Connect with us

Društvo

MINISTARSTVO KAŽE DA poslodavci mogu dati veću platu roditeljima, ALI IM TO NEĆE BITI REFUNDIRANO!

Roditeljima koji rade na pola radnog vremena, radi pojačane njege o djetetu, može se isplatiti veći iznos naknade plate od onog propisanog zakonom, ali poslodavcu taj “višak” neće biti refundiran.
Ovaj zaključak može se izvući iz obavještenja Ministarstva rada RS, koje su izdali nakon žalbi roditelja djece sa smetnjama u razvoju. Naime, roditelji koji rade na pola radnog vremena primaju manju platu od kolega jer im nisu uračunata sva ona povećanja plate koja su bila u ovoj godini.

Njima se obračunava prosjek 12 isplaćenih plata, prije podnošenja zahtjeva, a to rješenje važi godinu dana.

– Za vrijeme korišćenja prava na rad sa polovinom punog radnog vremena radniku se može isplatiti veći iznos naknade plate od iznosa koji je propisan Zakonom o radu, a koji predstavlja prosječnu platu koju je radnik ostvario u posljednjih 12 mjeseci prije početka korišćenja prava, sa mogućnošću potraživanja refundacije naknade plate od JU Javnog fonda za dječiju zaštitu u zakonom utvrđenom iznosu – navode iz ministarstva rada RS.

Dodaju da poslodavac donosi rješenje o odobrenju rada sa jednom polovinom punog radnog vremena kojim, između ostalog, definiše visinu plate i naknadu plate za vrijeme korišćenja navedenog prava.

Inače, pravo na rad s polovinom vremena imaju roditelji djeteta do tri godine kojem je potrebna pojačna njega, te djeteta sa psihofizičkim smetnjama u razvoju, koje nije smješteno u odgovarajuću zdravstvenu ili socijalnu ustanovu.

Platu za polovinu radnog vremena ovaj radnik ostvaruje na radu, a naknada plate za drugu polovinu koju radnik ne radi, utvrđuje se u visini prosječne plate radnika u toku posljednjih 12 mjeseci prije otpočinjanja korišćenja ovog prava. U slučaju da radnik nije ostvario platu za svih 12 mjeseci, naknada plate iznosi u visini plate koju bi ostvario da je bio na radu.

Zakonom o dječjoj zaštiti propisano je da obračun i isplatu naknade plate licu, u trajanju propisanim zakonom kojim se uređuju radni odnosi, vrši poslodavac. Istim zakonom regulisano je i pravo poslodavca na refundaciju naknade plate za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta. Naknadu plate roditelju djeteta obezbjeđuje Javni fond za dječiju zaštitu.

Polazeći od ovakvog načina utvrđivanja naknade plate za drugu polovinu punog radnog vremena, navode u ministarstvu, pojedini radnici platu i naknadu plate dobijaju u ukupnom iznosu koji je manji od iznosa plate utvrđene za njihovo radno mjesto u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu.

Imajući u vidu princip povoljnosti u skladu sa odredbom člana 9. stav 1. Zakona o radu, poslodavac radniku za vrijeme korišćenja prava na rad sa polovinom punog radnog vremena može utvrditi iznos plate i naknadu plate u ukupnom iznosu plate utvrđene za radno mjesto u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu.

– Navedena odredba ima za cilj da radnici koji koriste pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, kao i pojačane njege i staranja o djetetu sa psihofizičkim smetnjama u razvoju, u pravima i obavezama budu izjednačeni sa radnicima koji rade puno radno vrijeme – kažu iz ministarstva.

Iz Sindikata uprave RS poručili su ranije da radnici ne trebaju ispaštati za problem nastao na relaciji Fond dječije zaštite – poslodavac.

– Poslodavac je u obavezi da omogući radniku koji radi sa pola radnog vremena sva prava i obaveze kao da radi puno radno vrijeme. A što se tiče refundacija, radnika ne bi trebalo uopšte interesovati odnos između poslodavca i Fonda, to neka oni rješavaju svojim putem. Poslodavac treba isplatiti radniku punu platu, pa neka kasnije sa Fondom rješava da mu se novac refundira u punom iznosu. Neka poslodavci mijenjaju zakon, neka mijenjaju pravila. To je suština – rekao je sekretar Sindikata Milorad Mitrović za Srpskainfo.

OSTALO NERAZJAŠNJENO
Roditelji koji rade na pola vremena pričaju da im je ranije na rješenjima pisalo da se refundacija vrši na polovinu bruto isplaćene plate, međutim sada stoji da se računa prosjek 12 isplaćenih plata. Kako je došlo do ove promjene, nadležne institucije nisu pojašnjavale.
Srpska info

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Stiže nam sunce, ali…

U nedjelju pretežno sunčano. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokve magla ili niska naoblaka. Vjetar slab promjenjivog smjera. Jutarnja temperatura od -6 do 0, na jugu od 2 do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 stepeni.
U ponedjeljak pretežno sunčano. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokve magla ili niska naoblaka. Vjetar slab promjenjivog smjera. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu do 6, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 14 stepeni. U područjima sa dugotrajnom maglom temperatura između 0 i 4 stepena.

U utorak takođe pretežno sunčano. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokve magla ili niska naoblaka. Vjetar slab promjenjivog smjera. Jutarnja temperatura od -4 do 2, na jugu do 6, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 14 stepeni. U područjima sa dugotrajnom maglom temperatura između 0 i 4.

U srijedu pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne u Bosni po kotlinama i uz riječne tokve magla ili niska naoblaka. Vjetar slab do umjeren uglavnom južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od -4 do 2, na jugu do 6, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 12 stepeni, saopštili su iz FHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

SUTRA SU MATERICE! Najveći hrišćanski PRAZNIK MAJKI KOJI DJECA OBOŽAVAJU, a evo šta treba da urade

Pravoslavni vjernici obilježiće sutra Materice, najveći hrišćanski praznik majki i žena, koji uvijek pada u drugu nedjelju pred Božić.

Toga dana, prema običaju, djeca porane i unaprijed pripremljenim kanapom, koncem, šalom, maramom ili kaišem na prepad vežu majkama noge, na isti način kao što su njih majke vezivale na Djetinjce.

Majka se pretvara da ne zna zašto je vezana. Djeca joj čestitaju praznik, a ona onda dijeli poklone i na taj način se “driješi”. Na isti način se vežu i sve udate žene, koje se “driješe” kolačima ili nekim drugim slatkišima.

Običaj “vezivanja” i “driješenja” predstavlja mnogo više od puke igre ukućana, jer se njime potvrđuje veza ljubavi kojom su povezani svi članovi hrišćanske porodice.

Praznik Materice se u novije vrijeme proslavlja i pri hramovima, naročito po gradovima. Žene u dogovoru sa sveštenikom pripreme prigodan program u kome učestvuju djeca sa prikladnim recitacijama i pjevanjem, a onda djeca vezuju prisutne žene. One se “driješe” poklonima i pripremljenim paketićima, knjigama, krstićima…

Negdje se organizuje posjeta bolnici, naročito dječijim odjeljenjima, gdje se djeci nose pokloni, što daje ovom prazniku puni hrišćanski smisao.

Nastavi čitati

Društvo

PROSJEČNA PLATA, ČISTA FARSA! Pogledajte koliko zarađuju funkcioneri i direktori, a KOLIKO PROSJEČNI RADNICI

Prosječna godišnja bruto plata, sa svim bonusima, za 2022. godinu iznosila je 22.897 KM.
Pri tome, bruto zarada muškaraca iznosila je 23.758, a bruto zarada žena 21.979 KM.

To je pokazala analiza Republičkog zavoda za statistiku o strukturi zarada, prema kojoj je prosječna bruto zarada po plaćenom času iznosila 11,39 KM.

Bruto zarada po času kod muškaraca u 2022. iznosila je 11,67, a kod žena 11,09 KM.

Platni jaz između žena i muškaraca iznosio je 4,97 odsto, što ukazuje na to da su u 2022. godini žene bile manje plaćene od muškaraca za 4,97 odsto.

Udio zaposlenih sa niskim zaradama u ukupnom broju zaposlenih iznosi 20,06 odsto, što znači da je petina zaposlenih ostvarila bruto zaradu manju od 6,53 KM po času.

Najveći dio zaposlenih, njih 30,2 odsto, ostvario je godišnju zaradu u intervalu od 10.000 do 15.000 KM, a 19,3 odsto zaposlenih zaradilo je između 15.000 i 20.000 KM. Godišnju zaradu manju od 10.000 KM primilo je 1,3 odsto zaposlenih, a veću od 40.000 KM 7,3 odsto zaposlenih.

„Najviše su zarađivali zaposleni u grupi Zakonodavci, visoki dužnosnici i službenici, direktori, u prosjeku 37.225 KM, što je i očekivano, s obzirom na to da postoji pozitivna korelacija između visine zarade, stepena obrazovanja i grupe zanimanja. Najmanje su zarađivali zaposleni u grupi Jednostavni poslovi, u prosjeku 14.997 KM“, navodi se u pomenutoj analizi.

(Srpskainfo) Foto: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Nastavi čitati

Aktuelno