Connect with us

Politika

Ministru Bukejloviću nije poznato? Zbog klevete se NE IDE U ZATVOR u Hrvatskoj, u Srbiji je DEKRIMINALIZOVANA!

Obrazlažući ovih dana nacrt izmjena Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojima kleveta ponovo postaje krivično djelo, u Ministarstvu pravde Republike Srpske pozivali su se na slične zakone u Srbiji, Hrvatskoj i zemljama EU.

U saopštenju Ministarstva pravde Republike Srpske od subote napominje se da je kleveta kao krivično djelo prisutna u svim pravnim regulativama zamalja regiona i EU i da je ova pravna oblast u mnogim zemljama regulisana mnogo strožim kaznama, uključujući i zatvorsku.

“Podsjećamo da je zakonima u pojedinih zemalja EU kleveta sankcionisana čak zatvorskom kaznom, kao što je slučaj u Hrvatskoj“, tvrde u ministarstvu.

U četvrtak, kada je Vlada Republike Srpske usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, a kojim su propisana nova krivična djela koja se odnose na povredu ugleda i časti, ministar Miloš Bukejlović rekao je, između ostalog, “da svaka druga država u EU ima klevetu kao krivična djela”, pa dodao:

“U Srbiji i Hrvatskoj su predviđene kazne zatvora, a Crna Gora propisuje isto novčane kazne. Sva krivična djela idu po prijedlogu oštećenog”.

Međutim, prostim uvidom u krivične zakonike Srbije i Hrvatske može se vidjeti da su stavovi Bukejlovića i Ministarstva pravde zasnovani na neprovjerenim činjenicama.

U Krivičnom zakoniku Hrvatske kleveta jeste krivično djelo i u slučaju presude nadoknađuje se novčano, a zatvorska kazna je ukinuta izmjenama koje su stupile na snagu još 2013. godine.

U Srbiji je kleveta izbrisana iz Krivičnog zakonika izmjenama i dopunama koje su stupile na snagu 2012. godine. To je učinjeno na zahtjev velikog broja udruženja i stručne javnosti, a naročito novinarskih udruženja.

U Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RSkleveta se uvodi članom 208b.

U njemu se navodi da “ko drugom iznosi ili pronosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je to što iznosi ili pronosi neistina”, kazniće se novčanom kaznom od 8.000 KM do 30.000 KM, ali je kazna veća (5.000 KM do 80.000 KM) ako je to učinjeno putem štampe, radija, televizije, društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega može postati dostupno većem broju lica.

“Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM”, kaže nacrt zakona.

Takođe, prema istom nacrtu, Član 208a. kaže da će se onaj ko uvrijedi drugoga kazniti novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 KM, a kazna je od 10.000 do 50.000 KM ako je djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili drugih sredstava javnog informisanja, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju lica.

Slično je i u trećem članu 208v. prema koje će neko ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, biti kažnjen novčanom kaznom od 10.000 KM do 40.000 KM, a od 20.000 KM do 100.000 KM ako je ispunjen gorenavedeni uslov o medijskoj objavi.

“Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 25.000 KM do 120.000 KM”, dodaje se.

U obrazloženju predloženih zakonskih rješenja, Vlada RS navodi da je Ustavom RS propisano da su ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, čovjekova privatnost, lični i porodični život nepovredivi, te da u tom smislu svako ima pravo tražiti da se to poštuje i da se ne omalovažava.

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS nije bio planiran Planom rada Ministarstva pravde za 2023. godinu.

Mondo

Related Topics:

Politika

ZLOUPOTREBA DJECE I JAVNIH RESURSA CIK BiH izrekla kazne SNSD-u i Siniši Karanu

CIK BiH je na hitnoj sjednici kaznio SNSD i kandidata Sinišu Karana zbog zloupotrebe javnih resursa i djece u kampanji. Izrečene su tri novčane kazne.

U predmetu koji se odnosi na posjetu Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Siniše Karana zgradi policijske stanice u izgradnji u Milićima, CIK je utvrdio da je riječ o javnom objektu koji je iskorišćen za promociju stranke. SNSD je zbog toga kažnjen novčanom kaznom od 5.000 KM, a kandidat SNSD-a Siniša Karan sa još 4.000 KM.

U predmetu otvaranja pogona „Eko boks kontejneri“, gdje je na društvenim mrežama SNSD-a objavljena fotografija djeteta koje presijeca vrpcu, CIK je ocijenio da je riječ o zloupotrebi djece u političke svrhe. SNSD je zbog toga kažnjen sa 6.500 KM, dok odgovornost Siniše Karana u tom slučaju nije utvrđena.

U posebnom predmetu CIK je razmatrao i posjetu Siniše Karana jednoj porodici, uz objavu fotografija djece. Zbog te objave CIK je odlučio da SNSD bude kažnjen sa dodatnih 6.500 KM, a Karan lično sa 4.500 KM zbog zloupotrebe djece u kampanji.

BN

Nastavi čitati

Politika

CRNADAK TVRDI “Luđački se kralo”

Igor Crnadak, član Glavnog odbora PDP-a, poručio je nakon održanih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, da se “ne smije ćutati na luđačku krađu u režiji SNSD i njegovog Bermudskog trougla Doboj – Zvornik – Laktaši”.

Naveo je da je odluka naroda Republike Srpske da započne promjene i da se okrene izgradnji normalnog i pristojnog društva nestala u pomenuta tri grada.

“Kao što su u dijelu okeana u blizini Floride nekada misteriozno nestajali avioni i brodovi, tako je juče u SNSD-ovom Bermudskom trouglu Doboj-Zvornik-Laktaši nestala volja naroda Republike Srpske da prekine vladavinu SNSD-a. Blanuša – Karan 8000 razlike u korist Blanuše u cijeloj Republici Srpskoj, a samo u ova tri grada 20 000 razlike za Karana. Ma nemojte?”, napisao je Crnadak na svom Facebook profilu.

Dodao je da se ovaj put ne smije dozvoliti da “lopovluk i drskost pobjedi poštenje i pristojnost”.

“Kad je u strahu, čovjek radi neke stvari nekontrolisano. Baš se zato juče luđački kralo, jer je SNSD osjetio da je gotovo”, poručio je Crnadak.

On je na kraju uporedio rezultate prijevremenih izbora u Doboju, Laktašima i Zvorniku, sa rezultatima opštih izbora 2022. godine, kada su u trci za predsjednika Republike Srpske bili Milorad Dodik i Jelena Trivić.

DOBOJ:

2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

2025. godine, na ukupno 19396 glasača  (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

ZVORNIK:

2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

2025. godine, na ukupno 19396 glasača (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

LAKTAŠI:

2022. godine, na ukupno 19111 glasača, razlika za Dodika 3143.

2025. godine, na ukupno 15561 glasača (3500 manje) razlika za Karana 4884.

“U zbiru, u SNSD-ovom Bermudskom trouglu danas je razlika 20 hiljada glasova u korist SNSD-a, šest hiljada više nego kada je  glasalo 22 000 ljudi manje”, poručio je Crnadak.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

Novim zakonom u FBiH uvodi se DISKRIMINACIJA SVIH KOJI NISU MUSLIMANI?

Novim nacrtom zakona o radu u Federaciji BiH uvodi se sedmična jednočasovna pauza za upražnjavanje vjerskih potreba kao pravo svih radnika, ali u praksi ono odgovara samo muslimanima, jer ostale vjerske zajednice to čine van radnog vremena, piše Večernji list, izdanje za BiH.

Dnevnik navodi da jedini vjerski obred koji se redovno održava usred radnog dana “jeste džuma-namaz, petkom oko podneva, u terminu koji se direktno preklapa sa radnim vremnom većine zaposlenih”. – Tu se dolazi do jednostavnog zaključka da će od svih radnika u FBiH, samo oni koji imaju obred u radnom vremenu moći, realno koristiti ovu odredbu – piše Večernji list, konstatujući da ostalim radnicima to pravo ostaje na papiru.

U tekstu se dodaje da se, kad se sabere jedan čas sedmično, isključujući prosječne četiri sedmice godišnjeg odmora, dođe do 48 radnih časova, odnosno punih šest dana.

Kada se tome dodaju četiri slobodna dana godišnje za vjerske praznike, koje nacrt zakona predviđa za sve radnike, to znači da će radnici muslimani godišnje imati 10 dana, a svi ostali četiri za praznike i vjerske obrede.

– Prednacrt se predstavlja kao univerzalan, iako njegova primjena pokriva samo jednu jedinu praksu. To više liči na zakonski manevar nego na iskren pokušaj uređivanja radnih odnosa – konstantuje Večernji list.

RTRS

Nastavi čitati

Aktuelno