Connect with us

Politika

SVAKO MALO NOVI IZBORI! CIK traži još 600.000 maraka

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske biće ponovljeni 8. februara na 136 biračkih mjesta, koje je kao sporne označila Centralna izborna komisija (CIK) BiH zbog sumnji da je bilo krađe glasova i drugih manipulacija, ali svi detalji u vezi sa ponovnim otvaranjem birališta širom Srpske biće objelodanjeni tek nakon uplate novca koji je potreban za organizovanje novog glasanja.

Konačnu odluku je usvojio CIK nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbacilo žalbe SDS-a i SNSD-a na prvobitnu odluku te komisije kojoj je i potvrđeno da će izborni proces biti ponovljen.

Novac za sprovođenje ponovnih prijevremenih izbora biće, kako je rečeno u CIK-u, obezbijeđen u budžetu institucija na nivou BiH u roku od 15 dana od dana donošenja te odluke.

Procjena je da će im na predstojeće aktivnosti s ciljem ponavljanja izbora biti potrebno 600.000 KM, a zahtjev je dostavljen Ministarstvu finansija i trezora BiH.

– Centralna izborna komisija BiH će uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za ponovne prijevremene izbore usvojiti i objaviti nakon što se, u skladu sa članom Izbornog zakona BiH, obezbijede sredstva za sprovođenje ponovnih prijevremenih izbora – saopšteno je iz CIK-a, odakle su podsjetili da se ponovni izbori sprovode na osnovu istih kandidatskih lista i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišćeni na poništenim izborima.

Ponovljeni izbori se, naime, prema Izbornom zakonu sprovode na osnovu istih kandidatskih lista i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska na poništenim izborima i sprovode se na dan koji odredi CIK, najkasnije 14 dana od dana pravosnažnosti odluke o poništenju izbora.

Spekulisalo se da će izbori biti ponovljeni najkasnije u drugoj polovini januara, ali ni činjenica da će, kao jednom prilikom u Doboju i Srebrenici, biti ponovljeni u februaru ne mijenja stavove u stranačkim taborima.

Iz SNSD-a i u prvim danima 2026. tvrde da je njihov kandidat Siniša Karan (SNSD) pobjednik, potkrepljujući to i utvrđenim rezultatima CIK-a BiH te naglašavaju da neće proći plan da se oslabe institucije Republike.

– Čekamo konkretna pravila CIK-a, da li će biti kampanje ili ne i kako će sve to teći. Od toga zavise naši potezi, a činjenica je da jako mnogo ljudi u ovom momentu sigurno i ne zna ni za kada su zakazani ponovo izbori, tako da ćemo sigurno morati razgovarati sa ljudima – rekao je juče potpredsjednik SNSD-a Miroslav Bojić za “Glas”.

I oni su, kako je podvukao, kao i opozicija nezadovoljni odlukom CIK-a, ali iz drugog razloga.

– Mi smatramo da nema osnova za ponavljanje izbora. Radi se o sredinama gdje SNSD ima lokalnu vlast, a nigdje se, u većem obimu, ne ponavljaju izbori, a da tamo vlast ima opozicija. Njihove izjave su od početka tendenciozne, a na to je djelimično nasjeo i CIK. Sigurno je da ćemo razgovarati sa svakim čovjekom – rekao je Bojić.

Iz opozicije, izražavajući nezadovoljstvo jer nisu poništeni izbori na svim biračkim mjestima u četiri, po njima, najspornije lokalne zajednice, navode da će, kao i njihovi protivnici, razgovarati sa svima, uvjereni da je Branko Blanuša taj koji će na kraju i zasjesti u fotelju u Palati Republike.

– Naš stav je bio da se ponište i ponove izbori na svim biračkim mjestima u Zvorniku, Doboju, Laktašima i Bratuncu, gdje je najveća izborna krađa. Nje je bilo i na brojnim mjestima širom Srpske, ali CIK je odlučio da odbije žalbe i SDS-a i SNSD-a koji je tražio da se ne ponavljaju izbori. Ipak, sada imamo priliku da na 136 biračkih mjesta branimo volju građana. Mi smo za to spremni. Borićemo se za svaki glas – izjavio je za “Glas” potpredsjednik SDS-a i šef Izbornog štaba Želimir Nešković.

Na stranačkim organima će, kako je rekao, otvoreno razgovarati i da li će i koje poteze povući jer je CIK odbacio njihov zahtjev da na ponovljenim izborima upotrijebi modernu opremu, kao što su skeneri koji su već korišćeni.

– Razgovaraćemo, svakako, i o protestima kao odgovoru na to. Pred nama su sada praznici. O svim koracima razgovaraćemo unutar organa stranke i sa Blanušom koji je izabran i za predsjednika SDS-a – zaključio je Nešković.

Utvrđeni rezultati izbora, održanih 23. novembra 2025, pokazuju da Karan u odnosu na Blanušu ima oko 9.500 glasova više, ali ako bi se “izbrisali” glasovi koje su dobili na, po odluci CIK-a, spornim mjesta, kandidat SDS-a u slučaju ponavljanja izbora na 136 mjesta ima u startu oko 6.000 glasova više nego Karan.

Prijevremeni izbori su, naime, posljedica presude kojom je Milorad Dodik, u svojstvu predsjednika Srpske, osuđen u Sudu BiH jer nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Utvrđeni rezultati

Siniša Karan (SNSD) 222.182

Branko Blanuša (SDS) 212.605

Dragan Đokanović (Savez za novu politiku) 2.018

Nikola Lazarević (Ekološka partija RS) 1.698

Igor Gašević (nezavisni kandidat) 1.353

Slavko Dragičević (nezavisni kandidat) 1.066

(Izvor CIK, 15. decembar 2025.)

Politika

SISTEM PRED KOLAPSOM! Budžet kasni, reforme stoje, a posao dobijaju samo oni sa POLITIČKOM VEZOM!

Usvajanje budžeta institucija Bosne i Hercegovine, kao i skoro svake godine, kasni. Zbog toga plate službenika ne mogu rasti, ali raste nezadovoljstvo.

Stižu upozorenja da su institucije sve manje privlačan poslodavac, dok se zapošljavanje često dovodi u vezu s političkim vezama. Sve to se povezuje i sa sporim i nedovršenim reformama javne uprave, koje, kako ocjenjuju analitičari, koči nedostatak političke volje. Sistem ostaje spor i opterećen, a građani i privreda to plaćaju kroz razne dugotrajne i komplikovane procedure.

Više od 140 ministarstava i stotine upravnih organizacija na četiri administrativna nivoa. To je slika javne uprave u složenom i decentralizovanom sistemu Bosne i Hercegovine.

Agencije, direkcije, zavodi, instituti, gradske i opštinske uprave, brojne službe za pružanje usluga građanima i privredi, te niz drugih institucije sa javnim ovlašćenjima.

– Javna uprava više nije najpoželjniji poslodavac u Bosni i Hercegovini. Ne mogu se povećati plate. Osnovica je u zadnje tri godine povećana za 29%, skoro trećinu je povećana, no vidite da Predsjedništvo, nažalost, opet nije usvojilo prijedlog budžeta. Mogu reći i da su zaposleni nezadovoljni s tim, i tu se šalje jedna vrlo loša poruka – poručio je Davor Bunoza, ministar pravde BiH.

Na entitetskom nivou, službenici su nešto plaćeniji, pa su samim tim, kaže stručnjak za reformu javne uprave Haris Ćutahija, ovi poslovi na nižim nivoima vlasti, građanima poželjniji. Međutim, dodaje on, u praksi se, na svim nivoima, zapošljavanje u javnoj upravi ne zasniva uvijek na zaslugama i stručnim kvalifikacijama.

– Kod nas je nekako javna tajna da se ta radna mjesta dobijaju preko štele, nažalost, to je tako, to je javna tajna – ističe Haris Ćutahija, Vanjskopolitička inicijativa BiH.

Sve to, upozoravaju iz Transparensija, dovodi do smanjene efikasnosti javne uprave. Do dužih redova pred šalterima, složenih procedura, beskrajnog sakupljanja dokumenata, sporog rješavanja zahtjeva, izdavanja dozvola, potvrda i uvjerenja. Trpe građani, ali trpi i privreda.

– U Bosni i Hercegovini već neko vrijeme imamo situaciju da je javna uprava, odnosno reforma javne uprave, u stagnaciji. Ni akcioni planovi za reformu javne uprave nisu usvojeni na svim nivoima. Republika Srpska i državni nivo još nisu usvojili akcione planove. To je definitivno nešto što je prepreka za realizaciju onoga što je predviđeno akcionim planovima – kaže Srđan Blagovčanin, iz TI BiH.

– Bosna i Hercegovina je još uvijek u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave i takođe zaostaje za drugim državama na Zapadnom Balkana – dodaje Helena Lagerlof, ambasador Švedske u BiH.

Posljednjih godina u javnosti se često čuje: “5+2 uslova za zatvaranje OHR-a” i “tri uslova za početak pristupnih pregovora”, a skoro da se i ne pominje nekada famoznih 14 prioriteta.

Bez ispunjavanja ovih obaveza, isticali su ranije iz Brisela, BiH ne može postati dio Evropske unije. Među njima je i reforma javne uprave, koja bi na kraju tog procesa morala biti oslobođena političkog uticaja, piše Euronews.

Nastavi čitati

Politika

STARA PRIČA, NOVA MULJAŽA! Kovačeve mašine kupila firma koja radi za opštinu

Poreska uprava Republike Srpske prodala je za 118.400 maraka opremu i mašine preduzeća „Čajevac company“ iz Šipova u vlasništvu načelnika ove lokalne zajednice Milana Kovača koji državi duguje milionske iznose.

Kupac na licitaciji koja je održana 12. juna je bio Željko Mandić, odnosno njegova firma „M. Željo“ takođe iz Šipova.

Imovina poreskog obveznika je izlicitirana za jednu trećinu od ukupne procijenjene vrijednosti. Najboljem ponuđaču je ostavljen rok od osam dana da uplati cjelokupan izlicitirani iznos“, rečeno je za CAPITAL u Poreskoj upravi Republike Srpske.

Mandić, je inače predsjednik opštinskog odbora Socijalističke partije Srpske Gorana Selaka, a prema našim saznanjima u prijateljskim je vezama sa Kovačem.

Zanimljivo, njegova firma obavlja brojne poslove za opštinu Šipovo kojom godinama upravlja Kovač.

Mjesec dana prije licitacije dobio je posao gradnje pješačke staze vrijedan 18.725 KM.

Za rekonstrukciju toaleta u osnovnoj školi ove godine je dobio ugovor od 33.635 KM, a angažovan je bio i na čišćenju snijega, saniranju klizišta, dogradnji vodovoda i brojnim drugim poslovima.

Podsjećamo, „Čajavec company“ iz Šipova je akcionarsko društvo, a većinski vlasnik je „Drvna industrija Šipovo“ sa 96 odsto akcija iza koje stoji pomenuti Kovač.

Računi firme čija se imovina našla na dobošu blokirani su od 2024. godine. Bavili su se proizvodnjom drvenih dijelova za stolice.

U posljednje dvije godine su prijavili poslovni minus veći od 900.000 maraka.

Poreska uprava Republike Srpske je zaplijenila 355.200 maraka vrijedne mašine i ponudila ih na prodaju.

Na spisku oduzete imovine su bile CNC mašine, prese, silosi, kompresori, komore, pile, glodalice, brusilice, viljuškar pa čak i kompletan sistem za ventilaciju proizvodne hale.

Ovo preduzeće je jedno od najvećih poreskih dužnika u Srpskoj, sa dugom od 1,16 miliona maraka. Kako Kovač nije izmirivao svoje obaveze, PURS je odlučila da na javnoj licitaciji 12. juna proda zaplijenjene stvari.

Capital

Nastavi čitati

Politika

SLUŽBENI PUT ILI PORODIČNI ODMOR? Gordana Rajić u Madridu boravila sa SUPRUGOM, javnost traži odgovore!

Ombdusman za djecu Republike Srspke Gordana Rajić prošle godine je boravila u Madridu na dogadjaju koji je okupljao predstavnike ove institucije iz različitih dijelova svijeta i tu ne bi ništa bilo čudno da na to putovanje nije povela i svoga muža.

Izvor iz institucije nam je potvrdio da Gordana nije željela da institucija izvrši rezervacije nego je ona lično to odradila i onda donijela račune bez imena na koje se odnosi plaćanje putnih troškova i na taj način prikrila da je dio sredstava otišao i na plaćanje troškova puta njenog muža Borisa.

Navikli smo na bahatos političara, ali bar smo mislili da su nezavisne institucije spremne da rade u interesu društva, a o tome koliko Gordana radi u interesu društva govori da je u njenom mandatu zatvorena kancelarija u Foči, ukinuti uredovni dani u Gradišci, a po našim informacija blizu je i gašenje kancelarije u Bijeljini.

   

Nastavi čitati

Aktuelno