Connect with us

Svijet

Na Balkanu se odvija najveća evropska pravna drama, MILIONI U IGRI

Rumunski princ Paul je na poziv Malteških vitezova, jednog od katoličkih viteških redova, došao u ovu ostrvsku državu u Sredozemnom moru.

Njegov advokat pokušao ga je odgovoriti od putovanja, upozoravajući ga da bi mu njegovi neprijatelji iz kraljevske porodice mogli napakostiti.

No princ Paul nije ga poslušao i odazvao se pozivu. Nakon što se te nedjelje 28. Jula sa suprugom Lijom Georgiom Triff vraćao s događaja na kojem je bio počasni gost, na ulazu u raskošno odmaralište Westin Dragonara zaskočila su ga četiri malteška policajca u civilu.

Rekli su mu da je uhapšen po evropskom nalogu za hapšenje i da mora odmah poći s njima do policijske stanice. Rumunski princ je tvrdio da su optužbe protiv njega odbačene i zamolio ih je da ode do svoje hotelske sobe po dokumente kojima bi to dokazao.

“Nisu me poslušali, odmah su me uhapsili i odveli u stanicu”, rekao je princ Paul za Politico u telefonskom intervjuu s Malte.

“Nisu maltretirali mog muža. Ali bilo je zaprepašćujuće jer je policija bila u civilu i u neoznačenom autu, pa nismo bili sigurni što se događa. Srećom, hapšenje se nije dogodilo pred uglednicima. To bi bio pravi cirkus”, rekla je prinčeva supruga za Times of Malta.

Princu je kaucija odbijena zbog ozbiljnosti optužbi za korupciju podignutih protiv njega u Rumuniji te je proveo više od dva mjeseca u zatvoru boreći se protiv naloga za izručenje, koji opisuje kao politički motivisan.

Princa Paula rumunski je sud u decembru 2020. osudio na tri godine i četiri mjeseca zatvora nakon što je proglašen krivim za optužbe za korupciju u vezi s nekretninama za koje su vlasti rekle da ih je pokušao nelegalno obezbijediti. Međutim, princ je pobjegao iz Rumunije i protiv njega je raspisana Interpolova potjernica. Uhapšen je 2022. u Parizu, no francuski sud odbio ga je izručiti Rumuniji i prihvatio je žalbu.

Nakon hapšenja na Malti, njegov advokat žalio se protiv izručenja, tvrdeći da bi Paulova ljudska prava mogla biti povrijeđena zbog uvjeta pritvora u Rumuniji. Sud je prihvatio žalbu i princ Paul se u međuvremenu sa suprugom vratio u Pariz, gdje ima status izbjeglice.

“U konačnici, to je pitanje pohlepe. Mnogi su političari željeli tu imovinu i nije im bilo drago što je ja želim tražiti natrag, iako imam sva prava kao svaki rumunski građanin”, ovako Paul započinje priču o nasljeđivanju i prevari, koja je podjednako bizarna i komplicirana.

Pravna saga počela je davne 1989., kada je svrgnut komunistički režim i kada su se članovima rumunske kraljevske porodice, koji su u egzilu proveli više od 40 godina, otvorila vrata da se konačno vrate u svoju zemlju. Među njima je bio i princ Paul-Philippe od Rumunije. On je unuk rumunskog kralja Karola II., koji je vladao između 1930. i 1940., i sin Mircee Hohenzollerna. Paul je rođen u Parizu 1948. godine i školovao se u elitnim školama u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Pohađao je internat Gordonstoun u Škotskoj, i to u isto vrijeme kao i britanski kralj Charles III., s kojim je u dalekom srodstvu.

Nakon pada komunizma u Rumuniji, Paul je sa suprugom prvim letom doletio u Bukurešt. Ali prognani princ, koji je do tada radio kao trgovac umjetninama, nije govorio rumunski jezik i imao je britanski pasoš, nije dočekan otvorenih ruku.

Paula, naime, rumunska kraljevska porodica nikada nije prihvatila jer njegov otac u toj zemlji nikad nije bio priznati sin kralja Karola II. Naime, portugalski i francuski sudovi su potvrdili da je Mircea Hohenzollern legalni sin Karola II. iz prvog braka sa Zizi Lambrino, ali to nije učinila rumunska kraljevska porodica.

To nije pokolebalo Paula da svoju petospratnicu u Bukureštu pretvori u neku vrstu kraljevskog dvora u sjeni i sa suprugom ugošćuje dostojanstvenike, ambasadore i neke manje poznate osobe. Princ se odazivao na razne događaje, pa je tako 2007. godine bio i počasni gost Konferencije evropskog savjeta međunarodnih škola u Hrvatskoj te je sa suprugom Lijom odsjeo u predsjedničkom apartmanu cavtatskog hotela Croatia.

Otprilike u to vrijeme započela je i njegova borba za zemljište u Rumuniji za koje je vjerovao da mu pripada. Paulu je 2006. pristupio Remus Truică, bogati preduzetnik i nekadašnji šef osoblja korumpiranog premijera Adriana Năstasea. On je tvrdio da mu uz pomoć svoje kompanije Reciplia može pomoći da vrati sporne posjede Paulovih predaka, šumu Snagov i kraljevsku farmu Băneasa. Šuma Snagov nalazi se na nešto manje od sat vremena vožnje sjeverno od Bukurešta i danas je najpoznatija po manastiru za koji se vjeruje da je posljednje počivalište Vlada Tepeša III., kneza i zloglasnog vojskovođe koji je kasnije postao inspiracija za knjige i filmove o krvožednom vampiru Drakuli.

Dio šume Snagov nekad je pripadao Karolu II., a konfiskovala ju je prvo fašistička, a potom komunistička vlada Rumunije. Truică je obećao Paulu vratiti zemljište i platiti mu predujam od četiri miliona evra ako Paul zauzvrat prepusti više od 50 do 80 posto imovine Recipliji. Prema rumunskim vlastima, to je zemljište vrijedno oko 145 miliona evra. Paul je pristao i Truică se brzo bacio na posao. Nakon što je direktor odjela za šumarstvo bio zamijenjen Truicinim prijateljem, princu je dodijeljen posjed šume u zamjenu za 1000 kvadratnih metara zemlje, vrijedne 50.000 evra. Truică je podmitio i čelnika poljoprivrednog instituta, saznaje Politico, tako što mu je platio put u Meksiko te vožnju brodom i večeru u restoranu s Michelinovom zvjezdicom u Monte Karlu.

Sve je išlo glatko dok Paul nije saznao da je u priču uključen izraelski milijarder Benjamin Steinmetz, inače dijamantski tajkun. Reciplia je, naime, bila u gotovo 90-postotnom vlasništvu Steinmetza, a Truică je bio tek njen manji dioničar. Paul je bio prestravljen.

“Nismo znali da ih imamo kao partnere”, rekao je za Politico misleći na Izraelce.

Nije mu se svidjelo ono što je čuo o Steinmetzu, koji je nekad bio najbogatiji čovjek u Izraelu, prije nego što su njegovi poslovi u Africi došli pod lupu i doveli do optužbi za mito i korupciju. Paul se u tom trenutku pokušao izvući iz dogovora, tvrdio je, ali bezuspješno. Paul je na kraju dobio vlasništvo nad šumom Snagov i kraljevskom farmom Băneasa te je potpisao oba posjeda na Recipliju, kao što je dogovoreno.

Pjenos vlasništva je finaliziran 2009., a Paul tvrdi da nikada nije dobio obećani udio od prodaje imovine. Zaprijetio je partnerima da će ih prijaviti policiji, što je natjeralo Steinmetza da hitno otputuje u Bukurešt, iako inače rijetko dolazi u Rumuniju.

“Mi smo ozbiljne osobe, smatrajte nas vrlo ozbiljnim, poštenim ljudima”, rekao je Steinmetz princu obećavši da će dobiti svoj novac.

Ali kako je vrijeme više prolazilo, Paulovo strpljenje je postajalo sve tanje. Godine 2015. otišao je na policiju i podnio prijavu protiv Truice i Steinmetza. Vjerovao je da je on oštećena strana u cijeloj priči. No istraga rumunskih vlasti utvrdila je da je Paul bio uključen u zavjeru i sud je 2020. odredio da je bio “dio interesne grupe koja se vrtjela oko njega i čiji je cilj bio nezakonit ulazak u posjed imovine koja pripada rumunskoj državi”.

Od tada je Paul traženi čovjek u većini evropskih država, prenosi Jutarnji.

Related Topics:

Svijet

Tramp zaprijetio zabranom izvoza dizela: “EVROPO SPREMI ZALIHE”

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) najavio je mogućnost zabrane izvoza dizela iz SAD, dok je Evropi poručeno da pripremi svoje rezerve goriva zbog poremećaja na svjetskom tržištu.

Tramp je rekao da njegova administracija “vrlo ozbiljno” razmatra ograničavanje izvoza dizela, a najavio je i da bi od evropskih zemalja mogao zatražiti da oslobode dio svojih zaliha, prenosi Index.

Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) otišao je korak dalje i pozvao evropske zemlje da to učine odmah, uz obrazloženje da američki poljoprivrednici, prevoznici i kompanije ne bi trebalo da snose teret rasta cijena goriva.

Zašto SAD razmatra zabranu izvoza?

Mogućnost ograničavanja izvoza pojavila se nakon snažnog rasta cijena dizela izazvanog ratom u Iranu i poremećajima u globalnom snabdijevanju.

Pitanje cijena goriva posebno je važno za Trampovu administraciju uoči novembarskih izbora za Kongres.

SAD je jedan od ključnih svjetskih dobavljača dizela i dnevno izvozi između 1,2 i 1,5 miliona barela. Stručnjaci upozoravaju da bi eventualna obustava američkog izvoza mogla izazvati dodatni rast cijena na međunarodnom tržištu.

“Vrlo ozbiljno razmišljamo o tome”, rekao je Tramp tokom vikenda govoreći o mogućoj zabrani izvoza.

Besent je potom pozvao evropske partnere da ubrzaju ispunjavanje postojećih obaveza i stave dodatne zalihe na tržište.

“Naši evropski partneri trebalo bi da ubrzaju ispunjavanje postojećih obaveza i odmah stave na raspolaganje dodatne zalihe kako bi se riješili trenutni poremećaji”, poručio je Besent.

Kako se Evropa priprema?

Velika Britanija već je razgovarala s evropskim partnerima o mogućem koordinisanom oslobađanju rezervi ukoliko Vašington zaista zaustavi izvoz dizela.

Izvor upoznat s razgovorima rekao je za BBC da ima smisla pripremiti zajednički odgovor s drugim državama, uključujući članice Evropske unije.

Britanska vlada navodi da zemlja ima raznovrsne i otporne izvore snabdijevanja i da trenutno nema razloga za strah od nestašice dizela, iako se očekuje dalji rast cijena.

Iz Evropske komisije danas, 2. oktobra, poručeno je da se o situaciji s dizelom vode “brojni razgovori i sastanci”, uključujući kontakte na visokom nivou s američkom administracijom.

Zašto su cijene dizela toliko porasle?

Cijene benzina i dizela širom svijeta snažno su porasle nakon izbijanja američko-izraelskog rata u Iranu u februaru.

Zatvaranje Ormuskog moreuza, ključne pomorske rute kroz koju prolazi oko petine svjetske nafte i gasa, dodatno je poremetilo tržište. Pritisak je pojačala i zabrana izvoza iz Rusije, jednog od velikih svjetskih dobavljača dizela.

Tramp smatra da bi zadržavanje većih količina dizela u SAD moglo spustiti cijene na američkim pumpama i donijeti olakšanje vozačima i kompanijama.

Međutim, Dejvid Fajf (David Fyfe), glavni ekonomista kompanije Argus Media, upozorava da bi prekid američkih isporuka vjerovatno dodatno podigao međunarodne cijene.

Dizel je već dostigao istorijski visoke cijene u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i drugim evropskim zemljama. Za razliku od benzina, potražnju za dizelom teže je smanjiti jer se u velikoj mjeri koristi u transportu i poljoprivredi.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINCI PRVI PUT LANSIRALI SVOJU BALISTIČKU RAKETU: Odbijaju da kažu šta su tačno sravnili sa zemljom

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je prvu borbenu upotrebu nove, razorne domaće taktičke balističke rakete “FP-7” protiv ruskih snaga, ali Kijev pod velom stroge tajne drži informaciju o tome šta je tačno sravnjeno sa zemljom.

Ukrajinska nova taktička balistička raketa FP-7 prvi put je korišćena u borbi protiv Rusije, potvrdio je predsjednik Volodimir Zelenski, ali vlasti u Kijevu odbijaju da otkriju šta je tačno pogođeno, piše Kijev Independent.

“Ukrajinska taktička balistička raketa. FP-7. Prva borbena upotreba. Hvala vam na rezultatu. Sljedeći korak: serijska proizvodnja. Slava Ukrajini!”, rekao je Zelenski uz objavljeni video snimak lansiranja, ne navodeći detalje o samom napadu.

Na direktno pitanje novinara o tome šta je bila meta rakete i šta je uništeno, savjetnik za komunikacije ukrajinskog predsjednika je kratko odgovorio Kijev Independentu: “Mi to ne kažemo.”

Domaći odgovor na američke ATACMS
Balističku raketu FP-7 razvila je i proizvela vodeća ukrajinska odbrambena kompanija Fire Point. Prema tehničkim podacima, raketa dostiže maksimalnu brzinu od 1.500 metara u sekundi, ima deklarisani domet do 250 kilometara i nosi bojevu glavu težine do 200 kilograma. Sve ključne komponente sistema, od raketnog motora do sistema za navođenje, proizvode se u kompaniji.

Razvoj modela FP-7 i varijante FP-9 dužeg dometa zvanično je objavljen u septembru 2025. godine, dok su prva ispitivanja sprovedena u februaru 2026. godine. Raketa je bazirana na sovjetskom presretaču 48N6 koji se koristi u sistemima protivvazdušne odbrane S-300 i S-400, ali koristi moderne komponente i napredne proizvodne tehnologije.

“Ovo je naš pandan sistemu ATACMS, vjerovatno sa još većom bojevom glavom, ali će koštati najmanje upola manje”, ranije je rekao suosnivač i glavni konstruktor kompanije Fire Point Denis Štilerman. Naglasio je da je ključ uspjeha masovna proizvodnja: “Ako proizvodite dvije ili tri balističke rakete mjesečno, to nema smisla i neće uticati na situaciju na bojnom polju.”

Ciljevi duž linije fronta i u dubini
Nazarij Barčuk, vojni analitičar iz Ukrajinskog centra za bezbjednost i saradnju, objasnio je za Kyiv Independent čemu je novi sistem prvenstveno namijenjen.

“FP-7 je dizajniran da uništava ciljeve na prvoj liniji fronta i u neposrednoj pozadini. To uključuje neprijateljske komandne punktove, štabove, skladišta oružja i municije, radarske stanice, sisteme za elektronsko ratovanje, protivvazdušne i raketne lansere, mjesta za lansiranje dronova i vojnu infrastrukturu i aerodrome u dometu raketa”, istakao je Barčuk.

Izvršna direktorka kompanije Fajer Point, Irina Tereh, objavila je 10. septembra na konferenciji o bezbjednosti u Poljskoj da će raketa ući u operativnu upotrebu “u roku od nekoliko nedjelja”, nakon što prođe petnaest probnih lansiranja i konačnu sertifikaciju od strane ukrajinskog Ministarstva odbrane.

Sumnje oko vlasništva i evropskog projekta presretača
Kompanija Fajer Point osnovana je 2022. godine i za kratko vrijeme je izrasla u jednog od ključnih domaćih proizvođača oružja za ukrajinsku vojsku. Stekla je ime razvojem serije dronova za napade dugog dometa i teške krstareće rakete FP-5 “Flamingo”, iako je njen brzi uspon praćen pitanjima o njenoj vlasničkoj strukturi i optužbama za korupciju.

Pored jurišnih raketa, kompanija takođe predvodi evropsku odbrambenu inicijativu FREYA, pokrenutu u julu sa devet evropskih partnera. U okviru ovog programa, razvija se FP-7.X – znatno brža verzija rakete koja služi kao presretač balističkih raketa. Fire Point je već potpisao ugovore sa 13 evropskih vojnih kompanija za kupovinu radara i glava za samonavođenje, sa ciljem da cijena svakog presretača ostane ispod milion evra, što je djelić cijene raketa Patriot. Prvo operativno presretanje planirano je za sredinu 2027. godine.

Ukrajina takođe brzo razvija sopstvena rješenja zbog hroničnog nedostatka zapadnih sistema protivvazdušne odbrane. Iako je Kijevu ranije obećana licenca za domaću proizvodnju raketa za sistem Patriot, američka administracija je zakočila zbog bezbjednosnih razloga, a najnoviji vojni paketi iz Vašingtona ne pokrivaju nedostatak skupih presretača, primoravajući Ukrajince da se oslanjaju na sopstvene pogone.

Nastavi čitati

Svijet

NAFTA PONOVO IZNAD 100 DOLARA: Nervozan kraj sedmice na tržištima

Svjetska tržišta u petak, 2. oktobra, ulaze u završnicu sedmice pod pritiskom skupe nafte i visokih prinosa na državne obveznice, dok investitori čekaju podatke s američkog tržišta rada koji bi mogli uticati na naredne poteze Federalnih rezervi.

Nafta se zadržava iznad psihološki važne granice od 100 dolara za barel, dok su azijske berze jutros uglavnom pod pritiskom. Istovremeno, tržište obveznica prolazi kroz period velikih oscilacija, nakon što su troškovi američkog zaduživanja dostigli nivoe koji nisu viđeni više od dvije decenije.

Reuters navodi da su investitori pred objavljivanje američkog izvještaja o zaposlenosti oprezni, dok dodatnu neizvjesnost stvaraju geopolitičke tenzije i vojno gomilanje u regionu Persijskog zaliva.

Zašto je nafta ponovo iznad 100 dolara?
Brent se jutros zadržava iznad 100 dolara po barelu, nakon snažnog rasta prethodnog dana. Cijena je u četvrtak skočila za oko tri dolara i dostigla 101,76 dolara po barelu, a jedan od novih pokretača bila je odluka Kine da obustavi izvoz goriva.

U petak ujutro Brent se kretao oko 101,5 dolara po barelu.

Visoke cijene energenata ponovo otvaraju pitanje inflacije. Što nafta duže ostane na ovim nivoima, veći je rizik da će se skuplja energija preliti na cijene transporta, proizvodnje i robe.

Upravo zbog toga kretanje nafte više nije samo priča s energetskog tržišta – ono direktno utiče i na očekivanja o kamatnim stopama.

Američke obveznice poslale upozorenje tržištima
Još veća nervoza prethodnih dana zabilježena je na tržištu državnog duga.

Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice u četvrtak je dostigao oko 5,34 odsto, najviši nivo od 2002. godine. Kasnije se povukao, a tokom azijskog trgovanja u petak kretao se oko 5,25 odsto.

Rast prinosa znači da se američka država zadužuje skuplje, ali posljedice osjećaju i druga tržišta. Visoki prinosi na relativno sigurne državne obveznice čine akcije manje privlačnim, a istovremeno mogu povećati troškove kredita za kompanije i građane.

Dodatnu zabrinutost izazivaju inflacija, visoke cijene energenata i pitanje koliko će američka ekonomija ostati snažna uz ovako visoke troškove zaduživanja.

Wall Street ipak uspio da se oporavi
Američke berze u četvrtak su prošle kroz vrlo nestabilnu trgovinsku sesiju, ali su na kraju uspjele da izbjegnu veći pad.

S&P 500 porastao je 0,2 odsto na 7.666,45 poena i time prekinuo niz od tri uzastopna dana pada.

Dow Jones i Nasdaq završili su trgovanje gotovo bez promjene.

Dio podrške tržištu stigao je iz tehnološkog sektora, posebno od proizvođača čipova, dok su visoki prinosi na obveznice tokom većeg dijela dana pritiskali akcije.

Šta se jutros događa u Aziji?
Azijska tržišta nisu uspjela da pronađu zajednički pravac.

Japanski Nikkei 225 pao je oko 0,9 odsto, dok je hongkonški Hang Seng izgubio gotovo tri odsto i spustio se na najniži nivo od jula.

Širi MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija bez Japana oslabio je oko 0,5 odsto i kreće se prema sedmičnom gubitku.

Južnokorejski Kospi, s druge strane, bilježio je blagi rast, dok su tržišta u kontinentalnoj Kini zatvorena zbog praznika.

Pod pritiskom i evro
Nemir nije ograničen samo na akcije i obveznice.

Evro je oslabio na oko 1,12 dolara, u jednom trenutku dostižući najniži nivo od maja prošle godine.

Pritisak na evropsku valutu pojačala je zabrinutost zbog francuskih javnih finansija. Razlika između prinosa na desetogodišnje francuske i njemačke obveznice premašila je 140 baznih poena, što je najviše od 2012. godine.

Takvo kretanje pokazuje da investitori traže veću premiju za držanje francuskog duga u odnosu na njemački.

Sve oči uprte u američko tržište rada
Najvažniji događaj za tržišta tek slijedi.

SAD danas objavljuju izvještaj o zaposlenosti za septembar, jedan od podataka koje Federalne rezerve pažljivo prate prilikom odlučivanja o kamatnim stopama.

Ekonomisti očekuju da je američka privreda u septembru otvorila oko 84.000 novih radnih mjesta, nakon 162.000 u avgustu, dok bi stopa nezaposlenosti trebalo da ostane na 4,1 odsto.

Broj koji značajno odstupi od očekivanja mogao bi izazvati novu reakciju na tržištima obveznica, dolara i akcija.

Za investitore je računica trenutno nezgodna: snažno tržište rada potvrđuje otpornost američke ekonomije, ali istovremeno može dati Federalnim rezervama više prostora da kamatne stope zadrže visoko ili ih dodatno povećaju.

Zbog toga će upravo američki podaci o zaposlenosti vjerovatno odrediti ton trgovanja do kraja dana.

Nastavi čitati

Aktuelno