Politika
Može li NATO da zamijeni EUFOR?
Nekoliko puta do sada u seriji tekstova o NATO alijansi smo pisali o vezi NATO-a s Dejtonskim sporazumom i misijom EUFOR “Althea”, definisanom kroz Berlin plus sporazum između NATO-a i EU o bezbjednosnoj arhitekturi u Evropi.
Pisali smo i o scenariju koji bi mogao uslijediti ako neko, na primjer Rusija, uloži veto na produženje misije EUFOR “Althea”, kako bi se to odrazilo na bezbjednosnu situaciju u BiH.
Međutim, u novom međunarodnom kontekstu posebno bi bilo zanimljivo odgovoriti na pitanje može li NATO zamijeniti EUFOR i nastaviti sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma u slučaju da se EUFOR bude morao povući?
Svakako najbezbolniji i pravno najsigurniji scenario bi bio da i ovog novembra mandat EUFOR-a bude produžen u Savjetu bezbjednosti UN, i da se na taj način pitanje eventualne zamjene za vojnu misiju EU skine sa stola. Međutim, ako bi i došlo do ulaganja veta, NATO ima nekoliko aduta u rukavu koje bi mogao iskoristiti da nastavi vojnu misiju.
Prvi adut bi bio poziv institucija BiH, najvjerovatnije Predsjedništva BiH, koje bi formalno pozvalo NATO da pomogne u sprečavanju narušavanja bezbjednosti. Ali, u tom slučaju, mogao bi se očekivati veto srpskog člana Predsjedništva BiH, čime bi došlo do donošenja odluke u Predsjedništvu preglasavanjem 2-1. Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva BiH, mogla bi od Narodne skupštine Republike Srpske zatražiti veto na odluku Predsjedništva, što bi zahtijevalo apsolutnu većinu. U tom slučaju, poziv Predsjedništva NATO-u bi bio anuliran.
Međutim, postoji i drugi, jači adut koji bi NATO-u omogućio da zamijeni EUFOR, bez potrebe da traži poziv Predsjedništva BiH.
Iako bi poziv Predsjedništva bio najbezbolniji i pravno najmanje kontroverzan način, NATO bi mogao da argumentuje da je od Dejtona do danas, uključujući i u svakoj rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN kojom je produžen mandat EUFOR-u, prisutna formulacija “NATO prisustvo” u BiH.
Produženje mandata EUFOR-u u BiH nije vezano za NATO prisustvo u BiH. Drugim riječima, NATO bi mogao da kaže da im poziv Predsjedništva da dođu u BiH ne treba, jer NATO nikada nije ni otišao iz BiH.
Neko bi mogao da postavi pitanje mandata koji bi takvo NATO prisustvo imalo. Naime, u svojoj trenutnoj ulozi od 2004. godine, NATO štab Sarajevo ima savjetodavnu ulogu institucijama BiH u pomaganju zemlji da postane članica NATO-a. Po ovom tumačenju, čak i ako bi NATO zamijenio EUFOR, ne bi mogao da koristi široki mandat koji EUFOR ima, s obzirom na to da savjetodavna funkcija institucijama BiH ne ostavlja mnogo prostora za upotrebu sile radi implementacije mira.
Ali, čini se da su arhitekti Dejtonskog sporazuma i njegovih aneksa mislili i na ovu situaciju, jer je uloga NATO-a u BiH i njen mandat čvrsto vezan s vojnim aneksom Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Zanimljivo je da je NATO u tom aneksu tretiran kao strana, a ne kao spoljni faktor, jer je dokument potpisan od strane komandanta NATO-a za Evropu, uz supotpise ostalih aktera.
Prema tome, čini se da bi NATO mogao da argumentira da je Dejtonom i njegovim aneksima dobio primarnu ulogu osiguravanja bezbjednosti u zemlji, a te odredbe su i danas na snazi jer niko nije ukinuo ni sporazum niti njegove anekse. Mogli bi da kažu da su svoj mandat 2004. smanjili vlastitom odlukom i da vlastitom odlukom mogu ponovo da ga povećaju.
U tom slučaju, ostaje samo da Sjevernoatlantski savjet donese odluku o slanju dodatnih trupa u BiH oslanjajući se na svoju ulogu koju su dobili Dejtonom, ili da već prisutni vojnici EUFOR-a, praktično, samo zamijene bedževe. Za takvu odluku, međutim, potrebna je saglasnost svih članica Alijanse, a da li bi zemlje poput Mađarske ili Slovačke ovu odluku i podržale, ostaje otvoreno pitanje.
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Politika
Ministarstvo saobraćaja poslalo SRAMNU PORUKU osobama sa invaliditetom “ZA VAS OVDJE NEMA MJESTA”
Pored toga što na konkurs Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske za mjesto višeg stručnog saradnika za radio, televiziju i emitovanje programa ne mogu da se prijave diplomirani novinari u ovom ministarstvu nepoželjne su i osobe sa invaliditetom, otkriva CAPITAL.
Iako u ovom ministarstvu trenutno nije zaposlena nijedna osoba sa invaliditetom, na pomenuti konkurs o kojem je nedavno pisao CAPITAL, prijavila se diplomirana pravnica i novinarka Ana Kotur Erkić, prepoznatljiva po dugogodišnjoj borbi za prava osoba sa invaliditetom.
Ona i sama pripada ovoj manjinskoj kategoriji, ali ponovo je kao i nebrojeno puta do sada na konkursu ostala na drugom mjestu, dok je prvoplasirana Aleksandra Račić koja je na konkursu dobila maksimalnih 50 bodova.
Uprkos još jednom razočarenju na konkursu, Kotur Erkić kaže da je rezultat ne čudi, ali da više ne želi da prećutkuje očigledne stvari.
„Rezultat me ne čudi, ali je strašno da apsolutno niko ne shvata ozbiljnost situacije. Negdje se moglo pretpostaviti kome je mjesto namijenjeno, jer se takve stvari čuju po hodnicima i ja zaista ne želim više da prećutkujem zato što sam vječito druga na konkursima“, kaže ona za CAPITAL.
Ona ističe da u Ministarstvu saobraćaja i veza, koliko joj je poznato, trenutno nema nijedna zaposlena osoba sa invaliditetom.
„Imamo konkurs za posao koji zahtijeva znanje i specifikacije i novinara i pravnika, a ja sam radila i jedno i drugo u različitim fazama života, ali imamo komisiju koja vrlo subjektivno ocjenjuje, jer ne možemo da utičemo na to kako će se ko kome svidjeti, a ja sam vrlo svjesna da ljudi u susretu sa osobama sa invaliditetom imaju određenu dozu zadrške i uzdržanosti, ako ne i predrasuda i nedovoljno znanja i na kraju imamo ponovo ovakve rezultate konkursa“, kaže Kotur Erkić.
Prema njenim riječima, neko ko je urednik ili rukovodilac medija koji mora da poznaje široku postavku stvari nije smio biti isključen iz konkursa poput ovog.
„Iako je posao na ovom radnom mjestu primarno pitanje regulative, rukovodilac ili urednik svojim postupanjem replicira regulativu i kreira kurs da se ona mijenja onoliko koliko je potrebno. Ja sam o tome govorila na samom intervjuu. Sumnju mi budi i 50 bodova, jer ako niste unaprijed dobili postavku stvari ili ako niste ranije radili na tom radnom mjestu, teško možete dobiti 50 bodova“, kaže ona.
Pogotovo se moralo uzeti u obzir, zaključuje ona nakraju, koliko dugo prati medijsku zajednicu, koliko dugo je njen dio i koliko dugo se bavi medijskim pravom.
Politika
SAVO MINIĆ UVEO MAFIJAŠKI MRAK! Obećavao „čiste račune“, a sad krije mutne dilove! Ko se to debelo ugrađuje u tajne poslove vlasti?!
Kada je postao predsjednik Vlade Republike Srpske, Savo Minić je najavljivao maksimalnu transparentnost u radu njegovog kabineta, posebno resornih ministarstava.
Nakon što je ostvario prednost na izborima za predsjednika Republike Srpske, Minić će uskoro otići sa premijerske funkcije, pa smo provjerili da li je ta transparentnost zaista i ostvarena?
Ili je ona dozvoljena samo tamo gdje ne ugrožava brojne čudne i sumnjive dogovore vrha SNSD-a, koji su često sklapani izvan institucija Republike Srpske?
Tri mandata premijera Save Minića za period od samo 13 mjeseci. Na početku svakog, Minić je najavljivao da će rad Vlade biti javan i kako će sve bitne informacije biti dostupne medijima i građanima. Godinu dana nakon što je postao premijer određen pomak jeste napravljen, kaže Siniša Vukelić, urednik portala Kapital, međutim ključne afere i dalje se skrivaju od javnosti.
“Gospodin Minić je najavio transparentniji rad izvršne vlasti i to je učinio pomakom samim tim što je natjerao ministre i članove svog kabineta da češće održavaju konferencije za novinare, on daje intervjue čak i kritički nastrojenim medijima, ali s druge strane ne vidimo suštinske promjene upravo oko tih tajnovitih ugovora koji su sklapani da li sa kineskim partnerima, sa mađarskim oko elektrana, ne vidimo šta je sa preostalim finansijskim dijelom ugovora oko autoputa Banjaluka – Prijedor i brojne druge ugovore koji su sklapani”, kaže Vukelić.
Sumnjivi ugovori i dogovoreni poslovi, često veoma štetni za Republiku Srpsku i dalje ostaju nedostupni. Tako je Rašidu Serdarovu plaćeno preko 240 miliona maraka novca iz budžeta za otkup koncesionog preduzeća Komsar enerdži Republika Srpska.
Novinar Centra za istraživačko novinarstvo Renata Radić – Dragić je međutim otkrila da je sve to urađeno na čudan i tajnovit način i da je veći dio novca uplaćen i prije nego što je potpisan ugovor.
“Tražila sam pojašnjenje od Vlade Republike Srpske na osnovu čega su odluke o isplati donesene i nisam dobila nikakav odgovor. Pokušala sam o tome razgovarati sa Savom Minićem. Iskoristila sam priliku kada je bio jedan predizborni skup SNSD-a u Loparama i gospodin Minić je bio iznenađen da je uopšte došlo do isplate većeg dijela novca prije ugovora. E sad, ako je on odglumio iznenađenje to je problematično, a ako zaista nije znao onda je to samo po sebi opet problematično da premijer ne zna detalje u vezi isplate”, kaže Radić – Dragić.
Oblast gdje je u najvećoj mjeri nastavljeno skrivanje informacija je lobiranje. Na ove namjene, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama su potrošene desetine miliona maraka novca građana Republike Srpske.
Kabinet premijera Minića o većini dogovora nije informisao javnost, pa se mnogo toga saznalo tel kada su o svemu počeli da izvještavaju američki mediji.
“Da, imamo ugovor i šta je sporno? Nismo htjeli da to radimo kao Dino Konaković da peremo prozore za 350 hiljada dolara i izmišljamo nešto.. nama treba istina o Republici Srpskoj, ništa nije sporno. Taj ugovor ima oznaku tajnosti”, rekao je nedavno Minić.
Nedostatak transparentnosti je primjetan i kod brojnih zaduženja, što je nastavak prakse prethodnog premijera Radovana Viškovića. Posebna priča su pojedina ministarstva i javna preduzeća koja nisu napravila nikakav pomak ka otvorenosti prema medijima.
Tako je uprkos većoj dostupnosti Save Minića i dalje vidljivo da je ovo Vlada SNSD-a gdje se brojni dokovori sklapaju daleko od ove institucije.
(BN)
Politika
KO ĆE FORMIRATI VLAST U BIH? SDA povukla prvi potez i poslala ljude za pregovarački sto!
Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA) održalo je danas sjednicu na kojoj je imenovalo Pregovarački tim koji će voditi razgovore o formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou.
Utom procesu će se, kako je istaknuto, voditi izbornim legitimitetom SDA, programskim principima i interesima države Bosne i Hercegovine.
Predsjedništvo SDA je uputilo čestitku stranačkoj strukturi na izbornoj pobjedi, kao i izraze zahvalnosti svim članovima, aktivistima, simpatizerima i biračima na podršci.
Istakli su da je SDA na svim nivoima vlasti povećala izborni rezultat za 25 do 30 posto u odnosu na prethodne Opšte izbore, čime je ostvarila najveću izbornu pobjedu od 2002. godine.
– Ovakav izborni rezultat daje pravo i obavezu Stranci demokratske akcije da, u skladu s povjerenjem koje su joj ukazali građani, preuzme odgovornost i predvodi zakonodavnu i izvršnu vlast na nivou države Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i u većini kantona, sa ciljem osiguranja političke stabilnosti, efikasnog funkcionisanja institucija, provođenja neophodnih reformi i unapređenja kvaliteta života građana – poručeno je iz SDA nakon sjednice Predsjedništva stranke, prenosi Klix.
-
Politika3 dana agoGDJE JE SADA OBEĆANA STABILNOST? RiTE Ugljevik sutra u ponoć staje sa radom!
-
Region3 dana agoSLOVENIJA GLASA NA ČETIRI REFERENDUMA: Pao zakon o parlamentarnoj istrazi, podržano ukidanje TV pretplate
-
Politika2 dana agoOD IDEJE NA PALAMA DO DRUGE POLITIČKE SNAGE! PSS osvojio preko 74.000 glasova, Radanović otkrila naredne korake!
-
Svijet3 dana agoMERC TJERA PO SVOM “Njemačka i Evropa neće pristati na dogovor Putina i Trampa”
-
Politika2 dana agoPLATA DO 8.500 KM, PLUS NAKNADE! Koliko će zarađivati novi poslanici?
-
Svijet3 dana agoTRAMPOVOJ AMBASADORKI PRIJETI SMJENA: Isplivali detalji skandala
-
Banjaluka3 dana agoVEĆE STIPENDIJE U BANJALUCI! Srednjoškolcima do 200 KM, studentima do 400 KM!
-
Politika3 dana agoPADAJU KAZNE I OTVARAJU SE VREĆE! CIK BiH izdao novu hitnu naredbu za više biračkih mjesta!
