Connect with us

Svijet

Mnogi se pitaju šta će biti POSLIJE RATA I PUTINA: Sudbina cijelog svijeta krojiće se prema ishodima sukoba

Kiša projektila ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv civilnih ciljeva u Ukrajini istovremeno je izazvala osudu i pokazala da Rusija povlači očajnički potez u ratu koji gubi.

Vašington post pokušava da odgovori na pitanje koje je pokrenuo zatvoreni opozicioni lider Aleksej Navaljni u svom nedavnom eseju: Šta će biti kada se završi?

Način na koji Rusija izlazi iz ove katastrofe može dugo vremena da oblikuje svijet. To će, pored sudbine Rusije, uticati na borbu Ukrajine da opstane kao demokratija, na to da li će se Bjelorusija osloboditi autokrate, da li Кina i Rusija mogu da održe savez, na sudbinu globalne ekonomije zavisne od ruskog izvoza energenata i još mnogo toga. Кako je rekao Navaljni, čak i ako Ukrajina se Ukrajina odbrani, gdje je garancija da se “svijet neće suočiti sa još agresivnijim režimom, izmučen ozlojeđenošću i imperijalnim idejama koje nemaju mnogo veze sa stvarnošću”?

FOTO: OLEG PETRASYUK/EPA


Nema garancije, piše Vašington post. Niko ne može da bude siguran kako se rat završava ili kako će izgledati posljedice. Gledajući unapred, Rusija ima nekoliko očiglednih zaštitnih ograda.

Jedan mračni scenario je da će Putinova antizapadna, autoritarna kleptokratija opstati sa njim ili bez njega. Značajan dio ruskog stanovništva ga i dalje podržava, što je spremna biračka jedinica. Кako je analitičar Nikolaj Petrov primijetio prije invazije, Putinova antizapadna retorika “zauzela je čvrsto mjesto u srcima i umovima mnogih ruskih građana”, koji su u “stanju dubokog ogorčenja prema Zapadu”.

Takođe jača kontinuitet moćne bezbjednosne i vojne strukture koje je Putin eksploatisao i širio više od 2 decenije. Ali ključna pitanja, na koja je sada nemoguće odgovoriti, tuču se posljedica koje bi poraz u Ukrajini proizveo: da li bi se vojska, ponižena i ogorčena, okrenula protiv strukture moći Кremlja? Da li bi se okrenulo stanovništvo?

Drugi dio ruske populacije – očigledno značajan i možda se preklapa sa prvim – jednostavno želi da bude ostavljen na miru. Ovi građani su tolerisali lopovsku elitu Putina i političku represiju u zamjenu za određenu količinu privatnog prostora u sopstvenim životima, kao i određeni prosperitet i slobodu putovanja u inostranstvo. Кonačno su motivisani da prigovore nakon što je Putinova nedavna naredba o mobilizaciji poremetila njihov spokoj, ali njihova otuđenost od politike i njihova pasivnost ostaju.

Treća grupa, mnogo manja, su liberalno orijentisani profesionalci i srednja klasa. Mnogi u svojim 20-im i 30-im godinama su masovno napustili Rusiju od početka rata — ali možda ne zauvijek.

FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA


Ono što je Navaljni opisao u svom eseju nije ništa manje od rušenja Putinove tvrđave i ponovnog pokušaja demokratije. Navaljni primjećuje da je za Borisa Jeljcina stvoren superpredsjednički sistem u ruskom ustavu iz 1993. godine.

– Davanje velike moći dobrom momku se u to vrijeme činilo logičnom – napisao je on. Putin je naslijedio Jeljcinova ovlašćenja, ali ne i njegovu posvećenost ustavnim garancijama slobode.

Navaljni se zalaže za parlamentarnu republiku koja bi rezultirala “radikalnim smanjenjem vlasti u rukama jedne osobe”. Takva promjena bi zahtijevala novi ustav. U prošlogodišnjem izvještaju za Atlantski savjet, Anders Aslund, ekonomista i specijalista za Rusiju, Ukrajinu i istočnu Evropu, i Leonid Gozman, političar i komentator dugo aktivan u ruskim demokratskim pokretima, skicirali su šta bi moglo biti potrebno za izgradnju demokratije u Rusiji.

Oni se zalažu za parlamentarni sistem i novi demokratski ustav, ali dodaju dugačku listu zadataka koje treba uraditi: vraćanje pune slobode govora i okupljanja, oslobađanje političkih zatvorenika, obračun sa oligarsima koji su muzli državu za sopstveno bogaćenje, uspostavljanje pune vladavine prava, raspuštanje postojećih službi bezbjednosti i njihove reizgradnja, ponovna izgradnja funkcionalnog parlamenta, održavanje slobodnih izbora i decentralizacija vlasti na regione i gradove, prenosi Blic.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, učinjeni su pokušaji da se izgradi tržišna demokratija po ugledu na Zapad. Кao što je naučnica Marija Lipman nedavno primijetila, “Ljudi u ranoj postkomunističkoj Rusiji žudjeli su da njihova zemlja postane normalna, što je podrazumijevalo kao na Zapadu”. Zapad je proglašen političkim uzorom. Po prvi put u svojoj istoriji, Rusija je oponašala zapadni politički sistem. Кreatori postkomunističkog ruskog ustava crpili su inspiraciju iz zapadnih povelja.

Jeljcin je stvorio iskrivljeni oligarhijski kapitalizam, protodemokratiju, građansko društvo u nastajanju i nije uspio da uvede vladavinu zakona. Za mnoge Ruse to je bilo dezorijentišuće vrijeme. Lipman je napisala: “Ne neočekivano, oponašanje Zapada nije uspjelo da obezbijedi zapadni životni standard. Prva postsovjetska decenija donijela je politička previranja, kolaps sigurnosne mreže, duboku nesigurnost i duboko razočaranje”.

Putin je iskoristio to razočaranje, dok je u godinama koje su uslijedile vozio rastuću plimu prosperiteta, koju je podigao izvoz nafte. Odbacio je oligarhe iz Jeljcinovih godina i potčinio ih svojoj volji, dok je obogatio svoje prijatelje. Postepeno je istrebio izdanke demokratije. Petrov je prošle godine rekao da uslovi potrebni za postizanje demokratskih promjena “ne postoje u današnjoj Rusiji”.

Amerika i Evropa, glavni igrači u promovisanju demokratije tokom 1990-ih, moraju se pripremiti za ono što slijedi u Rusiji, piše Vašington post. Američki komplet alata iz postsovjetskog perioda neće nužno biti od koristi. Neophodno je početi razmišljati o tome kako doprijeti do društva koje je prekaljeno u protekle 2 decenije.

Održavanje kanala otvorenim za ruski narod biće od vitalnog značaja bez obzira ko dođe na vlast. Američki list dodaje da će u idealnom slučaju, nakon rata i nakon Putina, Navaljni biti oslobođen okova i vodeći glas u usidrenju Rusije u demokratskom sistemu. Ali takođe bi bilo mudro očekivati da će Rusija krenuti drugim putevima, možda onim kojim će upravljati drugi moćnik.

Related Topics:

Svijet

Parlament odlučio da postoje samo dva pola! “TO JE MRAČAN DAN ZA SLOVAČKU”

Slovački parlament u petak je usvojio ustavni amandman kojim je utvrđeno da postoje samo dva pola – muški i ženski. Istim izmjenama ograničeno je i pravo usvajanja isključivo na heteroseksualne bračne parove, dok je surogat majčinstvo u potpunosti zabranjeno.

Nekoliko organizacija za ljudska prava, među kojima su Amnesty International i Venecijanska komisija, izrazilo je zabrinutost ovim potezom, naročito zbog člana koji propisuje da nacionalno zakonodavstvo Slovačke ima prednost nad pravom Evropske unije u „kulturnim i etičkim pitanjima“.

– U ključnim pitanjima temeljnih vrijednosti nacionalno pravo mora imati primat i prioritet nad međunarodnim sporazumima na koje je Slovačka obavezna. To je zdrav razum – izjavio je premijer Slovačke Robert Fico na konferenciji za medije.

Amnesty International je u svom saopštenju naveo da je riječ o „mračnom danu za Slovačku“.

Kontroverzni amandman, koji stupa na snagu u novembru, usvojen je tijesnom većinom glasova. Vladina koalicija, kojoj je u početku nedostajala podrška, obezbijedila je 13 glasova opozicionih konzervativnih hrišćanskih demokrata i konzervativno-populističkog pokreta Slovensko.

Pravni stručnjaci u Slovačkoj smatraju da ovakav ustavni amandman, kojim se propisuje primat nacionalnog ustava nad pravom EU, predstavlja direktan izazov Evropskoj uniji i da će dovesti do pravnih sporova i potencijalnih sankcija.

Neki analitičari tvrde da je ovaj potez samo Ficova taktika da skrene pažnju sa pada rejtinga u anketama i nepopularnih ekonomskih mjera.

– Slovački ustav postao je žrtva plana Roberta Fica da oslabi opoziciju i skrene pažnju sa stvarnih problema društva, kao i mjera štednje koje je morao da sprovede – izjavila je za BBC Beata Balagova, glavna urednica slovačkog lista SME.

– Fico se zapravo ne brine ni za rodna pitanja, ni za zabranu surogat majčinstva, pa čak ni za usvajanja od strane LGBTQ osoba – dodala je.

Ficova stranka Smer – socijaldemokratija toliko se udaljila od progresivnih vrijednosti koje zastupa evropski lijevi centar da će biti formalno isključena iz Partije evropskih socijalista (PES) na konferenciji sljedećeg mjeseca. Smer je suspendovan još 2023. godine nakon što je formirao koaliciju sa krajnje desnom Slovačkom nacionalnom strankom.

Nastavi čitati

Svijet

I MAKRON SE PRIDRUŽIO MERCU “Evropa je u sukobu sa Rusijom”

Evropa se nalazi u konfrontaciji sa Rusijom, izjavio je predsednik Francuske Emanuel Makron.

„U svakom slučaju, u konfrontaciji smo sa Rusijom“, rekao je Makron po dolasku na neformalni samit EU u Kopenhagenu.

Makron je neosnovano optužio Rusiju za miješanje u izbore u Evropi, sajber-napade i nedavno narušavanje vazdušnog prostora nekoliko zemalja. Sve ove optužbe Moskva je više puta negirala. O zamrznutoj ruskoj imovini

Komentarišući zamrznutu rusku imovinu, francuski lider složio se sa belgijskim premijerom Bartom de Veverom da je korišćenje ruske imovine na način koji EU hoće da uradi – neprihvatljivo.

Makron je podsjetio da je De Vever kritikovao inicijativu Evropske komisije da se zamrznuta ruska sredstva direktno koriste za pružanje kredita Ukrajini, a ne prihodi od njih. Francuski predsjednik takođe je kritikovao predlog njemačkog kancelara Fridriha Merca da se Ukrajini obezbijedi beskamatni zajam od skoro 140 milijardi evra koristeći rusku suverenu imovinu zamrznutu u zemljama Evropske unije.

– Kada se imovina zamrzava, mora se poštovati međunarodno pravo – istakao je on.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je 10. septembra da EK ne namjerava da konfiskuje zamrznutu rusku imovinu, već da će je koristiti za izdavanje kredita Ukrajini. Veći deo ruske suverene imovine zamrznute u Evropi – nešto više od 200 milijardi evra – blokirana je na platformi Јuroklir u Belgiji.

Depozitar se više puta protivio njihovoj eksproprijaciji, upozoravajući da bi to moglo dovesti do toga da Rusija zaplijeni evropsku ili belgijsku imovinu drugde u svijetu putem sudskih postupaka. Merc je ranije u članku u britanskom listu “Fajnenšel tajms“ napisao da Berlin podržava izdavanje kredita Ukrajini koristeći rusku imovinu.

Nastavi čitati

Svijet

NASA IMA AMBICIOZAN PLAN: Do 2035. godine biće izgrađeno pravo selo na Mjesecu

NASA ima ambiciozan plan, do 2035. godine biće izgrađeno pravo selo na Mjesecu, a ne samo privremena baza. Ovu izjavu dao je sam Šon Dafi, administrator NASA-e, tokom panela na Međunarodnom aeronautičkom kongresu (IAC) u Sidneju.

“Ne radi se samo o postavljanju ljudskog prisustva na Mjesecu. Radi se o vremenskom i trajnom naselju – selu”, rekao je Dafi, ističući da američka svemirska agencija cilja na održiv život u svemiru.

Prvi koraci: Artemis II i III

Već u februaru naredne godine, NASA planira lansiranje Artemis II misije, koja će četiri astronauta odvesti na prvi let oko Mjeseca u posljednjih više od 50 godina. Ova misija neće sletjeti na površinu Mjeseca, ali će testirati raketu Space Launch System i svemirski brod Orion, pripremajući put za buduća sletanja.

Prava proba dolazi 2027. godine sa misijom Artemis III, kada će dva astronauta sletjeti na jug Mjeseca i provesti tamo oko sedam dana. Prikupljeni podaci o geologiji i uslovima na Mjesecu biće ključni za gradnju trajnog naselja.

Selo na Mjesecu – Nuklearni reaktor i 3D štampanje

Jedan od ključnih elemenata budućeg sela na Mjesecu biće nuklearni reaktor, težine do 15 tona, koji bi proizvodio dovoljno energije (100 kWe) da napaja lunarnu bazu tokom 14-dnevne noći kada solarni paneli ne funkcionišu.

NASA takođe istražuje materijale za konstrukciju sela – eksperimenti na ISS-u pokazuju da se lunarno tlo može koristiti za pravljenje cementa, što bi omogućilo 3D štampanje objekata direktno na Mjesecu, prenosi “KosmičkiGlasnik”.

Pogled prema Marsu

Iako je Mjesec trenutno prioritet, Dafi je otvoreno govorio i o Marsu:

“U narednoj deceniji, NASA će napraviti ogroman napredak u misiji ka Marsu i bićemo na pragu postavljanja ljudskih stopala na crvenu planetu.”

No, takve misije su, za sada, i dalje predaleko…

Nastavi čitati

Aktuelno