Connect with us

Politika

Na Balkanu RADO VIĐEN SULTAN: Može li Erdogan da relaksira zategnute odnose u regionu

On je rijedak strani državnik pred kojim se ne svađaju tri člana Predsjedništva BiH. Njega s jednakom ljubaznošću dočekuju u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu. On je Redžep Tajip Erdogan. Može li turski predsjednik, zvani „sultan sa Bosfora“, jedan od najmoćnijih lidera NATO, postati kohezioni faktor među balkanskim rogovima u vreći, naročito u BiH?

Novu balkansku turneju Erdogan je počeo u BiH, nastavio u Srbiji, a plan je da je okonča u Hrvatskoj.

Iza sebe ostavlja mnogo obećanja, ali i sporazuma poput onog koji će omogućiti građanima BiH i Srbije da u njegovu zemlju putuju s ličnom kartom. Uz to, spreman je da kreditira i gradi budući auto-put od Beograda do Sarajeva, turske firme posluju u ovom dijelu Balkana, po Srbiji su poznati neimari…

Ali, u ovom dijelu Evrope politika odavno dominira nad ekonomijom, te se postavlja pitanje ima li Erdogan moć da posreduje među ovdašnjim vladajućim elitama, da relaksira odnose među zemljama i narodima ili možda samo širi neki tajni turski uticaj i politiku, koju javnost za sada ne vidi.

Otklon od Zapada
Profesor geopolitike, Srđan Perišić, smatra da Turska na našem prostoru ne vodi tajnu politiku, nego da otvoreno i javno igra aktivnu ulogu, posebno u posljednjih šest godina.

– Zašto ima dobre odnose s Rusijom, dobre odnose sa Srbijom i dobro je primljena od RS? Zato što je Turska napravila otklon od Zapada. Od NATO, uopšte od američke geopolitike. Oni su to uradili 2016, neposredno pred neuspjeli državni udar na Erdogana. Nekoliko mjeseci prije toga Erdogan je smijenio predsjednika Vlade, Davutogluoa, tvorca neoosmanističke politike Turske

Kada je riječ o BiH, naglasak stavlja na odnose Ankare i Sarajeva, za koje kaže da su samo formalno srdačni, ali da uopšte nisu sadržajni. Perišić ističe da to Sarajevo ne želi javno da pokaže, uvijek ga srdačno dočekaju, ali se od strane sarajevske politike sve završava na toj srdačnosti.

Nema dubljih, sadržajnijih odnosa zato što Sarajevo nije napravilo distancu od Zapada, nego i dalje vode američku politiku u BiH. Zato ne vidim da će Erdogan i Turska nešto ovdje relaksirati situaciju. Evo, u proteklih šest godina nije relaksirana situacija bez obzira na svu tu srdačnost. Zato što ne daju SAD. Ne daju da Turska relaksira odnose u BiH. Umjesto toga SAD su, pogotovo u posljednjih deset godina, ubacile Arape u Sarajevo. Mnogi Turci su mi rekli, kada slijeću u Sarajevo, oni ne vide Tursku u Sarajevu, nego vide Saudijsku Arabiju, a poznati su animoziteti, čak neprijateljski odnosi između arapskog svijeta i Turske. Dakle, glavni problem u BiH zbog koga Erdogan ne može da relaksira odnose leži u Vašingtonu. Kroz njihovo djelovanje i djelovanje Bošnjaka u Sarajevu – zaključuje Perišić.

Kohezioni faktor
Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević, kaže da u praktičnom smislu Turska jeste potencijalni kohezioni faktor na Balkanu. Pogotovo u dijelu bivše Jugoslavije.

I u geopolitičkom, i u politikom, a rekao bih i u ekonomskom smislu. Ima tu nekoliko stvari s kojima je Turska vrlo aktivan činilac. Ako krenemo od ekonomije, ne zaboravimo da je jedini siguran dotok gasa trenutno iz Rusije ka Evropi gasovod Turski tok, koji ide preko teritorije Turske, Bugarske, Srbije, ka Mađarskoj. On je potencijalni dotok gasa i za dio jugoistočne Evrope, računajući Srbiju i BiH, vrlo vjerovatno još neke u EU, od Mađarske pa dalje. To je činjenica. Tu je Turska izdržala neku vrstu pritisaka koji su postojali od dijela zemalja članica NATO i EU, da se Turski tok ne završi – kaže Milivojević za Srpskainfo.

Na drugoj strani, dodaje on, Turska je u ekonomskom smislu vrlo direktno ušla u investicije i infrastrukturne priče koje se tiču ovog dijela Balkana.

Ne zaboravimo da je za oba kraka auto-puta, Beograd – Sarajevo preko Sremske rače i drugi, preko Užica i Višegrada, Turska spremna da kreditira radove. A na prvom toku auto-puta od Kuzmina prema Bijeljini, računajući i most u Sremskoj Rači, turski izvođači već rade. Takođe, Turska ima jako puno investicija, pogotovo u tekstilnu industriju, gdje jeste najmanja zarada, ali ima najviše uposlene radne snage u Srbiji. Znamo i da je ozbiljan investitor u BiH, pogotovo u FBiH – kaže Milivojević.

NATO sila
Prema njegovim riječima, treći nivo turskog uticaja je geopolitički, gdje treba imati u vidu da je Turska druga sila NATO, dok istovremeno s Rusijom ima besprijekorne odnose.

– Kada govorimo o BiH, tu nije sporno, kao što je Rusija neka vrsta direktnog zaštitnika Republike Srpske, tako isto Turska čini na planu zaštite interesa Bošnjaka. Vrlo je zanimljivo da ne vidimo neki ozbiljan spor između Turske i Rusije u tom dijelu priče. U konkretnom smislu riječi, u BiH naravno da nije sporno da Erdogan ima partnerstvo sa SDA, ali i vrlo korektne odnose, koji nisu odnosi ljubavi, ali jesu odnosi interesa prema Dodiku, prema poziciji Srpske. To jeste odnos razumijevanja bez obzira što je jasno da Turska u BiH ima stranu za koju navija – kaže Milivojević.

Podsjećamo, srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, nakon sastanka s Erdoganom zahvalio mu se na stavu da BiH sama treba rješavati unutrašnja pitanja, bez nametanja sa strane.

– Predsjednika Erdogana doživljavam kao velikog lidera i državnika. Smatram da je to danas pokazao. Njegov odnos prema nama u BiH jeste sa emocijama i simpatijama, ali i s pragmatizmom koji ukazuje na to kako treba rješavati stvari ovde u BiH – rekao je Dodik.

MIROVNI AUTO-PUT
Poslije sastanka u Predsjedništvu BiH, Erdogan je najavio putovanje u Tursku samo s ličnom kartom, projekat auto-puta od Beograda do Sarajeva nazvao je mirovnim, naglasio važnost podizanja trgovinske saradnje, a dotakao se i budućih opštih izbora u BiH. Rekao je da je protiv najavljenih nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita. Erdogan smatra da o tome treba da se dogovore „ova trojica lidera“, misleći na svoje domaćine.

– Ovu državu očekuje u narednom periodu intenzivna politička agenda i od vitalnog je značaja da izbori budu transparentni. To je važno za cijelu regiju. Zbog toga je promovisanje izborne atmosfere posebno važno za mir i stabilnost BiH. Želim da izborni rezultati budu od koristi za cijelu BiH – rekao je Erdogan.

Related Topics:

Politika

MILIONI ZA VIJADUKT: Savjet ministara traži izmjene budžeta, Nikšić protiv!

Savjet ministara BiH zatražio je korekciju budžeta kako bi se izmirio višemilionski dug prema građevinskoj firmi “Vijadukt”, ali taj potez naišao je na oštro protivljenje predsjedavajućeg Vijeća ministara Nermina Nikšića. Dok jedni tvrde da je isplata zakonska obaveza, drugi upozoravaju na netransparentnost i moguće političke igre iza zahtjeva za rebalans.

Savjet ministara donio je zaključak da naredne sedmice bude zakazana sjednica Fiskalnog savjeta BiH radi korekcije fiskalnog okvira da bi bilo riješeno pitanje duga slovenačkoj firmi “Viaduct (Vijadukt)”, rekla je predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

Krištova je nakon vanredne sjednice Savjeta ministara u vezi sa arbitražnom presude Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u predmetu slovenačke firme “Vijadukt” i drugih protiv BiH, rekla da će sjednicu Fiskalnog savjeta zakazati u ponedjeljak, 14. aprila.

Ona je navela da je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić insistirao da bude zakazana sjednica Fiskalnog savjeta BiH, iako ona smatra da nema potrebe za tim, jer se ne mijenja fiskalni okvir, već samo raspodjela, prenosi Srna.

Krišto je rekla novinarima u Sarajevu da bi mogla da bude promijenjena raspodjela dobiti Centralne banke entitetima Bosne i Hercegovine.

“Najkasnije tri radna dana od usvajanja ovog zaključka, Ministarstva finansija i trezora treba da dostavi korigovani tekst u kontekstu onoga što usvoji Fiskalni savjet”, navela je Krišto.

Prema njenim riječima, uz te korekcije Predsjedništvu BiH bi bio dostavljen novi prijedlog budžeta institucija BiH.

Krišto je navela da bi se od Predsjedništva BiH moglo zatražiti da što hitnije usvoji budžet institucija BiH, kao i Parlamentarna skupština BiH.

“Cijelu bismo priču mogli završiti u toku naredne sedmice”, rekla je Krištova i dodala da će insistirati da ovo pitanje bude riješeno.

Ona je istakla da presudu treba izvršiti odmah da bi se umanjile štetne posljedice po BiH i njene institucije, jer kamata svaki dan zemlju košta 9.000 evra, a taj iznos je do sada dostigao 135.000 evra.

Krišto je navela da izvršenje presude mora biti na zakonit način, a jedini način je, kako kaže, intervencija u budžetu.

Ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara Edin Forto rekao je da se može očekivati da Federacija BiH na sjednici Fiskalnog savjeta odbije da se ovaj problem rješava preraspodjelom novca od Centralne banke BiH, jer bi to značilo da bi dio sredstava išao na štetu FBiH.

U tom slučaju, kaže Forto, na sjednici Savjeta ministara u utorak, 15. aprila, bi bile razmatrane druge opcije deblokade Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH, uzrokovane ovim sporom, kako ne bi došlo do obustave kontrole neba u BiH.

Informacija o realizaciji zaključka Savjeta ministara sa 51. sjednice u vezi sa izvršenjem arbitražne presude razmatrana je na vanrednoj sjednici Saveta ministara na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, prenosi Srna.

“Nećete dobiti ništa”
Nakon sjednice Savjeta ministara Bosne i Hercegovine na kojoj je najavljeno zakazivanje sjednice Fiskalnog savjeta BiH, oglasio se federalni premijer i lider SDP-a Nermin Nikšić, koji je poručio da Federacija BiH ne da novac za vraćanje duga slovenačkoj firmi “Viaduct” (Vijadukt).

“Odmah povucite svoj zaključak jer na Fiskalnom vijeću nećete dobiti ništa”, poručio je Nikšić u objavi na društvenim mrežama.

Savjet ministara večeras je, podsjetimo, donio zaključak da naredne sedmice bude zakazana sjednica Fiskalnog savjeta BiH radi korekcije fiskalnog okvira da bi bilo riješeno pitanje duga “Viaductu”.

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.je rekla novinarima u Sarajevu da bi mogla da bude promijenjena raspodjela dobiti Centralne banke BiH entitetima. Prema njenim riječima, uz te korekcije Predsjedništvu BiH bi bio dostavljen novi prijedlog budžeta institucija BiH.

Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto rekao je da se može očekivati da Federacija BiH na sjednici Fiskalnog savjeta odbije da se ovaj problem rješava preraspodjelom novca od Centralne banke BiH, jer bi to značilo da bi dio sredstava išao na štetu FBiH.

“U vezi sa današnjim Zaključkom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojim je predviđeno održavanje sjednice Fiskalnog vijeća u Bosni i Hercegovini, želim jasno poručiti da što se tiče tog dijela sjednicu ne treba sazivati. Vijeće ministara se zaigralo, ali direktivu da se sazove sjednica Fiskalnog vijeća “u cilju usvajanja izmjena dokumenta Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika Bosne i Hercegovine” možete “okačiti mačku o rep”, naveo je Nikšić, između ostalog, u svom reagovanju,

“Izmjene Globalnog okvira fiskalnog bilansa sa ciljem da se na cijelu državu, a u većinskom omjeru Federaciju Bosne i Hercegovine, svali obaveza vraćanja duga preduzeću Vijadukt d.o.o. nikada neću pustiti s obzirom da u Fiskalnom vijeću imam mogućnost veta. Želim odmah obavijestiti Vijeće ministara i one koji su izmaštali ovu odluku da traže druga rješenja, da ne čekaju utorak, jer će do utorka dug entiteta Republika Srpska narasti za dodatnih 54.000 KM. Svima onim koji su pravili račun bez krčmara poručujem da su to činili uzalud, da je što se tiče RS fajront i vrijeme za podvlačenje računa”, istakao je Nikšić.

Nastavi čitati

Politika

BOŽOVIĆ O DODIKU: “Dođe đavo po svoje, crni Milorade…”

“Fuj! Mile Dodik ih je sastavljao zajedno sa Daganom Čavićem reci slobodno! “, objavio je na X nalogu načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović (SDS).

“Gade ni se svi koji su opstali na političkoj sceni na ovoj ideji! Sanjamo slobodu ….”, dodao je.

“Sve neka propadne, ali slobodna misao neka opstane! Dođe đavo po svoje crni Milorade….”, istakao je Božović u objavi.

Nastavi čitati

Politika

DOK NAROD STEŽE KAIŠ, RASIPA SE BEZ MJERE: Dodikov kabinet ‘spiskao’ 50.000 KM u jednom hotelu!

Austrija, Rusija, Poljska, Francuska, Mađarska, Turska… brojne su destinacije koje su iz kabineta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na račun građana posjetili tokom 2024. godine.

Od štanda sa kobasicama u Beču do smještaja u luksuznim hotelima u Parizu i Antaliji – više od 400 hiljada KM potrošeno je u 2024. samo na troškove hotelskog smještaja i restorana za Kabinet predsjednika Republike Srpske.

Sada kada mu sve više zemalja uvodi sankcije – posljednje su Austrija i Njemačka zabranile ulazak u te zemlje – predsjednik Srpske silom prilika manje će trošiti u ovim državama.

U bečkom hotelu Sacher noćenje košta između hiljadu pa do čak 4.500 KM, u zavisnosti od perioda u godini. Trinaestog marta prošle godine datiran je ugovor za smještaj u ovom hotelu u iznosu višem od 13 hiljada KM.

Istog dana – drugi bečki hotel – La Meridian Beč – iznos skoro 10 hiljada KM. Tokom 2024. sa ovim hotelima sklopljeno je više ugovora na iznose od dvije do oko 10 hiljada KM.

Opet 13. maja – hotel Ritz Carlton – iznos skoro 13 hiljada KM.

U aprilu više puta – pariški L’Hotel du Collectionneur blizu Trijumfalne kapije. Račun od nekoliko stotina do šest hiljada KM.

Blizu Pariške opere nalazi se hotel Bowmann. Noćenje u ovom hotelu trenutno košta oko 1.200 KM.

Dva računa iz jula prošle godine iznose skoro 50 hiljada KM.

Kad ponese luksuz teško se kontrolisati, pa i najobičniju kobasicu platiti iz vlastitog džepa.

O tom svjedoči i račun iz januara prošle godine nešto viši od 80 KM sa štanda/catteringa J. Bitzinger Bmbh, na kojem se prodaju kobasice, te sitni troškovi za hamburgere i piće u lokalnim bečkim zalogajnicama.

Na listi su često i domaći ugostiteljski objekti i hoteli – Integra Banja Luka (vlasništvo Integra inžinjeringa, favorizovane firme Vlade RS), restorani Kazamat, Mala stanica, Kod cige… sve do restorana Dionysos Zonars sa pogledom na atenski Akropolj, u kojem je u aprilu prošle godine potrošeno oko 2.300 KM.

Još jedna luksuzna destinacija bilo je odmaralište Calista Luxury .

Na ovo treba dodati i to da je početkom godine Milorad Dodik angažovao i firmu Megavision za vlastitu promociju za što planira potrošiti skoro 250 hiljada KM.

Nastavi čitati

Aktuelno