Connect with us

Politika

Na Balkanu RADO VIĐEN SULTAN: Može li Erdogan da relaksira zategnute odnose u regionu

On je rijedak strani državnik pred kojim se ne svađaju tri člana Predsjedništva BiH. Njega s jednakom ljubaznošću dočekuju u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu. On je Redžep Tajip Erdogan. Može li turski predsjednik, zvani „sultan sa Bosfora“, jedan od najmoćnijih lidera NATO, postati kohezioni faktor među balkanskim rogovima u vreći, naročito u BiH?

Novu balkansku turneju Erdogan je počeo u BiH, nastavio u Srbiji, a plan je da je okonča u Hrvatskoj.

Iza sebe ostavlja mnogo obećanja, ali i sporazuma poput onog koji će omogućiti građanima BiH i Srbije da u njegovu zemlju putuju s ličnom kartom. Uz to, spreman je da kreditira i gradi budući auto-put od Beograda do Sarajeva, turske firme posluju u ovom dijelu Balkana, po Srbiji su poznati neimari…

Ali, u ovom dijelu Evrope politika odavno dominira nad ekonomijom, te se postavlja pitanje ima li Erdogan moć da posreduje među ovdašnjim vladajućim elitama, da relaksira odnose među zemljama i narodima ili možda samo širi neki tajni turski uticaj i politiku, koju javnost za sada ne vidi.

Otklon od Zapada
Profesor geopolitike, Srđan Perišić, smatra da Turska na našem prostoru ne vodi tajnu politiku, nego da otvoreno i javno igra aktivnu ulogu, posebno u posljednjih šest godina.

– Zašto ima dobre odnose s Rusijom, dobre odnose sa Srbijom i dobro je primljena od RS? Zato što je Turska napravila otklon od Zapada. Od NATO, uopšte od američke geopolitike. Oni su to uradili 2016, neposredno pred neuspjeli državni udar na Erdogana. Nekoliko mjeseci prije toga Erdogan je smijenio predsjednika Vlade, Davutogluoa, tvorca neoosmanističke politike Turske

Kada je riječ o BiH, naglasak stavlja na odnose Ankare i Sarajeva, za koje kaže da su samo formalno srdačni, ali da uopšte nisu sadržajni. Perišić ističe da to Sarajevo ne želi javno da pokaže, uvijek ga srdačno dočekaju, ali se od strane sarajevske politike sve završava na toj srdačnosti.

Nema dubljih, sadržajnijih odnosa zato što Sarajevo nije napravilo distancu od Zapada, nego i dalje vode američku politiku u BiH. Zato ne vidim da će Erdogan i Turska nešto ovdje relaksirati situaciju. Evo, u proteklih šest godina nije relaksirana situacija bez obzira na svu tu srdačnost. Zato što ne daju SAD. Ne daju da Turska relaksira odnose u BiH. Umjesto toga SAD su, pogotovo u posljednjih deset godina, ubacile Arape u Sarajevo. Mnogi Turci su mi rekli, kada slijeću u Sarajevo, oni ne vide Tursku u Sarajevu, nego vide Saudijsku Arabiju, a poznati su animoziteti, čak neprijateljski odnosi između arapskog svijeta i Turske. Dakle, glavni problem u BiH zbog koga Erdogan ne može da relaksira odnose leži u Vašingtonu. Kroz njihovo djelovanje i djelovanje Bošnjaka u Sarajevu – zaključuje Perišić.

Kohezioni faktor
Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević, kaže da u praktičnom smislu Turska jeste potencijalni kohezioni faktor na Balkanu. Pogotovo u dijelu bivše Jugoslavije.

I u geopolitičkom, i u politikom, a rekao bih i u ekonomskom smislu. Ima tu nekoliko stvari s kojima je Turska vrlo aktivan činilac. Ako krenemo od ekonomije, ne zaboravimo da je jedini siguran dotok gasa trenutno iz Rusije ka Evropi gasovod Turski tok, koji ide preko teritorije Turske, Bugarske, Srbije, ka Mađarskoj. On je potencijalni dotok gasa i za dio jugoistočne Evrope, računajući Srbiju i BiH, vrlo vjerovatno još neke u EU, od Mađarske pa dalje. To je činjenica. Tu je Turska izdržala neku vrstu pritisaka koji su postojali od dijela zemalja članica NATO i EU, da se Turski tok ne završi – kaže Milivojević za Srpskainfo.

Na drugoj strani, dodaje on, Turska je u ekonomskom smislu vrlo direktno ušla u investicije i infrastrukturne priče koje se tiču ovog dijela Balkana.

Ne zaboravimo da je za oba kraka auto-puta, Beograd – Sarajevo preko Sremske rače i drugi, preko Užica i Višegrada, Turska spremna da kreditira radove. A na prvom toku auto-puta od Kuzmina prema Bijeljini, računajući i most u Sremskoj Rači, turski izvođači već rade. Takođe, Turska ima jako puno investicija, pogotovo u tekstilnu industriju, gdje jeste najmanja zarada, ali ima najviše uposlene radne snage u Srbiji. Znamo i da je ozbiljan investitor u BiH, pogotovo u FBiH – kaže Milivojević.

NATO sila
Prema njegovim riječima, treći nivo turskog uticaja je geopolitički, gdje treba imati u vidu da je Turska druga sila NATO, dok istovremeno s Rusijom ima besprijekorne odnose.

– Kada govorimo o BiH, tu nije sporno, kao što je Rusija neka vrsta direktnog zaštitnika Republike Srpske, tako isto Turska čini na planu zaštite interesa Bošnjaka. Vrlo je zanimljivo da ne vidimo neki ozbiljan spor između Turske i Rusije u tom dijelu priče. U konkretnom smislu riječi, u BiH naravno da nije sporno da Erdogan ima partnerstvo sa SDA, ali i vrlo korektne odnose, koji nisu odnosi ljubavi, ali jesu odnosi interesa prema Dodiku, prema poziciji Srpske. To jeste odnos razumijevanja bez obzira što je jasno da Turska u BiH ima stranu za koju navija – kaže Milivojević.

Podsjećamo, srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, nakon sastanka s Erdoganom zahvalio mu se na stavu da BiH sama treba rješavati unutrašnja pitanja, bez nametanja sa strane.

– Predsjednika Erdogana doživljavam kao velikog lidera i državnika. Smatram da je to danas pokazao. Njegov odnos prema nama u BiH jeste sa emocijama i simpatijama, ali i s pragmatizmom koji ukazuje na to kako treba rješavati stvari ovde u BiH – rekao je Dodik.

MIROVNI AUTO-PUT
Poslije sastanka u Predsjedništvu BiH, Erdogan je najavio putovanje u Tursku samo s ličnom kartom, projekat auto-puta od Beograda do Sarajeva nazvao je mirovnim, naglasio važnost podizanja trgovinske saradnje, a dotakao se i budućih opštih izbora u BiH. Rekao je da je protiv najavljenih nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita. Erdogan smatra da o tome treba da se dogovore „ova trojica lidera“, misleći na svoje domaćine.

– Ovu državu očekuje u narednom periodu intenzivna politička agenda i od vitalnog je značaja da izbori budu transparentni. To je važno za cijelu regiju. Zbog toga je promovisanje izborne atmosfere posebno važno za mir i stabilnost BiH. Želim da izborni rezultati budu od koristi za cijelu BiH – rekao je Erdogan.

Related Topics:

Politika

OGLASIO SE BAKIR “Mijatovića su poslali da uruši FBiH, I TO RADI DOBRO”

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović komentarisao je aktuelnu političku situaciju prilikom obraćanja na obilježavanja 35 godina o osnivanja OO SDA Hadžići.

Izetbegović je rekao da je ta stranka u ovom mandatu na silu izbačena iz vlasti, a da je nasiljem nad Ustavom instalirana Trojka. Dodao je da se Federacija u mandatu Fadila Novalića u odnosu na Republiku Srpsku doimala kao Zapadna u odnosu na Istočnu Njemačku.

– Stanovnik FBiH je bio duplo manje zadužen, a njegova kupovna moć je bila trostruko veća. Nažalost, taj trend slabi. U Srpskoj raste potrošnja, a FBiH se zadužuje – izjavio je Izetbegović.

Govoreći o rezultatima rada aktuelne Vlade FBiH i kadrova koji vrše vlast u ovom mandatu, Izetbegović je spomenuo i dopremijera Vojina Mijatovića, bivšeg člana SNSD-a.

– Čovjek radi posao zbog kojeg je tu došao. Radi za Repuvliku Srpsku. Nekada je on bio savjetnik Dodiku, sada je izgleda Dodik savjetnik njemu. FBiH polako tone. Bošnjaci predvođeni sa SDA moraju pokazati da nisu naivni, da im nije mjesto u vicevima o Muji i Sulji, da ne pristaju na lopatu Alije Sirotanovića dok drugi vežu kravate. Vrijeme je da progledamo, da se sebi dokazujemo, a ne nekom drugom – poručio je Izetbegović.

Izbnio je i tvrdnje da Bošnjaci najviše učestvuju u akumuliranju prihoda na osnovu kojih funkcioniše BiH i njene institucije.

– Dvije trećine sredstava dolaze sa teritorija gdje su Bošnjaci u većini, a zatim Bošnjaci pristaju na trećinu vlasti u državi. Daju dvije trećine novca, a zadovolje se sa trećinom vlasti. Brojke su neumoljive. Bošnjaci su u zemlji po kojoj su dobili ime i za koju su ginuli i krvarili u svemu neravnopravni, osim u optužnicama. Tu prednjače. Progone branioce. Tome mora doći kraj. Neće Bošnjaci vući kola dok drugi drže volan. Vrijeme je da preuzmemo upravljanje – poručio je Izetbegović.

Nastavi čitati

Politika

POKUPILI KEŠ, OSTAVILI DUGOVE I ĆAO! Odlazak Mittalovih iz BiH

Zvanično se, ovih dana, završava era poslovanja indijske porodice Mittal, koja je vodila glavnu riječ u bh. industriji u posljednje dvije decenije.

Lakshmi Mittal, većinski vlasnik kompanije ArcelorMittal u Zenici i Prijedoru, uskoro će se povući – kompaniju preuzimaju preduzetnik Gordan Pavlović i njegovi partneri. Ovaj proces je u finalnoj fazi.

S druge strane, Koksara Lukavac (ranije poznata kao GIKIL) ovih dana zvanično odlazi u stečaj.

Većinski vlasnik ove kompanije je firma Global Steel Holdings Limited iz Velike Britanije, iza koje stoji Lakshmijev brat Pramod Mittal.

Prodajom ArcelorMittala u BiH i odlaskom Koksare u stečaj, simbolično se zatvara poglavlje u kojem je indijska porodica upravljala industrijskim gigantima BiH – kompanijama koje su godinama bile među najvećim izvoznicima i zapošljavale hiljade radnika, piše BiznisInfo.ba.

Dvojica braće Mittal danas žive potpuno različite živote. Dok je Lakshmi i dalje jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, čije bogatstvo neprestano raste, Pramod se suočava s finansijskim i pravnim problemima koji traju već godinama.

Lakshmi Mittal – i dalje među najbogatijima na planeti
Iako njegova kompanija u BiH posljednjih godina posluje s gubicima, to se ne odražava na njegovu ukupnu poslovnu sliku.

Lakshmi Mittal je i dalje među 100 najbogatijih ljudi na svijetu, a ova godina jedna je od najuspješnijih u njegovoj karijeri.

Njegovo bogatstvo trenutno se procjenjuje na oko 28 milijardi dolara, čime zauzima 80. mjesto na globalnim listama. Samo od početka ove godine, njegovo bogatstvo poraslo je za čak devet milijardi dolara.

ArcelorMittal danas posluje u 15 država svijeta, a prošle godine ostvario je prihode od oko 62 milijarde dolara. Lakshmi Mittal živi u Londonu, gdje posjeduje nekoliko luksuznih nekretnina, uključujući i jednu od najskupljih kuća u gradu.

Dvije decenije dominacije
U BiH je kroz dvije decenije vodio zeničku željezaru, koja je u najboljim godinama ostvarivala godišnje prihode od preko milijardu KM i godinama bila najveći izvoznik iz BiH.

U posljednje dvije godine poslovanje je krenulo nizbrdo – kombinacija globalnih tržišnih promjena, rasta cijena energenata i internih izazova dovela je do velikih gubitaka.

Kako bi izbjegao dalje finansijske odlive, Mittal se odlučio povući i prodati poslovanje u BiH.

Pramod Mittal – “problematični brat”
S druge strane, Pramod Mittal oduvijek je imao reputaciju “problematičnog brata”. Već godinama se nalazi u središtu složenih finansijskih i pravnih afera.

GIKIL je osnovan 2003. godine kao zajednička firma između državnog KHK i Mittalove kompanije GSHL (Global Steel Holdings Limited).

Kako su kasnije otkrili svjetski mediji, upravo ga je posao u BiH gurnuo u finansijsku propast.

Pramod je bio garant za dugove GIKIL-a, a kada kompanija 2013. nije uspjela vratiti dug od 166 miliona dolara britanskoj grupaciji Stemcor, uslijedili su sudski postupci.

Dug je kasnije preuzela kompanija Moorgate Industries, a zahvaljujući kamatama narastao je na nevjerovatan iznos – više od dvije milijarde dolara. Kako ga nije mogao vratiti, Pramod je 2020. godine zvanično proglasio bankrot u Londonu.

U BiH je 2023. godine optužen za vođenje organizovane kriminalne grupe i zloupotrebe vezane uz poslovanje GIKIL-a.

U međuvremenu je pokrenuo arbitražu protiv Bosne i Hercegovine, tešku čak 400 miliona dolara, što za državu predstavlja potencijalni finansijski udar bez presedana.

Jedno od najskupljih vjenčanja
Prije nego što je upao u probleme, Pramod je živio život svjetskog milijardera – na naslovnice medija dospio je kada je potrošio 82 miliona dolara na vjenčanje svoje kćerke, jedno od najskupljih ikada održanih.

Njegov brat Lakshmi godinama ga je finansijski spašavao. Jednom prilikom otplatio je većinu od 290 miliona dolara Pramodovog duga prema Državnoj trgovačkoj korporaciji Indije, čime mu je omogućio da izbjegne krivični postupak pred Vrhovnim sudom.

Međutim, nakon što je Pramod 2020. godine proglasio bankrot, Lakshmi je odlučio da više ne interveniše. Pouzdani izvori navode da braća danas nisu bliska i vode odvojene živote. Lakshmi, kako se tvrdi, “ne vidi zašto bi bio finansijski odgovoran za svog brata”.

Završetak industrijskog poglavlja
Prodajom ArcelorMittala i odlaskom Koksare Lukavac u stečaj, završava se poglavlje u kojem su Mittalovi igrali ključnu ulogu u bh. industriji.

Oni su, bez obzira na sve kontroverze, obilježili dvije decenije ekonomije BiH– od velikih investicija i hiljada radnih mjesta, do finansijskih slomova i sudskih procesa koji su zatvorili njihovu priču u BiH, prenosi Biznisinfo.

Nastavi čitati

Politika

Nova inicijativa u Parlamentu BiH za SMJENU DIREKTORA SIPA-e Darka Ćuluma

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Šemsudin Mehmedović, podnio je inicijativu Parlamentu i Zajedničkoj komisiji za odbranu i bezbjednost za utvrđivanje okolnosti nastavka radnog odnosa direktora SIPA Darka Ćuluma. Iz Komisije najavljuju opstrukcije i nedostatak kvoruma.

Mehmedović je u inicijativi zahtijevao da Zajednička komisija hitno održi sjednicu kako bi utvrdila sve činjenice u slučaju Darka Ćuluma i uzela izjave od svih relevantnih službenih lica. O ovoj inicijativi odlučivaće se na sjednici Parlamenta u srijedu, 15. oktobra, piše BIRN.– Prema javno dostupnim podacima, izgleda da se Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost u proteklih pet mjeseci uopšte nije bavila nezakonitim postupcima bivšeg direktora SIPА, niti je saslušala bilo kojeg zvaničnika ili policijskog službenika vezano za slučaj Ćulum – naveo je Mehmedović u svojoj inicijativi.

Mehmedović kaže da Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost Parlamentarne skupštine, prema odredbama poslovnika, provodi nadzor nad radom SIPA, utvrđuje činjenice i uzima izjave od izabranih ili imenovanih zvaničnika i policijskih službenika u slučajevima nezakonitosti i nepravilnosti u radu nadziranih institucija.

Predsjedavajući Zajedničke komisije Jasmin Imamović rekao je da oni nemaju nadležnost da ga razriješe dužnosti, ali da imaju da pokrenu pitanje odgovornosti, što su i imali namjeru, ali nisu uspjeli realizovati.

On je rekao da je njegovo razrješenje isključiva nadležnost Savjeta ministara i Nezavisnog odbora Parlamenta.

Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH je u avgustu ove godine razmatrao inicijativu za razrješenje Darka Ćuluma, ali inicijativa nije imala podršku. Prema svojoj nadležnosti, Nezavisni odbor dostavlja prijedloge za imenovanja i razrješenje rukovodilaca državnih policijskih agencija Vijeću ministara BiH koje nikada nije službeno razriješilo Ćuluma dužnosti.

Ćulum je 18. marta ove godine podnio ostavku na mjestu direktora SIPA.

– Ja sam podnio lični zahtjev za razrješenje. To znači da dajem otkaz. Inače, o ličnom zahtjevu za ostavkom se više ne može raspravljati – kazao je tada Ćulum i najavio prelazak u Ministarstvo unutrašnjih poslova RS (MUP RS) gdje je bio sve do povratka na čelo SIPA, skoro četiri mjeseca poslije.

Prestanak radnog odnosa policijskih službenika definisan je Zakonom o policijskim službenicima, između ostalog, u slučaju kada zaposleni svojevoljno da otkaz, što je bio slučaj kod Ćuluma, piše BIRN.

Nastavi čitati

Aktuelno