Connect with us

Društvo

MNOGI OBOŽAVAJU SLATKIŠE! “Dubai” i “čili” čokolade iz Srpca idu kao alva (FOTO)

Tražeći način da zaokruži uspješnu proizvodnju lješnika, koji uzgaja već desetak godina, penzionerka Brana Suvajac iz Srpca došla je na ideju da počne praviti domaće čokolade, koje su brzo postale omiljene među ljubiteljima poslastica.

Još od mladosti obožavala je pripremu raznih kolača i slatkiša, a dugogodišnje iskustvo u kulinarstvu pomoglo joj je da krene sa izradom raznovrsnih čokoladnih delicija čiji nesvakidašnji ukus privlači sve generacije.

– Već godinu dana pravim ručno rađene bijele, crne i mliječne čokolade raznih ukusa i oblika. Krenula sam prvo ubacivati prženi lješnik, mljeveni ili sa dodatkom jezgre, a zatim sam dodavala suvo voće, kafu i razne kreme. Moram priznati da to nije nimalo lako i još se usavršavam u ovom poslu – kaže Brana.

Svoje proizvode izlaže u salonu Udruženja žena Srbac čiji je dugogodišnji član, a za njene čokolade vlada interesovanje i u drugim lokalnim zajednicama pa se mogu kupiti i u “Krajiškoj kući” u Banjaluci i “Kući Lijevča i Potkozarja” u Gradišci.

– Vrijedne domaćice iz Srpca, sa kojima se redovno družim, podstakle su me da pokušam napraviti čokoladu sa lješnikom i tako je sve počelo. Svaku čokoladu izrađujem ručno, a za pripremu i pakovanje mi obično treba oko pola sata. Nemam nikakve mašine, već koristim samo posude u kojima topim sastojke na pari, uz kalupe za oblikovanje, a obično pravim manje količine. Moje čokolade su ne samo ručno rađene već i zdrave, jer ne sadrže konzervanse, pa im je rok trajanja od četiri do šest mjeseci – istakla je Brana.

Vrlo često za rođendane, krsne slave i razne druge proslave poručuju njene slatkiše, na kojima ispisuje prigodne čestitke, a imala je i veću narudžbu sitnih čokolada za jedan šahovski turnir. Kako kaže, djeca najviše vole deserte u obliku zeke, mace ili mede, a među mladima i odraslima je trenutno najpopularnija “dubai” čokolada za koju je takođe pronašla recept.

– Našla sam ga na internetu i nije mi bio problem da je napravim. Čak sam dobila originalnu čokoladu iz Dubaija od jedne sugrađanke koja je tamo boravila i uvjerila se da se ne razlikuje puno od moje, osim što je malo kremastija. Ne pravim klasičnu tablu jer krem od pistacija nije baš jeftin, pa je izrađujem u manjim oblicima. Najmanja košta 3,5 KM, a malo veće pakovanje od 95 grama se može kupiti za pet KM. Cijene svih čokolada zavise od gramaže, a vrlo često i od ambalaže koja je prilično skupa – rekla je Brana.

 

Posebno interesovanje vlada i za njene čokolade sa dodatkom čili papričice, što ne čudi, jer je to bila čuvena poslastica još u vrijeme Asteka i Maja koji su njome začinjavali kakao za pravljenje napitaka nazivajući ga “hranom bogova”. Kao što su i u tom periodu postepeno osvajale Evropu i svijet, tako su i čokolade iz Branine kuhinje sve traženije u našoj dijaspori.

– Dolaze kupci iz Švajcarske, Austrije, Njemačke i drugih zemalja i redovno uzimaju veće količine. Redovno naš izložbeni salon u Srpcu posjećuje i jedna porodica iz Danske zajedno sa rođacima iz Nove Topole i kupuju sve, od slatkiša do suvenira – ističe Brana.

Potvrda kvaliteta stigla je na petom po redu sajmu “Plodovi sela malih proizvođača” koji je u novembru prošle godine održan u “Delta planetu” u Banjaluci, gdje je zlatnom medaljom nagrađena njena mliječna čokolada sa grožđicama i prženim lješnikom.

– Naše udruženje je tada osvojilo čak pet zlatnih medalja, pored čokolade još i za ljute džemove, med i medenjake. Sve što rade vrijedne žene iz Srpca ima izuzetnu vrijednost i bez njihove podrške ne bih uspjela u ovom poslu. Iz brojnih radionica, seminara i druženja koje organizujemo rađaju se kvalitetne ideje, a osnova svega je da se od zaborava sačuvaju stari zanati, tradicija i običaji – naglasila je Brana.

Lješnik

Uzgojem lješnika Brana Suvajac se bavi već desetak godina, a u ponudi ima svježi i prženi lješnik koji uglavnom prodaje, a dio koristi za vlastite potrebe. Prženi lješnik koristi i za proizvodnju domaćeg likera.

– Lješnik uzgajam na parceli od 1,5 hektara i u tome mi pomaže porodica. Od toga ne može baš da se živi pa mi više dođe kao dodatni prihod uz penziju. Ali svakome bih preporučila da redovno konzumira lješnik jer je bogat hranljivim materijama i ima visok sadržaj zdravih masti, vitamina i minerala – rekla je Brana.

Glas

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno