Connect with us

Svijet

“MOJA MISIJA JE DA POMOGNEM”: Evropski lideri ne razumiju STRATEŠKI ZNAČAJ zapadnog Balkana

Predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban izjavio je da se plaši da evropski lideri ne razumiju strateški značaj zapadnog Balkana i Srbije i da su suviše daleko.

– Zato to smatram svojom misijom, da im pomognem da shvate šta je Srbija, šta je Balkan, šta je na kocki. Јer ako, recimo, sjedite na obali Atlantskog okeana, ili se opuštate u Briselu ili Dablinu, ili čak u Madridu, teško je razumjeti koliki značaj taj region ima – rekao je Orban.

On je ocijenio da je problem u tome što ti lideri ne razumiju da je Srbija potrebna EU više nego što je Srbiji potrebna Unija, jer Srbi imaju druge opcije.

– Ne zaboravite da imate sjajnu tradiciju u pokretu nesvrstanih – izjavio je Orban za Tanjug.

Odgovarajući na pitanje gdje je Srbija na evropskom putu i da li je EU iskreno želi za svoju članicu, Orban je rekao da nije siguran, te napravio poređenje sa Ukrajinom, postavljajući pitanje da li je fer da zemljama zapadnog Balkana, čiji je Srbija lider, u pregovorima godinama uvijek odlažu otvaranje novih poglavlja.

– Proces je veoma spor, a onda iz vedra neba, odjednom, iz političkih razloga, Ukrajina ulazi u igru i počinje da pregovara. Nije fer prema onim zemljama koje su smatrale da je proces članstva zasnovan na zaslugama. Nije fer prema Srbiji, ako smijem to da kažem. Dakle, ne samo prema Srbiji, već i prema drugima – rekao je Orban.

Orban je rekao da, ukoliko Evropski savjet uključi Briselski i Ohridski sporazum u pregovarački okvir, iako se Srbija tome protivi, Beograd uvijek može da računa na Mađarsku.

Govoreći i situaciji na Kosovu i Metohiji, on je naveo da je u posljednjih nekoliko godina primijetio da Srbi stalno doživljavaju provokacije.

– Mislim da je dobro što vaša diplomatija insistira na međunarodnom pravu, jer je međunarodno pravo na vašoj strani. A ovim pitanjem se ne može upravljati bez prihvatanja međunarodnog prava – naglasio je Orban.

On je podsjetio da u EU postoji pet zemalja koje “nisu prihvatile status države Kosovo” i dodao da je to otvoreno pitanje.

– Moramo da pregovaramo o tome. Što se tiče toga da li imamo šansu da se dogovorimo ili ne, nisam dovoljno dobar prorok da odgovorim na to pitanje. Ali znam da treba da uradimo sve što možemo da bismo konačno pronašli rešenje – naveo je Orban.

Na pitanje o odnosima Srbije i Mađarske, Orban je rekao da, kada su Srbi i Mađari bili neprijateljski nastrojeni jedni prema drugima, to nije bilo dobro ni za jedne ni za druge.

– Kada smo sarađivali sa Srbima, to je uvek bilo dobro za nas. Plus, ne zaboravite da su kroz istoriju mnoge srpske zajednice stigle u Mađarsku i kreirale način života pun poštovanja i dostignuća, poput Sentandreje i svih drugih teritorija na kojima su Srbi. Čak i u Budimpešti imate svoju četvrt, crkvu i tako dalje, tako da ste vi Srbi tretirani sa poštovanjem ovde u Mađarskoj iz istorijskih razloga – rekao je Orban.

On je naglasio da je zajednička budućnost ono što ujedinjuje Srbiju i Mađarsku, jer obje zemlje dijele opasnosti koje moderno doba donosi i u osnovi su zemlje jakog nacionalnog identiteta.

– Mislim da Srbi i Mađari kao narodi imaju budućnost. A mi, pod tim mislim na Srbe i Mađare, jesmo spremni da se borimo za svoju zemlju. To je veoma važno – rekao je Orban i dodao da je druga stvar koja povezuje dvije zemlje činjenica da su teškoće uvijek bile dio njihove istorije.

On je rekao da ne treba zaboraviti da su Srbija i Mađarska hrišćanske zemlje, a da je hrišćanstvo trenutno u veoma teškoj situaciji u Evropi.

Kada je riječ o takozvanoj balkanskoj migrantskoj ruti i saradnji sa srpskim vlastima na tom pitanju, Orban je istakao da Mađari imaju čvrst stav o tom pitanju jer na migraciju gledaju kao na nešto više od bezbjednosnog pitanja.

– Vidimo posljedice masovne migracije, posebno ilegalne migracije na zapadna društva. Dakle, kada sastavim sve dimenzije, očigledno je da joj se moramo suprotstaviti. Migracija je loša stvar. Pitanje nije kako da se njome upravlja. Pitanje je kako je zaustaviti, ako želimo da zadržimo svoju prvobitnu vjersku i kulturnu istoriju i civilizaciju – rekao je Orban.

Kada je riječ o sankcijama protiv Rusije i to da li Srbija i dalje može da se osloni na razumijevanje Mađarske u vezi sa tim pitanjem, Orban je rekao da je ponašanje Srbije više nego logično jer, Mađarska je članica EU, ali joj se ne sviđa pristup Unije.

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno