Connect with us

Politika

Na današnji dan prije 20 godina ubijen Zoran Đinđić

Danas se navršava 20 godina od ubistva Zorana Đinđića, prvog demokratski izabranog premijera u Srbiji i predsjednika Demokratske stranke.

Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine, ispred Vlade u Nemanjinoj 11, a na njega je pucao snajperom pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO) Zvezdan Jovanović. Za njegovo ubistvo su na po 40 godina zatvora osuđeni nekadašnji komandant JSO Milorad Ulemek Legija i Jovanović kao neposredni izvršilac kao i desetorica saučesnika, dok su dvojica vođa “zemunskog klana” Dušan Spasojević i Mile Luković Kum ubijeni u policijskoj akciji prilikom hapšenja.

Đinđić je sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvo više od 70 stranih državnih delegacija, dok je u pogrebnoj povorci bilo više stotina hiljada gradana. Za vreme Đinđićevog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi.

Rođen je 1. avgusta 1952. godine u Bosanskom Šamcu, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine, da bi doktorirao 1979. godine na Univerzitetu Konstanc, gde je radio kao asistent, a do 1990. godine boravio je u Njemačkoj i na univerzitetima i institutima društvenih nauka u Bonu i Frankfurtu.

U Srbiju se vraća 1990. godine i postaje jedan od osnivača DS. Đinđić je zajedno sa drugim srpskim intelektualcima, disidentima i prodemokratskim aktivistima osnovao Demokratsku stranku, zasnovanu na temeljima i sličnom konceptu predratne Demokratske stranke Ljubomira Davidovića. Postao je predsjednik Izvršnog odbora partije 1990. godine, kada je dobio i poslanički mandat u Skupštini Srbije.

Za predsjednika Demokratske stranke, umjesto dotadašnjeg Dragoljuba Mićunovića, izabran je 1994. godine. Bio je poslanik u prva tri višestranačka saziva Narodne skupštine i Veću republika Skupštine SRJ. Đinđić je bio jedan od nosilaca petooktobraskih promena 2000. godine i jedan od najistaknutijih lidera Demokratske opozicije Srbije (DOS), koju je činilo 18 stranaka.

Demokratska stranka, čiji je predsednik bio, postala je najveća stranka u okviru DOS-a koji je osvojio 64,09 odsto glasova na parlamentarnim izborima u decembru 2000. godine i dobio 176 od 250 poslaničkih mesta u Narodnoj skupštini. Đinđić je izabran za predsednika Vlade Srbije 25. januara 2001. godine i ušao je u istoriju kao prvi demokratski izabran premijer Srbije, posle pada Slobodana Miloševića sa vlasti.

Na mjestu premijera bio je do 12. marta 2003. godine, kada je na njega pucano ispred zgrade Vlade Srbije, posle čega je prevezen u Urgentni centar, gde je posle pokušaja reanimacije, ubrzo preminuo. Njegovo ubistvo mnogi anlitičari i političari tumačili su kao nameru da se zaustavi proces demokratizacije i modernizacije društva i korijenitih ekonomskih i socijalnih reformi nakon pada režima Slobodana Miloševića.

(BL portal)

Politika

BANJALUKA POSLALA JASNU PORUKU “Građani glasali za promjene i ODBACILI POLITIKU BLOKADA!”

Banjaluka je na prijevremenim izborima još jednom pokazala da je grad koji donosi promjene i određuje političke tokove u Republici Srpskoj. Ogromna razlika u korist Branka Blanuše u odnosu na Sinišu Karana u Banjaluci, poručuju iz Pokreta Sigurna Srpska, najbolji je dokaz da je građanima dosta politike blokada, pritisaka i podjela koju, kako ističu, godinama vodi SNSD.

Kako kaže Zoran Savanović, član Predsjedništva PSS, Banjaluka je dala nemjerljiv doprinos kampanji i jasno pokazala snagu jedinstva.

– Pokazali smo jedinstvo kakvo nismo imali godinama. Svi smo stali iza jednog cilja: da ponudimo alternativu i vratimo normalnost u politički sistem Republike Srpske – poručio je Savanović.

Rezultati u najvećim gradovima, dodaje on, predstavljaju nedvosmislenu poruku o pravom odnosu snaga u Srpskoj.
Banjaluka, Prijedor, Bijeljina, Istočno Sarajevo, Prnjavor i Teslić – svi su, ističe, izabrali promjene. To, kaže, nije slučajnost nego glasna poruka.

– Ovo je jasan signal da je građanima dosta stagnacije i blokada. Banjaluka je izglasala promjene i biće nosilac svakog pozitivnog političkog procesa koji dolazi. Naš zadatak je da to povjerenje opravdamo i da nastavimo da se borimo za sigurnu Republiku Srpsku koja će pripadati građanima – zaključio je Savanović.

Nastavi čitati

Politika

TENDER TEŽAK 7,5 MILIONA! Ko će održavati put Banjaluka–Prnjavor

„Autoputevi Republike Srpske“ raspisali su tender za izvođenje radova redovnog i zimskog održavanja dionice auto-puta Banjaluka–Prnjavor. Procijenjena vrijednost ugovora iznosi 7.500.000 KM bez PDV-a, a postupak obuhvata sve aktivnosti neophodne za sigurno, funkcionalno i kontinuirano korištenje ove dionice tokom cijele godine.

Rok za dostavljanje ponuda je 18. decembar 2025. godine do 12 sati, dok se tenderska dokumentacija može preuzeti najkasnije istog dana.

Nabavka se ne dijeli na lotove, a kao kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača primjenjivaće se najniža cijena. Predviđena je i e-aukcija. Sa izabranim ponuđačem okvirni sporazum će se sklopiti na četiri godine.

Podsjetimo, dionica Autoput Banjaluka – Prnjavor ima dužinu 35,3 kilometra.

(eKapija)

Nastavi čitati

Politika

TIBiH prijavio FRIZERKU – POSLANIKA Nikolinu Šljivić za SUKOB INTERESA

Transparency international (TIBiH) BiH uputio je prijavu Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Upravnoj inspekciji Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, radi provjere zakonitosti imenovanja Nikoline Šljivić, poslanice u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na funkciju v.d. zamjenika direktora RUGIP-a nakon što je portal CAPITAL objavio ovu informaciju.

Iz TIBiH navode da prema Zakonu o državnim službenicima RS, funkcija zamjenika direktora republičke uprave ima status državnog službenika, a istim zakonom je zabranjeno istovremeno obavljanje poslaničkog mandata i rad u statusu državnog službenika, kao i obavljanje bilo koje druge dužnosti koja dovodi do sukoba interesa.

Skreću pažnju i da je Nikolina Šljivić vlasnik i osnivač Frizersko-kozmetičkog salona “Glamour Beauty House” koji je registrovan na njeno ime kao samostalnog preduzetnika što se može posmatrati kao obavljanje nespojivih funkcija, odnosno sukob interesa.

Zakon zabranjuje da se za državnog službenika postavljaju osobe koje se bave samostalnom djelatnošću, a posebno zabrinjava to što se Šljivić imenuje na rukovodeću poziciju, koja za sobom povlači viši stepen odgovornosti i etičkih principa.  Lice koje se bavi samostalnom djelatnošću nalazi se u sukobu interesa i ne može zasnovati radni odnos u status državnog službenika u republičkom organu uprave“, saopšteno je iz TIBiH.

TI BiH se istovremeno obratio i Centralnoj izbornoj komisiji BiH kako bi se izjasnila da li je ovim imenovanjem prekršen i Izborni zakon BiH.

Ističu i da je Nikolina Šljivić nedavno napustila Demokratski narodni savez kako bi nastupala kao nezavisni poslanik u sklopu vladajućeg bloka u Narodnoj skupštini RS, što otvara dodatna pitanja političkih imenovanja i trgovine funkcijama, te nezavisnosti zakonodavne vlasti u ovom entitetu.

Podsjećamo da ovakva praksa još jednom ukazuje na sistemski problem u primjeni propisa o nespojivosti funkcija u Republici Srpskoj, gdje se zakoni selektivno tumače i primjenjuju u zavisnosti od političkog konteksta, što dodatno urušava povjerenje građana u institucije i obesmišljava same zakonske mehanizme za sprečavanje sukoba interesa“, zaključuju oni.

Podsjećamo, CAPITAL je juče prvi objavio informaciju o imenovanju Šljivićke što je izazvalo veliku buru u javnosti kao i raspravu u Narodnoj skupštini Republike Srpske po pitanju njenih kvalifikacija.

Nastavi čitati

Aktuelno