke o trošenju javnih sredstava i to u mašinski čitljivom formatu (Word i tekstualni PDF), kako bi bile dostupne osobama s invaliditetom koje koriste čitače ekrana, što je i preuzeta međunarodna obaveza BiH u skladu sa UN Konvencijom.

Incijativama se takođe traži uvođenje obaveze donošenja formalnih rješenja kao odgovora na zahtjev za slobodan pristup informavijama , te inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona kao i mogućnost izricanja kazni u slučaju nezakonitog uskraćivanja informacija. Ovo je posebno važno u Republici Srpskoj, gdje je praksa institucija da na zahtjeve odgovaraju običnim “dopisom”, nerijetko bez potpisa i pečata, čime se građanima direktno uskraćuje pravo na žalbu i slični mehanizme pravne zaštite.

U Federaciji BiH predlaže se usklađivanje sa zakonima o upravnom postupku, preciziranje pravnih lijekova i uspostavljanje efikasnog nadzora nad primjenom zakona uz zahtjev da se informacije obavezno dostavljaju u mašinski čitljivom i pristupačnom formatu.

Sa druge strane, novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, usvojen kao jedan od reformskih zakona na evropskom putu, nije ubrzao objavljivanje podataka od javnog interesa, te je u nekim oblastima donio negativne efekte. Postojeći drugostepeni mehanizam zaštite prava nije dovoljno funkcionalan i nezavisan, zbog čega TI BiH predlaže skraćivanje rokova za postupanje Žalbenog vijeća sa 60 na 45 dana u slučajevima sprovođenja testa javnog interesa.

Sve inicijative imaju zajednički cilj a to je prelazak sa formalnog na stvarni pristup informacijama, kroz jasne obaveze institucija, efikasan nadzor i dostupnost podataka u praksi. Bez ovih izmjena, pravo na pristup informacijama ostaje ograničeno, a prostor za zloupotrebe javnih resursa značajno povećan a jačanje transparentnosti i odgovornosti institucija, što je i jedan od osnovnih zahtjeva u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine, samo isprazna floskula političkih lidera.

Nastavi čitati

Aktuelno