Politika
Na Balkanu RADO VIĐEN SULTAN: Može li Erdogan da relaksira zategnute odnose u regionu
On je rijedak strani državnik pred kojim se ne svađaju tri člana Predsjedništva BiH. Njega s jednakom ljubaznošću dočekuju u Sarajevu, Beogradu i Zagrebu. On je Redžep Tajip Erdogan. Može li turski predsjednik, zvani „sultan sa Bosfora“, jedan od najmoćnijih lidera NATO, postati kohezioni faktor među balkanskim rogovima u vreći, naročito u BiH?
Novu balkansku turneju Erdogan je počeo u BiH, nastavio u Srbiji, a plan je da je okonča u Hrvatskoj.
Iza sebe ostavlja mnogo obećanja, ali i sporazuma poput onog koji će omogućiti građanima BiH i Srbije da u njegovu zemlju putuju s ličnom kartom. Uz to, spreman je da kreditira i gradi budući auto-put od Beograda do Sarajeva, turske firme posluju u ovom dijelu Balkana, po Srbiji su poznati neimari…
Ali, u ovom dijelu Evrope politika odavno dominira nad ekonomijom, te se postavlja pitanje ima li Erdogan moć da posreduje među ovdašnjim vladajućim elitama, da relaksira odnose među zemljama i narodima ili možda samo širi neki tajni turski uticaj i politiku, koju javnost za sada ne vidi.
Otklon od Zapada
Profesor geopolitike, Srđan Perišić, smatra da Turska na našem prostoru ne vodi tajnu politiku, nego da otvoreno i javno igra aktivnu ulogu, posebno u posljednjih šest godina.
– Zašto ima dobre odnose s Rusijom, dobre odnose sa Srbijom i dobro je primljena od RS? Zato što je Turska napravila otklon od Zapada. Od NATO, uopšte od američke geopolitike. Oni su to uradili 2016, neposredno pred neuspjeli državni udar na Erdogana. Nekoliko mjeseci prije toga Erdogan je smijenio predsjednika Vlade, Davutogluoa, tvorca neoosmanističke politike Turske
Kada je riječ o BiH, naglasak stavlja na odnose Ankare i Sarajeva, za koje kaže da su samo formalno srdačni, ali da uopšte nisu sadržajni. Perišić ističe da to Sarajevo ne želi javno da pokaže, uvijek ga srdačno dočekaju, ali se od strane sarajevske politike sve završava na toj srdačnosti.
Nema dubljih, sadržajnijih odnosa zato što Sarajevo nije napravilo distancu od Zapada, nego i dalje vode američku politiku u BiH. Zato ne vidim da će Erdogan i Turska nešto ovdje relaksirati situaciju. Evo, u proteklih šest godina nije relaksirana situacija bez obzira na svu tu srdačnost. Zato što ne daju SAD. Ne daju da Turska relaksira odnose u BiH. Umjesto toga SAD su, pogotovo u posljednjih deset godina, ubacile Arape u Sarajevo. Mnogi Turci su mi rekli, kada slijeću u Sarajevo, oni ne vide Tursku u Sarajevu, nego vide Saudijsku Arabiju, a poznati su animoziteti, čak neprijateljski odnosi između arapskog svijeta i Turske. Dakle, glavni problem u BiH zbog koga Erdogan ne može da relaksira odnose leži u Vašingtonu. Kroz njihovo djelovanje i djelovanje Bošnjaka u Sarajevu – zaključuje Perišić.
Kohezioni faktor
Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević, kaže da u praktičnom smislu Turska jeste potencijalni kohezioni faktor na Balkanu. Pogotovo u dijelu bivše Jugoslavije.
I u geopolitičkom, i u politikom, a rekao bih i u ekonomskom smislu. Ima tu nekoliko stvari s kojima je Turska vrlo aktivan činilac. Ako krenemo od ekonomije, ne zaboravimo da je jedini siguran dotok gasa trenutno iz Rusije ka Evropi gasovod Turski tok, koji ide preko teritorije Turske, Bugarske, Srbije, ka Mađarskoj. On je potencijalni dotok gasa i za dio jugoistočne Evrope, računajući Srbiju i BiH, vrlo vjerovatno još neke u EU, od Mađarske pa dalje. To je činjenica. Tu je Turska izdržala neku vrstu pritisaka koji su postojali od dijela zemalja članica NATO i EU, da se Turski tok ne završi – kaže Milivojević za Srpskainfo.
Na drugoj strani, dodaje on, Turska je u ekonomskom smislu vrlo direktno ušla u investicije i infrastrukturne priče koje se tiču ovog dijela Balkana.
Ne zaboravimo da je za oba kraka auto-puta, Beograd – Sarajevo preko Sremske rače i drugi, preko Užica i Višegrada, Turska spremna da kreditira radove. A na prvom toku auto-puta od Kuzmina prema Bijeljini, računajući i most u Sremskoj Rači, turski izvođači već rade. Takođe, Turska ima jako puno investicija, pogotovo u tekstilnu industriju, gdje jeste najmanja zarada, ali ima najviše uposlene radne snage u Srbiji. Znamo i da je ozbiljan investitor u BiH, pogotovo u FBiH – kaže Milivojević.
NATO sila
Prema njegovim riječima, treći nivo turskog uticaja je geopolitički, gdje treba imati u vidu da je Turska druga sila NATO, dok istovremeno s Rusijom ima besprijekorne odnose.
– Kada govorimo o BiH, tu nije sporno, kao što je Rusija neka vrsta direktnog zaštitnika Republike Srpske, tako isto Turska čini na planu zaštite interesa Bošnjaka. Vrlo je zanimljivo da ne vidimo neki ozbiljan spor između Turske i Rusije u tom dijelu priče. U konkretnom smislu riječi, u BiH naravno da nije sporno da Erdogan ima partnerstvo sa SDA, ali i vrlo korektne odnose, koji nisu odnosi ljubavi, ali jesu odnosi interesa prema Dodiku, prema poziciji Srpske. To jeste odnos razumijevanja bez obzira što je jasno da Turska u BiH ima stranu za koju navija – kaže Milivojević.
Podsjećamo, srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, nakon sastanka s Erdoganom zahvalio mu se na stavu da BiH sama treba rješavati unutrašnja pitanja, bez nametanja sa strane.
– Predsjednika Erdogana doživljavam kao velikog lidera i državnika. Smatram da je to danas pokazao. Njegov odnos prema nama u BiH jeste sa emocijama i simpatijama, ali i s pragmatizmom koji ukazuje na to kako treba rješavati stvari ovde u BiH – rekao je Dodik.
MIROVNI AUTO-PUT
Poslije sastanka u Predsjedništvu BiH, Erdogan je najavio putovanje u Tursku samo s ličnom kartom, projekat auto-puta od Beograda do Sarajeva nazvao je mirovnim, naglasio važnost podizanja trgovinske saradnje, a dotakao se i budućih opštih izbora u BiH. Rekao je da je protiv najavljenih nametanja izmjena Izbornog zakona BiH od strane Kristijana Šmita. Erdogan smatra da o tome treba da se dogovore „ova trojica lidera“, misleći na svoje domaćine.
– Ovu državu očekuje u narednom periodu intenzivna politička agenda i od vitalnog je značaja da izbori budu transparentni. To je važno za cijelu regiju. Zbog toga je promovisanje izborne atmosfere posebno važno za mir i stabilnost BiH. Želim da izborni rezultati budu od koristi za cijelu BiH – rekao je Erdogan.
Politika
PORUKA VLADAJUĆIM: Radite svoj posao, pomozite narodu!
“Cijene goriva ponovo divljaju i približavaju se 4 KM po litru. A kada poskupi gorivo, poskupljuju prevoz, hrana, roba i usluge, poskupljuje život. I sve to na kraju plaćaju građani. A rješenje postoji”, rekao je poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.
Borenović je istakao da su još u martu u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojili zakon koji omogućava smanjenje ili privremeno ukidanje akciza na gorivo i time otvara prostor za nižu cijenu na pumpama.
“Šest mjeseci kasnije taj zakon i dalje čeka u Domu naroda. SNSD i HDZ, kao dio vladajuće strukture na nivou BiH, moraju prestati sa blokadom. Nema nikakvog opravdanja da ljudi plaćaju sve skuplje gorivo, dok zakon koji može donijeti konkretno rasterećenje mjesecima stoji”, naglasio je Borenović.
On je dodao da ljudi svakog dana pune budžete kroz poreze i akcize.
“Vrijeme je da se nešto vrati građanima — kroz niže namete i nižu cijenu goriva. Zato je potrebno da se hitno i konkretno djeluje, usvajanjem zakona i ukidanjem akciza, čime bi cijena goriva mogla biti značajno niža. Ne za mjesec, ne kada gorivo pređe 4 KM — nego odmah!”, jasan je Borenović.
Borenović je istakao da se mora se zaustaviti divljanje cijena, a građani i privreda moraju biti zaštićeni.
“Sada je odgovornost na vladajućim strukturama, istim onima koje imaju vlast i mehanizme da reaguju, ali mjesecima blokiraju donošenje ovog zakona”, zaključio je Borenović.
ГОРИВО ИДЕ ПРЕМА 4 КМ, ДОМ НАРОДА МОРА ХИТНО УСВОЈИТИ ЗАКОН О АКЦИЗАМА!
Цијене горива поново дивљају и приближавају се 4 КМ по литру. А када поскупи гориво, поскупљују превоз, храна, роба и услуге, поскупљује живот. И све то на крају плаћају грађани.
А рјешење постоји.
Још у…
— Branislav Borenović (@BBorenovic) September 20, 2026
Politika
STANIVUKOVIĆ PRELOMIO: Goran Kuzmanović više nije član PSS-a – „Sam je izabrao politički put“
Odlaskom na tribinu naših političkih protivnika, suprotno politici koju zastupamo, sam je izabrao svoj politički put-jasan je Stanivuković.
Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković izjavio je da Goran Kuzmanović, zamjenik predsjednika Gradskog odbora u Tesliću, više nije član Pokreta Sigurna Srpska.
Odlaskom na tribinu naših političkih protivnika, suprotno politici koju zastupamo, sam je izabrao svoj politički put.
Sve što se dalje govori o ovom slučaju obične su spekulacije i nemaju nikakve veze sa zvaničnim stavovima Pokreta Sigurna Srpska- poručio je Stanivuković.
Pojasnio je pravilo PSS-a o sklapanju političkih dogovora.
-Sa mnom, kao predsjednikom Pokreta, niko iz drugih političkih stranaka, a koje nisu dio opozicionog bloka, nije pravio, niti može praviti bilo kakve dogovore. Naš put je jasan, naš pravac je poznat i od njega ne odstupamo. Kod nas nema sjedenja na dvije stolice – ili ste dio promjena ili ste izabrali stranu naših političkih protivnika-zaključio je Stanivuković.
Politika
„A ŠTA JE SA 1998. GODINOM?“ Zeljkoviću stigao odgovor o privatizaciji i Dodikovoj vladi
Bogoljubu Zeljkoviću bi bilo dobro da, kada već otvara temu privatizacije, ne preskače 1998. godinu i ne računa da građani Republike Srpske imaju kratko pamćenje.
Ko je bio predsjednik Vlade Republike Srpske kada je donesen Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima, kojim je uspostavljen pravni okvir za poslijeratnu privatizaciju u Republici Srpskoj?
Odgovor je – Milorad Dodik. Zakon je donesen za vrijeme prve Vlade Milorada Dodika i ta Vlada je potom bila izvršna vlast zadužena za njegovu primjenu. PDP ne može imati odgovornost za donošenje Zakona iz 1998. godine, jer PDP tada nije ni postojao.
Zato, ako već pravimo hronologiju privatizacije, onda je pravimo od početka. Ne može istorija privatizacije da počinje onog datuma koji nekome danas politički odgovara, a da se 1998. godina i prva Vlada Milorada Dodika jednostavno izbrišu.
A tu se priča o odgovornosti vlasti Milorada Dodika ne završava. Privatizaciju naftne industrije sprovela je Vlada Milorada Dodika!
To su činjenice koje takođe pripadaju istoriji privatizacije Republike Srpske. Zato o privatizaciji treba govoriti na osnovu dokumenata i odgovornosti svake vlade pojedinačno, a ne selektivno birati godine i preduzeća koja odgovaraju dnevnopolitičkoj priči.
A SNSD, koji je najveći dio posljednje dvije decenije bio okosnica vlasti u Republici Srpskoj, treba da odgovori i šta je uradio sa spornim privatizacijama koje je godinama obećavao da će preispitati?
I kada Zeljković danas garantuje da Elektroprivreda Republike Srpske neće biti privatizovana, onda građani zaslužuju precizan odgovor: da li to znači da neće biti prodat nijedan proizvodni dio, zavisno preduzeće, imovina niti drugi strateški resurs u sistemu Elektroprivrede?
I gdje su garancije koje su građani ranije slušali o cijeni električne energije?
Oko jedne stvari smo saglasni sa Zeljkovićem: građani treba da pogledaju činjenice i datume.
Samo neka pogledaju SVE datume i sve privatizacije. I neka počnu od 1998. godine i Milorada Dodika.
-
Politika2 dana agoTEROR IZBORNE MAŠINE U PRIJEDORU! SNSD od Gradske uprave i javnih preduzeća napravio logore, radnicima se preti otkazom ako ne donesu 20 „sigurnih” glasova!
-
Politika2 dana agoSMOTRA PRAZNIH STOLICA I TOTALNI DEBAKL! Vukanović na blogu besramno laže o “VELIČANSTVENIM TRIBINAMA”! (FOTO)
-
Politika2 dana ago„TI SI KAO MOJE DIJETE“: Stanivuković na pijaci u Tesliću dobio riječi podrške – „Čovjek si jer smiješ među narod“
-
Društvo2 dana agoBANKARI I TOP 10 NOTARA U SRPSKOJ ZARADILI VIŠE OD 270 MILIONA KM: Milionska dobit dok građani plaćaju sve skuplje usluge
-
Politika3 dana agoKRESOJEVIĆ: Računovođe, budite sigurni u broj 10 (VIDEO)
-
Politika2 dana agoMASKARADA JE ZAVRŠENA! Vučkovac o lažnim spasiocima iz vlasti “Otimate narodni novac, a sad pred izbore grmite o promjenama — PAKUJTE KOFERE!”
-
Svijet2 dana agoMELONI UPOZORAVA: Putin traži eskalaciju sa Evropom
-
Politika2 dana agoOVO ĆE OBRADOVATI HILJADE PORODICA: Stanivuković poručio — Kao budući premijer uvodim 13. penziju!
