Connect with us

Svijet

Na Balkanu se odvija najveća evropska pravna drama, MILIONI U IGRI

Rumunski princ Paul je na poziv Malteških vitezova, jednog od katoličkih viteških redova, došao u ovu ostrvsku državu u Sredozemnom moru.

Njegov advokat pokušao ga je odgovoriti od putovanja, upozoravajući ga da bi mu njegovi neprijatelji iz kraljevske porodice mogli napakostiti.

No princ Paul nije ga poslušao i odazvao se pozivu. Nakon što se te nedjelje 28. Jula sa suprugom Lijom Georgiom Triff vraćao s događaja na kojem je bio počasni gost, na ulazu u raskošno odmaralište Westin Dragonara zaskočila su ga četiri malteška policajca u civilu.

Rekli su mu da je uhapšen po evropskom nalogu za hapšenje i da mora odmah poći s njima do policijske stanice. Rumunski princ je tvrdio da su optužbe protiv njega odbačene i zamolio ih je da ode do svoje hotelske sobe po dokumente kojima bi to dokazao.

“Nisu me poslušali, odmah su me uhapsili i odveli u stanicu”, rekao je princ Paul za Politico u telefonskom intervjuu s Malte.

“Nisu maltretirali mog muža. Ali bilo je zaprepašćujuće jer je policija bila u civilu i u neoznačenom autu, pa nismo bili sigurni što se događa. Srećom, hapšenje se nije dogodilo pred uglednicima. To bi bio pravi cirkus”, rekla je prinčeva supruga za Times of Malta.

Princu je kaucija odbijena zbog ozbiljnosti optužbi za korupciju podignutih protiv njega u Rumuniji te je proveo više od dva mjeseca u zatvoru boreći se protiv naloga za izručenje, koji opisuje kao politički motivisan.

Princa Paula rumunski je sud u decembru 2020. osudio na tri godine i četiri mjeseca zatvora nakon što je proglašen krivim za optužbe za korupciju u vezi s nekretninama za koje su vlasti rekle da ih je pokušao nelegalno obezbijediti. Međutim, princ je pobjegao iz Rumunije i protiv njega je raspisana Interpolova potjernica. Uhapšen je 2022. u Parizu, no francuski sud odbio ga je izručiti Rumuniji i prihvatio je žalbu.

Nakon hapšenja na Malti, njegov advokat žalio se protiv izručenja, tvrdeći da bi Paulova ljudska prava mogla biti povrijeđena zbog uvjeta pritvora u Rumuniji. Sud je prihvatio žalbu i princ Paul se u međuvremenu sa suprugom vratio u Pariz, gdje ima status izbjeglice.

“U konačnici, to je pitanje pohlepe. Mnogi su političari željeli tu imovinu i nije im bilo drago što je ja želim tražiti natrag, iako imam sva prava kao svaki rumunski građanin”, ovako Paul započinje priču o nasljeđivanju i prevari, koja je podjednako bizarna i komplicirana.

Pravna saga počela je davne 1989., kada je svrgnut komunistički režim i kada su se članovima rumunske kraljevske porodice, koji su u egzilu proveli više od 40 godina, otvorila vrata da se konačno vrate u svoju zemlju. Među njima je bio i princ Paul-Philippe od Rumunije. On je unuk rumunskog kralja Karola II., koji je vladao između 1930. i 1940., i sin Mircee Hohenzollerna. Paul je rođen u Parizu 1948. godine i školovao se u elitnim školama u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Pohađao je internat Gordonstoun u Škotskoj, i to u isto vrijeme kao i britanski kralj Charles III., s kojim je u dalekom srodstvu.

Nakon pada komunizma u Rumuniji, Paul je sa suprugom prvim letom doletio u Bukurešt. Ali prognani princ, koji je do tada radio kao trgovac umjetninama, nije govorio rumunski jezik i imao je britanski pasoš, nije dočekan otvorenih ruku.

Paula, naime, rumunska kraljevska porodica nikada nije prihvatila jer njegov otac u toj zemlji nikad nije bio priznati sin kralja Karola II. Naime, portugalski i francuski sudovi su potvrdili da je Mircea Hohenzollern legalni sin Karola II. iz prvog braka sa Zizi Lambrino, ali to nije učinila rumunska kraljevska porodica.

To nije pokolebalo Paula da svoju petospratnicu u Bukureštu pretvori u neku vrstu kraljevskog dvora u sjeni i sa suprugom ugošćuje dostojanstvenike, ambasadore i neke manje poznate osobe. Princ se odazivao na razne događaje, pa je tako 2007. godine bio i počasni gost Konferencije evropskog savjeta međunarodnih škola u Hrvatskoj te je sa suprugom Lijom odsjeo u predsjedničkom apartmanu cavtatskog hotela Croatia.

Otprilike u to vrijeme započela je i njegova borba za zemljište u Rumuniji za koje je vjerovao da mu pripada. Paulu je 2006. pristupio Remus Truică, bogati preduzetnik i nekadašnji šef osoblja korumpiranog premijera Adriana Năstasea. On je tvrdio da mu uz pomoć svoje kompanije Reciplia može pomoći da vrati sporne posjede Paulovih predaka, šumu Snagov i kraljevsku farmu Băneasa. Šuma Snagov nalazi se na nešto manje od sat vremena vožnje sjeverno od Bukurešta i danas je najpoznatija po manastiru za koji se vjeruje da je posljednje počivalište Vlada Tepeša III., kneza i zloglasnog vojskovođe koji je kasnije postao inspiracija za knjige i filmove o krvožednom vampiru Drakuli.

Dio šume Snagov nekad je pripadao Karolu II., a konfiskovala ju je prvo fašistička, a potom komunistička vlada Rumunije. Truică je obećao Paulu vratiti zemljište i platiti mu predujam od četiri miliona evra ako Paul zauzvrat prepusti više od 50 do 80 posto imovine Recipliji. Prema rumunskim vlastima, to je zemljište vrijedno oko 145 miliona evra. Paul je pristao i Truică se brzo bacio na posao. Nakon što je direktor odjela za šumarstvo bio zamijenjen Truicinim prijateljem, princu je dodijeljen posjed šume u zamjenu za 1000 kvadratnih metara zemlje, vrijedne 50.000 evra. Truică je podmitio i čelnika poljoprivrednog instituta, saznaje Politico, tako što mu je platio put u Meksiko te vožnju brodom i večeru u restoranu s Michelinovom zvjezdicom u Monte Karlu.

Sve je išlo glatko dok Paul nije saznao da je u priču uključen izraelski milijarder Benjamin Steinmetz, inače dijamantski tajkun. Reciplia je, naime, bila u gotovo 90-postotnom vlasništvu Steinmetza, a Truică je bio tek njen manji dioničar. Paul je bio prestravljen.

“Nismo znali da ih imamo kao partnere”, rekao je za Politico misleći na Izraelce.

Nije mu se svidjelo ono što je čuo o Steinmetzu, koji je nekad bio najbogatiji čovjek u Izraelu, prije nego što su njegovi poslovi u Africi došli pod lupu i doveli do optužbi za mito i korupciju. Paul se u tom trenutku pokušao izvući iz dogovora, tvrdio je, ali bezuspješno. Paul je na kraju dobio vlasništvo nad šumom Snagov i kraljevskom farmom Băneasa te je potpisao oba posjeda na Recipliju, kao što je dogovoreno.

Pjenos vlasništva je finaliziran 2009., a Paul tvrdi da nikada nije dobio obećani udio od prodaje imovine. Zaprijetio je partnerima da će ih prijaviti policiji, što je natjeralo Steinmetza da hitno otputuje u Bukurešt, iako inače rijetko dolazi u Rumuniju.

“Mi smo ozbiljne osobe, smatrajte nas vrlo ozbiljnim, poštenim ljudima”, rekao je Steinmetz princu obećavši da će dobiti svoj novac.

Ali kako je vrijeme više prolazilo, Paulovo strpljenje je postajalo sve tanje. Godine 2015. otišao je na policiju i podnio prijavu protiv Truice i Steinmetza. Vjerovao je da je on oštećena strana u cijeloj priči. No istraga rumunskih vlasti utvrdila je da je Paul bio uključen u zavjeru i sud je 2020. odredio da je bio “dio interesne grupe koja se vrtjela oko njega i čiji je cilj bio nezakonit ulazak u posjed imovine koja pripada rumunskoj državi”.

Od tada je Paul traženi čovjek u većini evropskih država, prenosi Jutarnji.

Related Topics:

Svijet

JEZIVE OPTUŽBE TRESU HOLIVUD! Bivša kuharica tuži Kajli Džener, tvrdi da je izgubila bebu zbog nehumanog preopterećenja na poslu!

Kajli Džener suočava se s tužbom svoje bivše lične kuharice, koja tvrdi da je zbog prekomjernog radnog opterećenja tokom trudnoće doživjela pobačaj.

Prema sudskim dokumentima podnesenim u Los Anđelesu, bivša zaposlenica navodi da je radila smjene od 11 do 12 sati dnevno, pet dana u sedmici te da je obavljala fizički zahtjevne poslove iako je poslodavcima ranije saopćila da je trudnoća visokog rizika i zatražila prilagođene uslove rada.

U tužbi se navodi da je početkom 2024. godine počela raditi kao privatna kuharica za Džener, a već narednog mjeseca obavijestila je nadređene o trudnoći i potrebi za adekvatnim prilagodbama kako bi zaštitila svoje zdravlje.

Na Staru godinu, kako navodi, dobila je zadatak da bez pomoći prenosi teške prehrambene artikle uzbrdo, nakon čega joj je pozlilo, pojavila se vrtoglavica i otežano disanje, a intervenisalo je i osiguranje koje joj je pružilo pomoć.

U drugom incidentu navodi da je radila na privatnom događaju u Palm Springsu početkom februara, bez adekvatne podrške te da je zbog iscrpljenosti doživjela emotivni slom tokom događaja.

Kako tvrdi, počela imati ozbiljno krvarenje i hitno je primljena u bolnicu, gd‌je joj je saopćeno da je došlo do gubitka trudnoće.

Nakon što je poslodavcima prijavila pobačaj, tvrdi da je bila nepravedno optužena za neuredno ostavljanje kuhinje nakon događaja, kao i da je kasnije doživjela dodatni stres i pogoršanje zdravstvenog stanja.

U tužbi se također navodi da je kasnije dobila ukor od nadređenih uz poruku da “prestane jer uznemirava Kajli Džener”.

Bivša kuharica sada traži neodređenu novčanu odštetu, navodeći i navodnu diskriminaciju, neisplaćene sate, nepravilno vođenje ugovora te nezakonit otkaz.

Iz pravnog tima Kajli Džener i bivše zaposlenice do sada nije stigao službeni komentar.

Ovo je treća tužba protiv Kajli Džener ove godine koju su podnijeli bivši zaposlenici.

Ranije su dvije bivše kućne pomoćnice također pokrenule postupke protiv nje, navodeći navodnu diskriminaciju, loše radne uslove i nepravilno postupanje u radnom okruženju, piše Kliks.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA GORIVA, NESTAJE STRUJA: Proglašeno vanredno stanje na Krimu

Ruske vlasti na Krimu proglasile su vanredno stanje nakon niza ukrajinskih napada dronovima koji su, prema njihovim navodima, pogodili energetsku infrastrukturu, snabdijevanje gorivom i saobraćajne pravce.

Ruske vlasti proglasile su vanredno stanje na ukrajinskom poluostrvu Krim nakon što su, zbog snažnih i kontinuiranih ukrajinskih napada, bile prinuđene da potpuno obustave turističke aktivnosti, zatvore dječije ljetnje kampove i uvedu strogu zabranu prodaje goriva civilima.

Odluku o uvođenju vanrednog stanja potvrdio je Sergej Aksjonov, lider Krima kojeg je postavila Moskva, navodeći na Telegramu da će ova mjera omogućiti donošenje hitnih odluka kako bi se obezbijedilo stabilno funkcionisanje ključnih sektora od kojih zavisi život stanovništva.

Proglašenje vanrednog stanja direktna je posljedica opsežne ukrajinske kampanje izolacije Krima. Kijev već nedjeljama sprovodi koordinisanu operaciju u kojoj rojevima bespilotnih letjelica dugog i srednjeg dometa sistematski napada ruske energetske ciljeve, naftne terminale, saobraćajnu infrastrukturu i elektroenergetsku mrežu.

Cilj ove “strateške vazdušne ofanzive” jeste potpuno odsecanje poluostrva od ruske logistike, uništavanje ključnih pravaca snabdijevanja i dugoročno onemogućavanje održavanja ruske kontrole nad tim područjem.

Blokada benzinskih pumpi i policijski čas za restorane
Posljedice ove blokade dronovima postale su ozbiljne za ruske snage i lokalno stanovništvo. Nakon što su ukrajinske bespilotne letjelice pogodile ključni naftni terminal u Kerču, vlasti su uvele potpunu zabranu prodaje goriva civilima, pa se ono sada izdaje isključivo državnim institucijama i bezbjednosnim službama.

Na benzinskim pumpama širom poluostrva beilježe se kilometarske kolone i nagli rast cijena, dok je guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev naredio obavezno zatvaranje svih supermarketa, barova i restorana u 20 časova kako bi se smanjila potrošnja električne energije.

Pored ozbiljne nestašice goriva, Krim se suočava i sa velikim problemima u elektroenergetskom sistemu. Nedavni ukrajinski napadi na termoelektranu u Simferopolju i glavnu trafostanicu u Sevastopolju ostavili su pojedine oblasti poluostrva bez struje.

Ukrajinski ministar odbrane Mihajlo Fedorov kratko je poručio da za “okupatore na Krimu počinje pakao”, navodeći da je logistika prekinuta, a poluostrvo izolovano.

Ruski blogeri u panici, turisti bježe
Ozbiljnost situacije više ne skrivaju ni ruski vojni blogeri koji upozoravaju na moguće posljedice. Ruski turisti već masovno napuštaju poluostrvo i vraćaju se kućama, svjesni da je ljetnja sezona na Krimu ozbiljno ugrožena.

Sadašnja taktika Kijeva predstavlja promjenu strategije – umjesto povremenih udara na pojedinačne vojne ciljeve velike vrijednosti, Ukrajina sada sprovodi kontinuirani pritisak sa ciljem potpunog prekida snabdijevanja.

Ovoj kampanji prethodilo je višemjesečno slabljenje ruske protivvazdušne odbrane na Krimu, čime je otvoren prostor za masovnu upotrebu jeftinijih domaćih dronova poput “Horneta” i “Dartsa”. Kako navode analitičari, ti dronovi koštaju svega nekoliko hiljada dolara, dok su rakete kojima Rusija pokušava da ih obori višestruko skuplje.

Saobraćajni kolaps na ključnom auto-putu
Pored energetike, ukrajinske snage sistematski napadaju mostove i trajektne linije koje povezuju Krim sa kopnom.

Drumski i željeznički mostovi prema Hersonskoj oblasti pretrpjeli su teška oštećenja, dok su napadi na trajekte “Panagija” i “Lavrentij” preko Kerčkog moreuza potpuno zaustavili trajektni saobraćaj.

Zbog toga je ruski težak i vojni transport preusmjeren na obalski put R-280, poznat kao “Novorosijski autoput”, gdje je, prema navodima iz teksta, saobraćaj smanjen za čak 71 odsto jer su ruski kamioni postali laka meta ukrajinskih rojeva dronova.

Dok analitičari raspravljaju o tome da li ovakav pritisak na Krim može da natjera Moskvu da sjedne za pregovarački sto, ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava da umanji značaj blokade.

Putin je optužio Ukrajinu da napadima na civilnu infrastrukturu pokušava da izazove podijele i paniku među ruskim stanovništvom, istovremeno kritikujući američke pokušaje posredovanja u sukobu.

Sa druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je operacija pažljivo planirana i da će, uz obećanu podršku Grupe G7, brzo stvoriti uslove koji će Rusiju primorati da izabere mir.

Nastavi čitati

Svijet

TAJNI GRAD ISPOD LEDA: NASA radari na Grenlandu otkrili skrivenu nuklearnu bazu iz Hladnog rata

Ispod grenlandskog leda pronađena je napuštena američka vojna baza Kamp Century, dio strogo tajnog plana iz Hladnog rata.

Tokom godina pronađeno je bezbroj stvari koje su vijekovima bile skrivene ispod debelih slojeva leda. Drevne alatke, tijela životinja, avione iz Drugog svjetskog rata, vulkane, gotovo da nema toga što led nije sakrio, a naučnici kasnije pronašli.

Međutim, tokom leta iznad grenlandskog ledenog pokrivača u aprilu 2024. godine, naučnik NASA Čed Grin naišao je na jedno od najneobičnijih otkrića do sada, tajnu vojnu bazu.

Analizirajući radarske snimke leda, Grin je primijetio neobične strukture, za koje je ubrzo potvrđeno da pripadaju Kampu Century, američkoj vojnoj bazi iz perioda Hladnog rata, staroj 65 godina i zakopanoj oko 30 metara ispod površine ogromnog ledenog pokrivača Grenlanda.

“Tražili smo samo dno ledenog pokrivača, a onda se odjednom pojavio Kamp Century”, rekao je Aleks Gardner, stručnjak za ledene predjele iz NASA Laboratorije za mlazni pogon (JPL), koji je učestvovao u projektu. “U početku nismo ni znali šta gledamo”.

Grad ispod leda

Kamp Century, poznat i kao “grad ispod leda”, izgradili su američki vojni inženjeri u strogoj tajnosti između juna 1959. i oktobra 1960. godine.

Kompleks je imao 21 podzemni tunel ukupne dužine gotovo tri kilometra. Na radarskim snimcima koje je napravila NASA mnoge građevine baze i danas se jasno mogu razlikovati.

Za istraživanje je korišćen sistem UAVSAR (Synthetic Aperture Radar), tehnologija slična LiDAR-u koja se često koristi za pronalaženje skrivenih građevina, poput drevnih gradova Maja. Dok LiDAR koristi laserske zrake, UAVSAR koristi radio-talase koji mogu da prodru kroz led.

Zašto je Amerika gradila bazu na Grenlandu?

Tajna nuklearna baza SAD otkrivena ispod leda GrenlandaIzvor: Public Domain / Wikipedia

Sjedinjene Američke Države i Danska potpisale su 1951. godine Sporazum o odbrani Grenlanda, kojim je američkoj vojsci omogućena izgradnja vojnih objekata na ovom ostrvu, koje je tada bilo dio Danske.

Ali sama izgradnja baze bila je izuzetno težak poduhvat. Na ledenoj visoravni temperature su padale i do minus 70 stepeni Celzijusa, dok su vjetrovi dostizali brzinu od gotovo 200 kilometara na čas.

Za izgradnju je dopremljeno više od 6.000 tona građevinskog materijala pomoću teških motornih sanki koje su se kretale brzinom od svega tri kilometra na čas. Sam transport od američke baze Tule trajao je oko 70 sati.

Inženjeri su prvo iskopali ogromne rovove u snijegu i ledu. Najveći među njima bio je prolaz dug oko 300 metara, poznat kao Glavna ulica, nakon čega su unutar rovova podignute drvene zgrade sa čeličnim krovovima.

Nuklearni reaktor u srcu ledenog grada

Tajna nuklearna baza SAD otkrivena ispod leda GrenlandaIzvor: Public Domain / Wikipedia

Najvredniji dio kompleksa bio je jedan od prvih nuklearnih reaktora srednje snage PM-2A, koji je proizvodio električnu energiju za čitavu bazu.

Rad sa reaktorom u ekstremnim arktičkim uslovima zahtijevao je izuzetnu pažnju, ali je upravo on omogućavao da podzemni grad funkcioniše.

Tokom boravka u Kampu Century naučnici su ostvarili značajne geološke uspjehe.

Bili su među prvima koji su proučavali ledena jezgra Grenlanda, dok su uzorci tla otkrili da je ovo područje u dalekoj prošlosti bilo prekriveno šumama i bogatim biljnim i životinjskim svijetom.

Nauka je bila samo paravan

Ipak, naučna istraživanja bila su samo dio priče. Sama baza nije bila tajna. Američka vojska čak je snimila promotivni film o ovom projektu. Međutim, ono što jeste bilo strogo povjerljivo bio je pravi cilj izgradnje.

Pod nazivom Projekat Iceworm, američka vojska planirala je da ispod grenlandskog leda izgradi ogromnu mrežu tunela namijenjenih raspoređivanju balističkih nuklearnih raketa.

Plan je predviđao čak 135.000 kvadratnih kilometara dodatnih podzemnih tunela, dovoljno prostora za oko 600 projektila. Za njihovo opsluživanje bilo bi izgrađeno 60 lansirnih centara u kojima bi stalno živjelo oko 11.000 vojnika. O svemu tome danska vlada nije bila obaviještena.

Ambiciozan plan koji nikada nije ostvaren

Veoma brzo postalo je jasno da je čitav projekat gotovo nemoguće sprovesti.

Led se stalno pomijerao i deformisao tunele, održavanje baze bilo je izuzetno skupo, a tehničke prepreke pokazale su se gotovo nepremostivim. Zbog toga je Kamp Century napušten već 1967. godine.

Tek tri decenije kasnije, 1997. godine, Danski institut za međunarodne odnose objavio je dokumente koji su otkrili postojanje Projekta Iceworm i njegov pravi cilj.

Problem koji je ostao zakopan u ledu

Iako je nuklearni reaktor uklonjen nakon zatvaranja baze, jedan ozbiljan problem ostao je ispod leda.

Tokom 33 mjeseca rada reaktor je proizveo više od 178.000 litara radioaktivnog otpada.

Taj otpad nikada nije uklonjen. Decenijama je ostao zarobljen ispod ledenog pokrivača, uz pretpostavku da će led zauvijek ostati zaleđen. Ali klimatske promjene mijenjaju tu računicu.

Prema procjenama naučnika, područje oko Kampa Century moglo bi da počne da gubi ledeni pokrivač već oko 2090. godine.

“Ljudi koji su tada gradili bazu bili su uvjereni da ono što ostave ispod leda nikada više neće ugledati svjetlost dana”, rekao je još 2016. godine klimatolog i glaciolog Vilijam Kolgan sa Univerziteta Jork u Torontu, koji je predvodio istraživanje. “Šezdesetih godina izraz globalno zagrijavanje praktično nije ni postojao. Danas se klima mijenja, a pravo pitanje je da li će ono što je zakopano ispod leda tamo i ostati.”

Nastavi čitati

Aktuelno