Connect with us

Politika

MJERE KOJE SU STIGLE OD MMF-a iz Vašingtona, nemoguće je sprovesti na domaćem tržištu

 Mjere koje su stigle od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz Vašingtona za bankarski sektor nemoguće je sprovesti na domaćem tržištu. Oni zagovaraju teoretski način na koji se može uticati na inflaciju, a stvarnost u BiH je sasvim drugačija.

Direktori MMF-a savjetovali su da Centralna banka BiH dodatno poveća stope naknade za rezerve banaka da bi bila smanjena razlika u kamatnoj stopi u odnosu na evrozonu te smanjen rizik za odliv kapitala. Naveli su i da banke treba da povećaju kamate te da agencije za bankarstvo ukinu mjere koje narušavaju kamatne stope. Jedna od njihovih mjera koju traže od domaćih vlasti je uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost na nivou BiH, jer bi se time, smatraju stručnjaci iz Vašingtona, olakšalo restrukturiranje banaka u izuzetnim slučajevima.

– To što MMF predlaže je teoretski način kako može biti smanjena inflacija, odnosno šta bi trebalo napraviti po teoriji. Prema tome Centralna banka bi trebalo da poveća kamatnu stopu na rezerve da bi banke imale prihod od tih rezervi, a onda bi i ostajao novac. Samim tim Centralna banka bi imala manje prihode. U prevodu Centralna banka neće posegnuti za mjerama od strane MMF-a, bez obzira na to što bi uslovno rečeno trebala – kazao je Kutle.

Zahtjev MMF-a za povećanje kamatnih stopa, naglašava Kutle, je iz razloga što Evropska centralna banka (ECB) povećava stope na depozite, čime oni ostaju na računu.

– Ako depoziti ostaju na računu, onda je manja potražnja za proizvodima. Time se sa pozicije depozita smanjuje inflacija. Sa druge strane raste kamatna stopa na kredite, jer je povećana na depozite. To dovodi do smanjenje potražnje za kreditima i automatski za robom. Time se inflacija smanjuje i sa pozicije kredita, ali i sa depozita – pojasnio je Kutle.

BiH, naglašava on, bez obzira na tu teoriju ima sasvim drugačije tržište.

– S obzirom na to da banke trenutno imaju višak depozita ne pada im na pamet da povećavaju kamatnu stopu kada ljudi sa tim depozitima nemaju šta da rade. Time se sa depozitne strane ne utiče na inflaciju uopšte u BiH, a banke taj novac plasiraju vani po kamati od tri pa i 3,5 odsto i imaju ekstra zaradu – naglasio je Kutle.

Kada je riječ o kamatnoj stopi na kredite, dodaje Kutle, one su na domaćem tržištu duplo manje nego u zemljama u Evropskoj uniji, upravo iz razloga što nije povećana i kamatna stopa na depozite.

– Time se i sa pozicije kredita ne utiče na inflaciju. Teorija MMF-a je jedno, a banke na domaćem tržištu niko ne može natjerati da rade drugačije, kada one rade po onome što im diktira tržište. Dakle, banke se ponašaju tržišno i idu ka tome da povećaju profitabilnost, a ne inflaciju. To je njihovo legitimno pravo – zaključio je Kutle.

Related Topics:

Politika

ZLOUPOTREBA DJECE I JAVNIH RESURSA CIK BiH izrekla kazne SNSD-u i Siniši Karanu

CIK BiH je na hitnoj sjednici kaznio SNSD i kandidata Sinišu Karana zbog zloupotrebe javnih resursa i djece u kampanji. Izrečene su tri novčane kazne.

U predmetu koji se odnosi na posjetu Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Siniše Karana zgradi policijske stanice u izgradnji u Milićima, CIK je utvrdio da je riječ o javnom objektu koji je iskorišćen za promociju stranke. SNSD je zbog toga kažnjen novčanom kaznom od 5.000 KM, a kandidat SNSD-a Siniša Karan sa još 4.000 KM.

U predmetu otvaranja pogona „Eko boks kontejneri“, gdje je na društvenim mrežama SNSD-a objavljena fotografija djeteta koje presijeca vrpcu, CIK je ocijenio da je riječ o zloupotrebi djece u političke svrhe. SNSD je zbog toga kažnjen sa 6.500 KM, dok odgovornost Siniše Karana u tom slučaju nije utvrđena.

U posebnom predmetu CIK je razmatrao i posjetu Siniše Karana jednoj porodici, uz objavu fotografija djece. Zbog te objave CIK je odlučio da SNSD bude kažnjen sa dodatnih 6.500 KM, a Karan lično sa 4.500 KM zbog zloupotrebe djece u kampanji.

BN

Nastavi čitati

Politika

CRNADAK TVRDI “Luđački se kralo”

Igor Crnadak, član Glavnog odbora PDP-a, poručio je nakon održanih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, da se “ne smije ćutati na luđačku krađu u režiji SNSD i njegovog Bermudskog trougla Doboj – Zvornik – Laktaši”.

Naveo je da je odluka naroda Republike Srpske da započne promjene i da se okrene izgradnji normalnog i pristojnog društva nestala u pomenuta tri grada.

“Kao što su u dijelu okeana u blizini Floride nekada misteriozno nestajali avioni i brodovi, tako je juče u SNSD-ovom Bermudskom trouglu Doboj-Zvornik-Laktaši nestala volja naroda Republike Srpske da prekine vladavinu SNSD-a. Blanuša – Karan 8000 razlike u korist Blanuše u cijeloj Republici Srpskoj, a samo u ova tri grada 20 000 razlike za Karana. Ma nemojte?”, napisao je Crnadak na svom Facebook profilu.

Dodao je da se ovaj put ne smije dozvoliti da “lopovluk i drskost pobjedi poštenje i pristojnost”.

“Kad je u strahu, čovjek radi neke stvari nekontrolisano. Baš se zato juče luđački kralo, jer je SNSD osjetio da je gotovo”, poručio je Crnadak.

On je na kraju uporedio rezultate prijevremenih izbora u Doboju, Laktašima i Zvorniku, sa rezultatima opštih izbora 2022. godine, kada su u trci za predsjednika Republike Srpske bili Milorad Dodik i Jelena Trivić.

DOBOJ:

2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

2025. godine, na ukupno 19396 glasača  (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

ZVORNIK:

2022. godine, na ukupno 28273 glasača, razlika za Dodika 2178.

2025. godine, na ukupno 19396 glasača (9 hiljada manje) razlika za Karana 6260.

LAKTAŠI:

2022. godine, na ukupno 19111 glasača, razlika za Dodika 3143.

2025. godine, na ukupno 15561 glasača (3500 manje) razlika za Karana 4884.

“U zbiru, u SNSD-ovom Bermudskom trouglu danas je razlika 20 hiljada glasova u korist SNSD-a, šest hiljada više nego kada je  glasalo 22 000 ljudi manje”, poručio je Crnadak.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

Novim zakonom u FBiH uvodi se DISKRIMINACIJA SVIH KOJI NISU MUSLIMANI?

Novim nacrtom zakona o radu u Federaciji BiH uvodi se sedmična jednočasovna pauza za upražnjavanje vjerskih potreba kao pravo svih radnika, ali u praksi ono odgovara samo muslimanima, jer ostale vjerske zajednice to čine van radnog vremena, piše Večernji list, izdanje za BiH.

Dnevnik navodi da jedini vjerski obred koji se redovno održava usred radnog dana “jeste džuma-namaz, petkom oko podneva, u terminu koji se direktno preklapa sa radnim vremnom većine zaposlenih”. – Tu se dolazi do jednostavnog zaključka da će od svih radnika u FBiH, samo oni koji imaju obred u radnom vremenu moći, realno koristiti ovu odredbu – piše Večernji list, konstatujući da ostalim radnicima to pravo ostaje na papiru.

U tekstu se dodaje da se, kad se sabere jedan čas sedmično, isključujući prosječne četiri sedmice godišnjeg odmora, dođe do 48 radnih časova, odnosno punih šest dana.

Kada se tome dodaju četiri slobodna dana godišnje za vjerske praznike, koje nacrt zakona predviđa za sve radnike, to znači da će radnici muslimani godišnje imati 10 dana, a svi ostali četiri za praznike i vjerske obrede.

– Prednacrt se predstavlja kao univerzalan, iako njegova primjena pokriva samo jednu jedinu praksu. To više liči na zakonski manevar nego na iskren pokušaj uređivanja radnih odnosa – konstantuje Večernji list.

RTRS

Nastavi čitati

Aktuelno