Delegat PDP-a u Domu naroda PS BiH,Nenad Vuković zatražio je raspravu o današnjem dnevnom redu hitne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, ali mu predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović (HDZ) to nije omogućio.

Vuković i delegat SDS-a, Želimir Nešković htjeli su za dnevni red predložiti inicijativu za smjenu SNSD-ovog Nikole Špirića s pozicije člana rukovodstva ovog doma. Čović je, otvorivši sjednicu, pročitao dnevni red i prešao odmah na prvu tačku. Reagovao je Vuković traživši raspravu o dnevnom redu.

– Zašto se nismo izjasnili o dnevnom redu posebne sjednice? Do sada je uvijek bilo usvajanje dnevnog reda bez obzira što se radilo u hitnoj sjednici. Dragan Čović nije dozvolio da se uopšte razgovara o dnevnom redu. Čović se odvažio da krši poslovnik pod izgovorima da je prioritet usvajanje evropskih zakona. Nije kazao na koji član Poslovnika se pozvao kad delegatima nije dozvolio raspravu o dnevnom redu. Najmanje pet hitnih sjednica Doma naroda BiH uvijek je slijedila rečenica “otvaram diskusiju o dnevnom redu. Ima li neko nešto da doda ili predloži”. Inputira nam se da insistiranjem na dnevnom redu sprečavamo usvajanje evropskih zakona jer smo mi svoju opredjeljenost za ove zakone pokazali prije par dana u Predstavničkom domu kada neki drugi nisu htjeli da podrže ove zakone – rekao je Vuković.

SNSD-ovi kadrovi u Savjetu ministara predvođeni Stašom Košarcem spas za svoj ostanak na dobro plaćenim funkcijama u Sarajevu vide u lideru SDA Bakiru Izetbegoviću. Potvrdili su to danas i objavim fotografije na kojoj piše “Pripremili smo simboličan poklon za Konakovića – bager. Jedan ključ je kod nas i sigurno mu ga nećemo dati. Drugi ključ je kod onih, čijoj avliji na Poljinama Konaković odavno ne smije ni prići”.  Aludirajući da će ih Izetbegović, stari prijatelj predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika spasiti od smjene koja im se sprema.

Ništa novo ni čudno od SNSD-a koji je više puta dokazao da je spreman prodati vjeru za jednu sarajevsku večeru. I sam Dodik je priznao da je zvao Bakira Izetbegovića da ga spasi od gubitka vlasti na nivou BiH iako je baš on Izetbegoviću okrenuo leđa prije dvije godine praveći koaliciju sa Trojkom.

Dodik sada na koljenima moli Izetbegovića da sačuva vlast u Sarajevu po svaku cijenu koja uključuje izdaju Republike Srpske i prenos više nadležnosti. Nadajući se da će natjerati Bakira da mu sačuva kadrove u foteljama, Dodik je zvao i predsjednika Turske, Redžepa Tajipa Erdogana, koji je kum Bakiru Izetbegoviću.

Dodik je ovim postupcima još jednom ponizio Republiku Srpsku i srpski narod i potvrdio da je zarad vlasti spreman na trgovinu nacionalnim interesima Srpske.

Ustavni sud Republike Srpske donio je odluku kojom je utvrdio da su dvije odluke Skupštine grada Banjaluka – o organizaciji i finansiranju mjesnih zajednica, te o naknadama za članove njihovih savjeta – nesaglasne s Ustavom i Zakonom o lokalnoj samoupravi.

Ovu odluku komentarisala je savjetnica gradonačelnika za pravna pitanja, Vedrana Prole, podsjećajući da je gradska administracija od početka tvrdila da sporni akti nemaju pravno uporište.

– Odbornici u Skupštini grada nisu željeli da nas čuju, pa smo bitku prenijeli na polje prava. 29. februara prošle godine uputili smo inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti navedenih odluka. Uprkos silnim pritiscima i brojnim zahtjevima za isplate članovima mjesnih zajednica, izdržali smo jer smo duboko vjerovali da smo u pravu. Potvrda toga upravo je stigla ovom Odlukom Ustavnog suda – navela je Prole.

Naglasila je da je izuzetno ponosna na ovu pobjedu gradonačelnika Draška Stanivukovića i da s nestrpljenjem iščekuje nove pravne izazove koji ih očekuju.

Stanivuković je, s druge strane, istakao da je ovom odlukom potvrđeno odgovorno upravljanje gradskim budžetom, čime je spriječeno nepotrebno trošenje javnog novca. Prema njegovim riječima, zahvaljujući ovome, u gradskoj kasi sačuvano je 1,5 miliona KM.

Podsjećamo, većina u Skupštini grada je 2023. godine donijela odluku o vraćanju naknada članovima savjeta mjesnih zajednica, koje su prethodno ukinute 2012. godine. Primjena ovih odluka značila je dodatno finansijsko opterećenje od oko 700.000 KM godišnje.