Vijest da je izlaznost na ovim izborima na redovnim biračkim mjestima bila 41,48 posto zaista može privući veliku pažnju.Kada se tome pridodaju glasovi pošte i mobilnih timova, ta brojka eventualno može rasti za još jedan posto. Iako se izlaznost u prošlosti mogla pratiti kroz određene trendove, ova je ipak alarm.

Od prvih posleratnih izbora kada je glasalo 2.509.915 birača od tada upisanih 3.033.921 birača, odnosno 83 posto, izlaznost se do danas procentualno prepolovila, piše Avaz

U odnosu samo na izbore prije četiri godine izlaznost je pala za nevjerovatnih 6,12 posto. Možda su izborne tehnologije onemogućile prevare na način da “mrtvi glasaju”, da neko popuni po 50 izbornih listića, ali takve mahinacije su mogle utjecati na maksimalno 1 do 2 posto ukupne izlaznosti.

Ono što je činjenica i što pokazuju trendovi od 2012. godine, izlaznost na izborima je u evidentnom padu, što pokazuje trend odlaska stanovništva. Inače, izbori 2012. godine su bili prvi nakon što je Evropska unija uvela bezvizni režim za državljane BiH i tako olakšala procedure odlaska iz države.

Tako je 2012. godine na izbore izašlo 56,51 posto, dvije godine kasnije je iznosila 54,47 posto. Samo 2016. godine bio je blagi rast od 0,25 posto, a onda je 2018. godine bio novi pad za 0,7 posto.

Izlaznost je 2020. godine iznosila 50,25 posto, a onda je dvije godine kasnije bio blagi rast od 0,16 posto, no onda se pad nastavlja. Prije dvije godine je na izbore izašlo 48,14 posto birača, da bi se onda doživio pad od skoro sedam posto.

Ako pratimo ranije trendove, sasvim logično prvih postratnih godina je bila nevjerovatna izlaznost, zbog optimizma nakon završetka rata, a onda je počeo pad, što zbog razočarenja, što zbog komplikovanih procedura gdje su se građani sami morali prijavljivati da će koristiti biračko pravo, što je bilo na snazi sve do 2006. godine.

Upravo te 2006. godine izlaznost je porasla za 9 posto i iznosila je 55,31 posto, što je bio i standard za narednih nekoliko izbornih ciklusa, sve do stromglavog pada koji kreće nakon 2012. godine.

Ono što zabrinjava je teško da će se ona popraviti, osim ako politički subjekti uspiju mobilizirati dijasporu u većem procentu da glasaju. Broj birača od 1.414.007 jasno pokazuje i da je BiH daleko od 3,3 miliona ljudi koji su živjeli u ovoj državi dok je bio popis 2013. godine.

Da stvar bude apsurdnija, na ovim izborima je u birački spisak bilo upisano 3,4 miliona ljudi, što i ne čudi jer su u biračkom spisku svi oni koji žive po bijelom svijetu, a nisu se odrekli državljanstva BiH, a na izborima 1996. je bio riječ o brojki od 400.000 ljudi manje.

(BN/Avaz)

Dostojanstvena plata od najmanje 2.000 maraka, manji troškovi života i veća sigurnost zaposlenja mogli bi da budu ključni za odluku radnika da ostanu da žive i rade u Republici Srpskoj.

– Podaci pokazuju da gotovo 60 odsto ispitanih radnika razmišlja o odlasku iz Republike Srpske, dok nešto više od 40 odsto o tome trenutno ne razmišlja. Posebno je značajan podatak da čak 94,15 odsto ispitanika smatra da bi plata od 2.000 maraka ili više omogućila radniku dostojanstven život u Srpskoj – istakao je za “Glas Srpske” Stanković.

Istraživanje je predstavljeno na današnjoj konferenciji “Dostojanstvena plata – temelj dostojanstvenog rada”, održanoj uz panel “Od dijaloga do konkretnih rješenja”, a rezultati pokazuju da je za veliki broj radnika iznos koji smatraju neophodnim za dostojanstven život još daleko od stvarnosti. Čak 46,91 odsto ispitanika navelo je da prima platu do 1.450 maraka, što pokazuje značajan jaz između stvarnih primanja i iznosa koji radnici smatraju potrebnim za normalan život. Na pritisak niskih primanja ukazuje i podatak da 40,41 odsto ispitanih pored redovnog posla radi i dodatni posao, dok 59,59 odsto nema dodatni angažman.

Istovremeno, 17,94 odsto radnika navelo je da dio plate prima u koverti, odnosno “na ruke”, dok je 82,06 odsto reklo da nema takav način isplate. Ova pojava prisutna je i u privatnom sektoru, pokazuju rezultati istraživanja.

Kada je riječ o uslovima koji bi najviše uticali na odluku da ostanu da žive i rade u Republici Srpskoj, dostojanstvena plata je ubjedljivo na prvom mjestu. Nju je izdvojilo 70,32 odsto ispitanika.

Na drugom mjestu je smanjenje troškova života, koje je navelo 33,66 odsto radnika, dok je sigurnije zaposlenje važno za 23,90 odsto. Smanjenje korupcije i nepotizma izdvojilo je 23,74 odsto ispitanih, dok su ostali faktori dobili znatno manju podršku.

Odgovori na pitanje šta bi najviše doprinijelo poboljšanju položaja radnika dodatno potvrđuju da je visina primanja u središtu njihovih očekivanja. Veće plate navelo je 68,70 odsto ispitanika, dok je redovno usklađivanje plata izdvojilo 64,15 odsto. Smanjenje korupcije i nepotizma podržalo je 25,45 odsto radnika, a veću zaštitu radničkih prava 12,84 odsto. Ostale ponuđene opcije pojedinačno su dobile manje od deset odsto odgovora.

Rezultati istraživanja pokazuju da radnici pitanje plata ne posmatraju samo kao zahtjev za većom zaradom, već kao dio šireg pitanja kvaliteta života i budućnosti. Jer, uz podatak da gotovo šest od deset ispitanika razmišlja o odlasku, a da više od 94 odsto dostojanstvenu platu vezuje za iznos od najmanje 2.000 maraka, pitanje zarada prerasta okvir ekonomske statistike. Ono postaje pitanje da li se od plate u Republici Srpskoj može pristojno živjeti, obezbijediti porodica i planirati budućnost.

Upravo tu je, kako kaže Stanković, i najvažnija poruka istraživanja, za veliki broj radnika dostojanstvena plata nije samo pitanje većeg iznosa na računu, već jedan od ključnih uslova da ostanu da žive i rade u Srpskoj.

Bitne stavke

Anketirani radnici su kao važne uslove za ostanak naveli i kvalitetnija radna mjesta, stabilan penzijski sistem, bolji zdravstveni sistem, redovno usklađivanje plata, mogućnost napredovanja, rješavanje stambenog pitanja i bolji balans između poslovnog i privatnog života.

Glas

Vrijeme u Republici Srpskoj će biti toplo, vjetrovito i promjenljivo oblačno, a tokom dana očekuju se i padavine, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu i zapadu biće oblačnije, uz povremenu kišu, dok su na jugu ponegdje mogući i jači pljuskovi.

Na sjeveru i istoku očekuje se uglavnom suvo i toplo vrijeme, uz sunčane periode i promjenljivu oblačnost.

Tokom večeri i naredne noći padavine će jačati na zapadu, a do narednog jutra proširiće se i ka istoku.

Duvaće umjeren do jak vjetar južnih smjerova, dok se u Hercegovini i na zapadu povremeno očekuju i olujni udari.

Minimalna temperatura vazduha biće od 7 do 14 stepeni, na zapadu i jugu lokalno do 18 stepeni.

Maksimalna temperatura kretaće se od 23 do 30 stepeni, dok će u višim predjelima biti oko 18 stepeni.

U atmosferi se istovremeno jača uticaj prednje strane doline sa sjeverozapada Evrope, uz jačanje jugozapadnog strujanja iznad našeg regiona. U prizemlju pritisak je u padu pod uticajem Đenovskog ciklona, koji se širi preko sjevera Jadrana, saopštio je RHMZ.