Connect with us

Društvo

MILIONSKE DOZNKE spašavaju BiH! Narod preživljava zahvaljujući dijaspori

Da bez novca iz inostranstva koji šalje dijaspora ne bi mogli preživjeti ni građani, ni ekonomija Bosne i Hercegovine, smatraju naši sagovornici, a da je tako govore i podaci o sve većoj količini novca koja stiže u BiH.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u Bosni i Hercegovini iznosili su 1.246 milijardi maraka, od čega se 931,39 miliona maraka odnosi na novčane doznake iz inostranstva.

Poredeći sa istim kvartalom lani, ove godine u BiH je stiglo više novca kroz doznake iz inostranstva i to 72,94 miliona maraka više.

Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, oni u prvom kvartalu ove godine iznose 315,04 miliona maraka, od čega se na socijalna davanja odnosi 287,49 miliona maraka.

Poredeći sa prvim kvartalom prošle godine, kroz ostale tekuće transfere stiglo je manje novca, pa tako i kroz socijalna davanja.

“Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još uvijek nema zvanične procjene istih po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, navode iz Centralne banke BiH za “Nezavisne novine”.

Da bez ovog novca mnogi građani BiH ne bi mogli preživjeti, kao ni ekonomija, smatra Igor Gavran, ekonomista.

“Najveći generator ovih doznaka su vlasti u BiH na svim nivoima, jer zahvaljujući njima građani se iseljavaju i onda se doznake povećavaju pa imamo situaciju da praktično oni koji su istjerani iz BiH sada održavaju u životu vlast koja ih je istjerala, jer ako bi ekonomija potpuno bankrotirala, onda ni vlast više ne bi imala izvore prihoda”, kaže Gavran za “Nezavisne novine” dodajući da neće ni rast doznaka vječno trajati, jer će broj članova porodica kojima se novac šalje biti manji, a povratnika će biti vrlo malo i uglavnom u penzionerskim godinama.

Kako ističe, jedino dugoročno rješenje za bh. ekonomiju je stvaranje uslova za povratak što većeg broja građana iz dijaspore koji bi uložili svoj novac u BiH i stvarali novu vrijednost.

Admir Čavalić, ekonomista, ističe da dijaspore kroz novac koji šalje zadržava socijalni mir i održava životni standard građana u BiH.

“Uopšteno, Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje značajno ovise o dijaspori. To vidimo po nivou doznaka. Ono što je bitno naglasiti jeste da, pored stare dijaspore, imamo novoformiranu dijasporu i ona se formira iz godine u godinu u kontekstu odlaska mlade radne snage na tržište Zapada, prije svega Njemačke”, kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.

Kako kaže, upravo ti mladi koji odlaze vani vjerovatno svakog mjeseca šalju novac.

“Ako se posmatra visina dohotka, od minimalne plate, a posebno minimalnih penzija, i izuzetno velikog broja penzionera na minimalnim penzijama, teško je objasniti kako održavaju tekuću egzistenciju, odnosno kako obezbjeđuju dovoljno sredstava za prehranu, lijekove, komunalije i sve ono što je poskupjelo u posljednjim mjesecima. Realno objašnjenje je da se to pokriva doznakama iz inostranstva, odnosno tim sistemima neformalne solidarnosti od strane naših predstavnika dijaspore”, objašnjava on i dodaje da, pored formalnih transfera koji su evidentirani kroz račune Centralne banke BiH, postoji vjerovatno i toliki iznos neformalnih transfera.
Nezavisne

Related Topics:

Društvo

SVA POMOĆ DOBRODOŠLA! Svešteniku Bogdanu HITNO potrebna pomoć za transplantaciju jetre!

Svešteniku Bogdanu Stjepanoviću iz Bijeljine hitno je potrebna pomoć za transplantaciju jetre.

Pozivamo sve ljude dobre volje da, u skladu sa svojim mogućnostima, pomognu ovu humanu misiju.

Pomoć možete uputiti na sljedeće načine:

-Pozivom na broj 145

-Uplatom novčanog priloga na tekući račun: 338-190-251-89000-51

Devizni račun: 40907712105

SWIFT: UNCRBA22IBAN: BA393381902819125139

Za uplate iz inostranstva (ako je neophodno), adresa je:

Majora Dragutina Gavrilovića 18, 76300 Bijeljina, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA Veći dio dana oblačno vrijeme ponegdje i kiša

U Republici Srpskoj i FBiH sutra se veći dio dana očekuje promjenljivo do potpuno oblačno vrijeme sa kišom na jugu i istoku.

Minimalna temperatura vazduha od šest do 11, u višim predjelima od tri, dok će maksimalna biti od 11 do 16, na jugu do 19 stepeni Celzijusovih.

Vjetar će biti slab do umjeren, uveče na sjeveru i u Hercegovini povremeno i pojačan, sjeverni.

Nastavi čitati

Društvo

EVROPA UVELA DIGITALNE GRANICE! 300.000 prelaza već evidentirano

Sistem za ulazak/izlazak (EES) je novi IT sistem koji digitalno bilježi ulazak i izlazak državljana zemalja van EU koji putuju u 29 evropskih zemalja radi kratkotrajnog boravka. Sistem je već zabilježio preko 300.000 kretanja, a taj broj raste svakodnevno.

EES je počeo sa implementacijom 12. oktobra 2025. godine i biće u potpunosti operativan do 10. aprila 2026. godine.

EES je jedan od najmodernijih sistema upravljanja granicama na svijetu, koji je razvila i kojim upravlja eu-LISA – Agencija Evropske unije za operativno upravljanje velikim IT sistemima u oblasti slobode, bezbijednosti i pravde. Prikupljanjem podataka iz pasoša, zajedno sa datumima i mjestima ulaska i izlaska iz evropskih zemalja, kao i biometrijskih podataka (slike lica i otisci prstiju) i eventualnim odbijanjima ulaska, granične provjere će postati brže i efikasnije. Prikupljanje biometrijskih podataka će takođe poboljšati tačnost provjere identiteta. Pored toga, novi sistem će takođe pomoći u identifikaciji osoba koje prekorače rok boravka nakon vize i spriječavanju prevare sa identitetom.

Kao rezultat toga, EES će podržati identifikaciju terorista, kriminalaca, osumnjičenih i žrtava krivičnih djela, omogućavajući vlastima da efikasnije unakrsno provjeravaju informacije i prate pojedince umješane u kriminalne aktivnosti. Stoga će pomoći organima za sprovođenje zakona da efikasnije sprječavaju, otkrivaju i istražuju teške zločine, povećavajući bezbjednost unutar Šengenskog prostora i jačajući zaštitu evropskih građana.

– Otkrivanjem i zaustavljanjem kriminalaca prije nego što uđu u EU, EES pomaže u zaštiti svih koji Evropu zovu domom. Jača naše granice, ali prije svega, štiti ono što nas definiše: slobodu putovanja, rada i života u bezbjednosti. Kroz svoju stručnost i blisku međunarodnu saradnju, Evropol će igrati ključnu ulogu u pomaganju vlastima da otkriju prijetnje, razmjene informacije i učine Evropu bezbjednijom – kazala je izvršna direktorka Evropola, Ketrin De Bol.

Mafnus Bruner, komesar EU za unutrašnje poslove, kaže da je EES digitalna okosnica novog pristupa upravljanju granicama.

– Opremamo se preciznim znanjem o tome ko ulazi i izlazi iz EU, kada i gdje. To znanje je moćno i označava važnu prekretnicu u jačanju naše unutrašnje bezbjednosti. Novi sistem će olakšati identifikaciju ilegalnih migranata i osoba koje su prekoračile vizu, kao i vraćanje onih koji nemaju pravo boravka u EU’ – rekao je Bruner.

Sistem ulaska/izlaska je kamen temeljac nove evropske arhitekture upravljanja granicama, poručuje izvršni direktor EU-Lisa, Tilman Keber.

— On je aktivan, stabilan i dobro funkcioniše. Sa dvije glavne prekretnice koje su već postignute ove godine, postavili smo čvrst temelj za sljedeće korake Mape puta interoperabilnosti. Kroz kontinuiranu tehničku saradnju i blisku koordinaciju sa Komisijom, državama članicama i agencijama EU, eu-LISA ostaje u potpunosti posvećena obezbjeđivanju stabilnosti, skalabilnosti i bezbjednosti sistema, ispunjavajući našu zajedničku viziju za bezbjedniju i sigurniju Evropu’ – kazao je Keber.

Uključenost EVROPOL-a
EVROPOL će imati pristup sačuvanim podacima u svrhu sprovođenja zakona i moći će da vrši pretrage u EES-u sa biografskim (ime, datum rođenja itd.) i biometrijskim (otisci prstiju, slike lica) podacima. Ove pretrage će se koristiti za identifikaciju nepoznatih osumnjičenih, počinilaca ili osumnjičenih žrtava terorističkih ili drugih teških krivičnih djela, ili za konsultacije sa istorijom putovanja poznatih osumnjičenih, počinilaca ili osumnjičenih žrtava takvih krivičnih djela. Pristup EVROPOL-a sistemu izlaska iz poreza podliježe strogim uslovima i procedurama, zasnovanim na procjeni svakog slučaja pojedinačno i pod nadzorom Evropskog supervizora za zaštitu podataka (EDPS).

Sistem izlaska iz poreza je u skladu sa visokim standardima EU zaštite podataka kako bi se osigurala privatnost i bezbjednost podataka putnika. Lični podaci će se obrađivati isključivo u određene svrhe, kao što je identifikacija putnika koji koriste lažne identitete ili pasoše. Svrhe će biti jasno saopštene putnicima. Svi podaci će se obrađivati u skladu sa zakonodavstvom EU, koje obezbjeđuje robusnu zaštitu privatnosti pojedinaca, navode iz EVROPOL-a.

Zemalje učesnice
Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Letonija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska, Švajcarska.

Nastavi čitati

Aktuelno