Connect with us

Društvo

MLJEKARI TRAŽE REAKCIJU NADLEŽNIH Mlijeko sve skuplje, cijene idu i do 2,70 KM

U protekom periodu evidentiran je rast cijena mlijeka u marketima u BiH, zbog čega su proizvođači odlučili reagovati.
Podizanje cijena smatraju neopravdanim, a navodeći da oni nemaju nikakve koristi od toga, nadležne pozivaju na reakciju.

Cijena jednog litra mlijeka u marketima u Bosni i Hercegovini prešla je dvije konvertibilne marke, a ona varira u zavisnosti od njegovog kvaliteta i postotka masnoće. Međutim, mljekari navode da je ona neopravdana, s obzirom na njenu nesrazmjernost u odnosu na otkupnu.

– Mi smo se od početka godine suočili s velikim nedaćama, od poskupljenja repromaterijala i goriva, velike suše, nedostatka kabaste hrane te loše proljetne i krajnje jesenje sjetve. Proizvodnja je poskupjela za 300 odsto, tako da je otkupna cijena mlijeka trebala biti jednu ili marku i 20 feninga, što kod nas nije slučaj – kaže predsjednik Udruženja mljekara Tuzlanskog kantona Eldin Glibanović.

Otkupna cijena mlijeka iznosi blizu 0,70 KM po jednom litru i ona je u odnosu na prethodna tri mjeseca veća za do 18 feninga, kako navode mljekari.
– Građanima s pravom možemo reći da slast poskupljenja mlijeka u marketima, a koji košta od 2,20 do 2,70 KM, ne osjetimo mi, već samo trgovci. Mi ćemo od nadležnih sada zatražiti da otkupna cijena mlijeka bude veća barem za deset feninga, dok bismo razgovarali sa otkupljivačima za novu cijenu u decembru – ističe Glibanović.
Govoreći o poskupljenjima mlijeka u marketima, iz Privredne komore Tuzlanskog kantona saglasni su da je potrebno izvršiti detaljnu analizu jer u cijelom proizvodno-prodajnom lancu ne smije postojati neko ko gubi, dok drugi enormno zarađuje.

– Od poskupljenja mlijeka u marketima nikakve koristi nisu imali sami proizvođači mlijeka u Tuzlanskom kantonu, koji važe za jedne od većih u Bosni i Hercegovini. Vrijednosni lanac u proizvodnji mlijeka potrebno je detaljno analizirati, odnosno ko i šta u svemu tome radi te ko na kraju ima najviše koristi. U ovom slučaju trebali bi je imati oni koji proizvode mlijeko – smatra sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović.

Glibanović s početka naše priče na svojoj farmi ima 60 muznih grla, a kaže da je njegova djelatnost danas nerentabilna.
– Na porodičnom imanju radi šest osoba, a u ovom trenutku kao radnici nemamo nijedne marke prihoda. Sve što uradimo i zaradimo dajemo za kabastu i koncentrovanu hranu. Količine kabaste hrane, silaže i sjenaže koje trenutno imam, ukoliko bih prodao, više bih zaradio novca nego da proizvodim dvije godine mlijeko – dodaje Glibanović.

U istom položaju je i Mermim Zenunović iz Živinica, koji na svojoj farmi ima 20 muznih krava, a veliki problem mu predstavlja izuzezetno loša otkupna cijena mlijeka. Kaže da je ona u proteklih nekoliko mjeseci na otkupnoj stanici doživjela povećanje tek do 15 odsto, prenosi Klix.

– To je nedovoljno da bismo opstali jer nas od početka godine prati problem za problemom. Sada smo primorani da tražimo rješenje, a ukoliko ne dođe do povećanja otkupne cijene, bićemo natjerani gasiti farme – navodi Zenunović.

U Tuzlanskom kantonu trenutno je registrovano osam i po hiljada muznih grla, a ukoliko ih se želi sačuvati nadležni moraju poduzeti adekvatne mjere. U suprotnom, farmeri najavljuju nove mjere koje će poduzeti u dogledno vrijeme, što su rekli na današnjem sastanku održanom u Kantonalnoj privrednoj komori u Tuzli.

Related Topics:

Društvo

STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.

BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.

Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.

“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.

Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.

“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.

Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.

Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.

BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.

“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.

Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.

“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi

U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.

drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.  Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.

Nastavi čitati

Društvo

IMA LI KRAJA RASTU CIJENA? Evrodizel bi mogao dostići cijenu od 3,80 KM

Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić rekao je da bi evrodizel mogao dostići cijenu od 3,80 KM.

Savić je istakao da na tržištu nema dovoljno dizela i da je razlika u cijeni između dizela i benzina oko 0,40 KM po litri, iako je akciza na benzin veća za 0,05 KM.

Razlika u cijeni je u prethodnom periodu bila od 0,05 do 0,10 KM, a trenutni jaz je posljedica nestašice dizela, objavio je RTRS.

“Od početka krize na Bliskom istoku cijena sirove nafte je porasla 50 odsto, benzina 50-60 odsto, a dizela preko 120 odsto. Kod formiranja cijena derivata uzima se berzanska kotacija. Na primjer, danas će rafinerije u okruženju ili veletrgovci formirati cijenu za sutra, uzeće berzansku kotaciju, posljednju poznatu, to je kotacija od petka, na nju će dodati svoj rafinerijsku premiju, uzeti kurs dolara, pomnožiti to sa specifičnom gustoćom u litri i dobiti cijenu u markama po litri koja će važiti sutra za veletrgovce”, naveo je Savić.

Dodao je da današnje ulazne cijene za distributere sa uključenim troškom prevoza i PDV-a iznose oko 3,55 KM i da se može očekivati dalji rast.

“Ako pretpostavimo da neko od distributera u ovom trenutku kupuje, a da nema zaliha na benzinskoj pumpi, ta cijena mogla bi ići do 3,80 KM po litri. Kada pričam o ulaznim cijenama, želim da kažem da distributeri ne zarađuju na postojećim zalihama, ali svaka sljedeća nabavka će dovoditi do poskupljenja cijena”, rekao je Savić.

Savić je rekao da se u Republici Srpskoj ne očekuju nestašice derivata, iako Evropi hronično nedostaje dizel koji mora da uvozi iz drugih krajeva, dodajući da bi uspostavljanje mira na Bliskom istoku sigurno ublažilo problem i na kraju dovelo do smirivanja situacije.

Nastavi čitati

Aktuelno