Connect with us

Politika

Na Balkanu RADO VIĐEN SULTAN: Može li Erdogan da relaksira zategnute odnose u regionu

On je rijedak strani državnik pred kojim se ne svađaju tri člana Predsjedništva BiH. Njega s jednakom ljubaznošću dočekuju u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu. On je Redžep Tajip Erdogan. Može li turski predsjednik, zvani „sultan sa Bosfora“, jedan od najmoćnijih lidera NATO, postati kohezioni faktor među balkanskim rogovima u vreći, naročito u BiH?

Novu balkansku turneju Erdogan je počeo u BiH, nastavio u Srbiji, a plan je da je okonča u Hrvatskoj.

Iza sebe ostavlja mnogo obećanja, ali i sporazuma poput onog koji će omogućiti građanima BiH i Srbije da u njegovu zemlju putuju s ličnom kartom. Uz to, spreman je da kreditira i gradi budući auto-put od Beograda do Sarajeva, turske firme posluju u ovom dijelu Balkana, po Srbiji su poznati neimari…

Ali, u ovom dijelu Evrope politika odavno dominira nad ekonomijom, te se postavlja pitanje ima li Erdogan moć da posreduje među ovdašnjim vladajućim elitama, da relaksira odnose među zemljama i narodima ili možda samo širi neki tajni turski uticaj i politiku, koju javnost za sada ne vidi.

Otklon od Zapada
Profesor geopolitike, Srđan Perišić, smatra da Turska na našem prostoru ne vodi tajnu politiku, nego da otvoreno i javno igra aktivnu ulogu, posebno u posljednjih šest godina.

– Zašto ima dobre odnose s Rusijom, dobre odnose sa Srbijom i dobro je primljena od RS? Zato što je Turska napravila otklon od Zapada. Od NATO, uopšte od američke geopolitike. Oni su to uradili 2016, neposredno pred neuspjeli državni udar na Erdogana. Nekoliko mjeseci prije toga Erdogan je smijenio predsjednika Vlade, Davutogluoa, tvorca neoosmanističke politike Turske

Kada je riječ o BiH, naglasak stavlja na odnose Ankare i Sarajeva, za koje kaže da su samo formalno srdačni, ali da uopšte nisu sadržajni. Perišić ističe da to Sarajevo ne želi javno da pokaže, uvijek ga srdačno dočekaju, ali se od strane sarajevske politike sve završava na toj srdačnosti.

Nema dubljih, sadržajnijih odnosa zato što Sarajevo nije napravilo distancu od Zapada, nego i dalje vode američku politiku u BiH. Zato ne vidim da će Erdogan i Turska nešto ovdje relaksirati situaciju. Evo, u proteklih šest godina nije relaksirana situacija bez obzira na svu tu srdačnost. Zato što ne daju SAD. Ne daju da Turska relaksira odnose u BiH. Umjesto toga SAD su, pogotovo u posljednjih deset godina, ubacile Arape u Sarajevo. Mnogi Turci su mi rekli, kada slijeću u Sarajevo, oni ne vide Tursku u Sarajevu, nego vide Saudijsku Arabiju, a poznati su animoziteti, čak neprijateljski odnosi između arapskog svijeta i Turske. Dakle, glavni problem u BiH zbog koga Erdogan ne može da relaksira odnose leži u Vašingtonu. Kroz njihovo djelovanje i djelovanje Bošnjaka u Sarajevu – zaključuje Perišić.

Kohezioni faktor
Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević, kaže da u praktičnom smislu Turska jeste potencijalni kohezioni faktor na Balkanu. Pogotovo u dijelu bivše Jugoslavije.

I u geopolitičkom, i u politikom, a rekao bih i u ekonomskom smislu. Ima tu nekoliko stvari s kojima je Turska vrlo aktivan činilac. Ako krenemo od ekonomije, ne zaboravimo da je jedini siguran dotok gasa trenutno iz Rusije ka Evropi gasovod Turski tok, koji ide preko teritorije Turske, Bugarske, Srbije, ka Mađarskoj. On je potencijalni dotok gasa i za dio jugoistočne Evrope, računajući Srbiju i BiH, vrlo vjerovatno još neke u EU, od Mađarske pa dalje. To je činjenica. Tu je Turska izdržala neku vrstu pritisaka koji su postojali od dijela zemalja članica NATO i EU, da se Turski tok ne završi – kaže Milivojević za Srpskainfo.

Na drugoj strani, dodaje on, Turska je u ekonomskom smislu vrlo direktno ušla u investicije i infrastrukturne priče koje se tiču ovog dijela Balkana.

Ne zaboravimo da je za oba kraka auto-puta, Beograd – Sarajevo preko Sremske rače i drugi, preko Užica i Višegrada, Turska spremna da kreditira radove. A na prvom toku auto-puta od Kuzmina prema Bijeljini, računajući i most u Sremskoj Rači, turski izvođači već rade. Takođe, Turska ima jako puno investicija, pogotovo u tekstilnu industriju, gdje jeste najmanja zarada, ali ima najviše uposlene radne snage u Srbiji. Znamo i da je ozbiljan investitor u BiH, pogotovo u FBiH – kaže Milivojević.

NATO sila
Prema njegovim riječima, treći nivo turskog uticaja je geopolitički, gdje treba imati u vidu da je Turska druga sila NATO, dok istovremeno s Rusijom ima besprijekorne odnose.

– Kada govorimo o BiH, tu nije sporno, kao što je Rusija neka vrsta direktnog zaštitnika Republike Srpske, tako isto Turska čini na planu zaštite interesa Bošnjaka. Vrlo je zanimljivo da ne vidimo neki ozbiljan spor između Turske i Rusije u tom dijelu priče. U konkretnom smislu riječi, u BiH naravno da nije sporno da Erdogan ima partnerstvo sa SDA, ali i vrlo korektne odnose, koji nisu odnosi ljubavi, ali jesu odnosi interesa prema Dodiku, prema poziciji Srpske. To jeste odnos razumijevanja bez obzira što je jasno da Turska u BiH ima stranu za koju navija – kaže Milivojević.

Podsjećamo, srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, nakon sastanka s Erdoganom zahvalio mu se na stavu da BiH sama treba rješavati unutrašnja pitanja, bez nametanja sa strane.

– Predsjednika Erdogana doživljavam kao velikog lidera i državnika. Smatram da je to danas pokazao. Njegov odnos prema nama u BiH jeste sa emocijama i simpatijama, ali i s pragmatizmom koji ukazuje na to kako treba rješavati stvari ovde u BiH – rekao je Dodik.

MIROVNI AUTO-PUT
Poslije sastanka u Predsjedništvu BiH, Erdogan je najavio putovanje u Tursku samo s ličnom kartom, projekat auto-puta od Beograda do Sarajeva nazvao je mirovnim, naglasio važnost podizanja trgovinske saradnje, a dotakao se i budućih opštih izbora u BiH. Rekao je da je protiv najavljenih nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita. Erdogan smatra da o tome treba da se dogovore „ova trojica lidera“, misleći na svoje domaćine.

– Ovu državu očekuje u narednom periodu intenzivna politička agenda i od vitalnog je značaja da izbori budu transparentni. To je važno za cijelu regiju. Zbog toga je promovisanje izborne atmosfere posebno važno za mir i stabilnost BiH. Želim da izborni rezultati budu od koristi za cijelu BiH – rekao je Erdogan.

Related Topics:

Politika

„VEČERNJI LIST“ TVRDI: Amerika PRIJETI MILIONSKIM KAZNAMA BiH zbog kontroverznog Heleza!

Administracija SAD najavila je mogućnost uvođenja sankcija ministru obrane u Savjetu ministara Zukanu Helezu i kazne BiH suspenzijom svih programa vojne saradnje ako se realizuju najave sa nedavnog sastanka Heleza sa nerezidentnim vojnim izaslanikom Irana brigadirom Mahmudom Mohagheghom Pourom.

Američka administracija jasno ističe da će svaki oblik saradnje s Iranom, koji uključuje vojnu opremu ili bilo kakav oblik podrške iranskim vojnim strukturama, biti smatran ozbiljnom prijetnjom koja ne samo da ugrožava sigurnost BiH nego i međunarodne odnose, te može dovesti do uvođenja sankcija i gubitka svih privilegija koje BiH trenutno ima u okviru saradnje sa SAD.

“Večernji list” izdanje za BiH piše da je američka administracija uputila posljednju opomenu, navodeći da su imalu na uvid pismo u kojem se detaljno govori o prijetnjama povezanim s iranskim terorističkim i drugim aktivnostima koje ozbiljno ugrožavaju bezbjednost na Bliskom istoku.

Helez je, kako se navodi, time doslovno napravio istu tešku grešku kao i krajem 2022. godine tadašnji šef diplomatije BiH Bisera Turković kada je ugostila iranskog ministra spoljnih poslova.

Pismo je stiglo iz kancelarije državnog sekretara Marka Rubija i ministra odbrane Petea Hegseta, a Helez i BiH su upozoreni bez ustručavanja.

Američki partneri su ocijenili krajnje razočaravajućim ponašanje Heleza koji je poznat po nasumičnim izjavama poput one da će unajmiti borbene avione iz Turske da bi bombardovao ciljeve u BiH, misleći očito na druge strane u zemlji.

Kako je navedeno, SAD neće oklijevati preduzeti mjere protiv neiranskih entiteta koji doprinose ili na bilo koji način podržavaju Teheranove programe proliferacije.

Proliferacija u ovom kontekstu predstavlja širenje opasnih ili destruktivnih tehnologija, poput oružja za masovno uništenje.

U pismu je istaknuto da će iskoristiti sve dostupne alate, uključujući, ali ne ograničavajući se na, sankcije i izvoznu kontrolu, da bismo ometali iranske aktivnosti povezane s proliferacijom.

Američki zvaničnici su naveli da bi saradnja sa režimom u Teheranu mogla omogućiti Iranu pristup finansijskim sredstvima i političkom uticaju koje bi koristio za širenje destabilizirajućih aktivnosti, uključujući širenje terorizma, podršku regionalnim posrednicima i saradnju s organizovanim kriminalnim grupama.

Osim toga, Iran bi kroz ovu saradnju mogao značajno povećati svoje prisustvo u BiH, što bi mu omogućilo dalju destabilizaciju ne samo Bliskog istoka nego i šire regije.

Iranske isporuke oružja, vojne opreme i povezanih materijala u konfliktne zone širom svijeta, uključujući Rusiju, Hamas, milicije u Iraku, libanonski Hezbolah i Hute u Jemenu, predstavljaju kontinuiranu prijetnju međunarodnoj bezbjednosti.

“Večernji” navodi da bi BiH mogla izgubiti povlastice i pristup strateškim partnerstvima sa Sjedinjenim Državama, koje su do sada omogućile stabilnost i sigurnost u zemlji, uključujući pristup vojnim i diplomatskim resursima.

Američki partneri jasno su poručili da bilo kakav pokušaj jačanja odbrambene saradnje s Iranom može rezultirati ozbiljnim posljedicama, uključujući “potpunu suspenziju svih programa vojne saradnje”, što bi bio veliki udarac za BiH, posebno u kontekstu trenutne bezbjednosne situacije u regionu.

List podsjeća da iranske veze sa BiH nisu nove, budući da je Iran tokom rata u BiH bio jedna od zemalja koje su podupirale Bošnjake, pružajući im vojnu i logističku pomoć.

Iako su takvi odnosi tokom vremena slabili, ne mogu se zanemariti dugoročni uticaji koje su iranske političke i vojne mreže ostavile na BiH, navodi “Večernji list” izdanje za BiH i dodaje da te veze još imaju duboke korijene s nekim političkim akterima koji otvoreno podržavaju iranske interese.

Napomenuo je da je jedan od posljednjih javno vidljivih obračuna s iranskim prisustvom u BiH bilo eliminisanje terorističkog kampa Pogorelica, koji su vodili iranski instruktori i pripadnici bošnjačke ratne tajne policije AID.

Iran je posljednjih nekoliko godina sve aktivniji u pokušajima širenja svojih političkih i vojnih veza u regionu, pa tako i u BiH, koristeći se kanalima poput vojne saradnje i diplomatskih susreta, piše list.

Napominje i da su iranske veze s BiH bile su prisutne i ranije, a zbog različitih geopolitičkih interesa BiH nije uspjela u potpunosti odvojiti svoje spoljne politike od iranskih interesa.

Nastavi čitati

Politika

DODIK TVRDI DA JE RIJEČ O POLITIČKOJ MONTAŽI! “Čak je i Interpol rekao da sam meta progona!”

Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik, izjavio je da za svakog ko je razuman dovoljno govori to što je Interpol rekao da se protiv njega vodi politički progon.
Uobraćanju novinarima u Banjaluci, Dodik je komentarisao saopštenje za javnost bošnjačke “Trojke” u kome se osvrću na predstojeću drugostepenu presudu Suda BiH u predmetu koji se vodi protiv njega.

Predsjednik Srpske naveo da je to saopštenje nije ni pročitao jer je to za njega “inostranstvo”.

– Advokati su smatrali da treba da uđu u proceduru žalbe da bi se došlo do Evropskog suda i evropskih institucija i tamo poništio taj sramni politički proces, kad se nema povjerenja u ono što bi bilo objektivnost suda. Sama činjenica da je Interpol rekao da je riječ o političkim progonima dovoljno govori za svakog razumnog, ali, šta da radimo. Tamo imate kakve imate – izjavio je Dodik.
Podsjećamo, Generalni sekretarijat Interpola početkom aprila odbio je zahtjev da raspiše crvenu potjernicu za predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i predsjedavajućim Narodne skupštine Republike Srpske, Nenadom Stevandićem.

Prvostepenom presudom Suda BiH, predsjednik Srpske osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS.

Nastavi čitati

Politika

POSLANICI UZ NAROD: Roditelji-njegovatelji NE POSUSTAJU, borba za pravdu se širi!

Roditelji-njegovatelji ne odustaju od borbe za svoja prava, a mi smo im se pridružili.

Poručili su ovo narodni poslanici Tanja Vukomanović i Bojan Kresojević nakon sastanka sa predstavnicima udruženja MNRL Laktaši, Glas istine i još nekoliko roditelja-njegovatelja.

– Na sastanku smo dogovorili predaju inicijative za izmjenu Zakona o socijalnoj zaštiti Republike Srpske koji trenutno proizvodi nepravdu i diskriminaciju. Ukoliko Vlada Republike Srpske ne bude imala sluha, spremni smo da idemo dalje i prikupimo dovoljan broj potpisa kako bismo obezbijedili da se ovaj zakon usvoji – rekli su Vukomanović i Kresojević, te dodali da su roditelji-njegovatelji ljudi koji svakog dana vode najtežu borbu, a sistem im, umjesto podrške, okreće leđa.

– Ta nepravda mora biti ispravljena. Očekujemo jasne i hitne odgovore nadležnih institucija i poručujemo da nećemo stati – ističu.
Dodaju da ovoj inicijativi punu podršku daju i drugi poslanici opozicije, a u prvom redu svojim radom doprinose Zagorka Grahovac i Đorđe Vučinić iz Liste za pravdu i red.

blink

Nastavi čitati

Aktuelno