Connect with us

Politika

Na današnji dan prije 20 godina ubijen Zoran Đinđić

Danas se navršava 20 godina od ubistva Zorana Đinđića, prvog demokratski izabranog premijera u Srbiji i predsjednika Demokratske stranke.

Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine, ispred Vlade u Nemanjinoj 11, a na njega je pucao snajperom pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO) Zvezdan Jovanović. Za njegovo ubistvo su na po 40 godina zatvora osuđeni nekadašnji komandant JSO Milorad Ulemek Legija i Jovanović kao neposredni izvršilac kao i desetorica saučesnika, dok su dvojica vođa “zemunskog klana” Dušan Spasojević i Mile Luković Kum ubijeni u policijskoj akciji prilikom hapšenja.

Đinđić je sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvo više od 70 stranih državnih delegacija, dok je u pogrebnoj povorci bilo više stotina hiljada gradana. Za vreme Đinđićevog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi.

Rođen je 1. avgusta 1952. godine u Bosanskom Šamcu, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine, da bi doktorirao 1979. godine na Univerzitetu Konstanc, gde je radio kao asistent, a do 1990. godine boravio je u Njemačkoj i na univerzitetima i institutima društvenih nauka u Bonu i Frankfurtu.

U Srbiju se vraća 1990. godine i postaje jedan od osnivača DS. Đinđić je zajedno sa drugim srpskim intelektualcima, disidentima i prodemokratskim aktivistima osnovao Demokratsku stranku, zasnovanu na temeljima i sličnom konceptu predratne Demokratske stranke Ljubomira Davidovića. Postao je predsjednik Izvršnog odbora partije 1990. godine, kada je dobio i poslanički mandat u Skupštini Srbije.

Za predsjednika Demokratske stranke, umjesto dotadašnjeg Dragoljuba Mićunovića, izabran je 1994. godine. Bio je poslanik u prva tri višestranačka saziva Narodne skupštine i Veću republika Skupštine SRJ. Đinđić je bio jedan od nosilaca petooktobraskih promena 2000. godine i jedan od najistaknutijih lidera Demokratske opozicije Srbije (DOS), koju je činilo 18 stranaka.

Demokratska stranka, čiji je predsednik bio, postala je najveća stranka u okviru DOS-a koji je osvojio 64,09 odsto glasova na parlamentarnim izborima u decembru 2000. godine i dobio 176 od 250 poslaničkih mesta u Narodnoj skupštini. Đinđić je izabran za predsednika Vlade Srbije 25. januara 2001. godine i ušao je u istoriju kao prvi demokratski izabran premijer Srbije, posle pada Slobodana Miloševića sa vlasti.

Na mjestu premijera bio je do 12. marta 2003. godine, kada je na njega pucano ispred zgrade Vlade Srbije, posle čega je prevezen u Urgentni centar, gde je posle pokušaja reanimacije, ubrzo preminuo. Njegovo ubistvo mnogi anlitičari i političari tumačili su kao nameru da se zaustavi proces demokratizacije i modernizacije društva i korijenitih ekonomskih i socijalnih reformi nakon pada režima Slobodana Miloševića.

(BL portal)

Politika

POLITIČKI SPOR OKO PREGOVARAČA BIH SA EU: Krišto tvrdi da je odluka Parlamenta neustavna

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto istakla je odluka Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o formiranju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU neustavna i nezakonita.

Krišto je dodala da samim tim nije obavezujuća za Savjet ministara koji je jedini nadležan za imenovanje glavnog pregovarača.

Na jučerašnjoj sjednici Savjeta ministara Krištova se pozvala na Zakon o Savjetu ministara koji jasno propisuje da ova institucija može provoditi samo odluke koje su u okviru ustavne nadležnosti donijela oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

S obzirom na to da ova odluka nije usvojena u Domu naroda, Krištova je istakla da ona, prema važećem pravnom okviru, ne može imati pravne efekte prema izvršnoj vlasti, piše današnji zagrebački “Večernji list” izdanje za BiH.

Krištova je podsjetila i na hijerarhiju pravnih akata u BiH, prema kojoj Poslovnik Predstavnikog doma ne može derogirati odredbe Ustava i zakona BiH.

Ističući da je, prema važećem ustavnom okviru, imenovanje glavnog pregovarača isključiva nadležnost Savjeta ministara, Krištova je zaključila da je potrebno poštovati ustavni okvir i zakonske propise kako bi BiH nastavila s procesom pristupanja EU bez dodatnih političkih smetnji i nesuglasica.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je 30. oktobra odluku o formiranju kancelarije i proceduri imenovanja glavnog pregovarača sa EU i njegovih zamjenika, a glasanju i raspravi o tome nisu prisustvovali poslanici SNSD-a i Srpskog kluba.

Ovom odlukom je predviđeno da glavnog pregovarača imenuju poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA: Ovo nisu obični izbori, nego izbori između ponosa i poniženja!

Na održanoj tribini u Kozarskoj Dubici, predsjednički kandidat Srpske demokratske stranke, profesor Branko Blanuša, poručio je da su ovi izbori prelomni trenutak za Republiku Srpsku – trenutak kada narod ima priliku da zaustavi dalje poniženje i vrati dostojanstvo institucijama, građanima i samoj Republici.

„Dvadeset godina urušavaju Republiku Srpsku, ali im to nije uspjelo – jer postoji narod koji nije potkupljiv, koji vidi, pamti i ne pristaje na laž“, poručio je Blanuša okupljenim građanima.

Blanuša je istakao da Republika Srpska ne smije više biti privatna prćija jednog režima koji prodaje naše šume, rijeke i rudnike kao robu na pijačnim tezgama.

„Ne mogu Republiku Srpsku voditi ljudi koji na nju gledaju isključivo kao na plijn. Srpska se ne čuva praznim riječima, već konkretnim djelima“, rekao je Blanuša.

U obraćanju je naglasio da nije riječ o još jednim „običnim izborima“, već o borbi između ponosa i poniženja, istine i laži, naroda i otuđenog režima.

„Vrijeme laži je završeno. Dostojanstvo mora da se vrati u Republiku Srpsku. Vrijeme je da javni novac ide za škole, bolnice, plate i penzije, a ne za vile, stanove i vikendice režimskih moćnika“, zaključio je Blanuša.

On je na kraju poručio da Srpska demokratska stranka već 35 godina okuplja narod, brani ideju i dostojanstvo Republike Srpske.

Poruka sa tribine u Dubici bila je jasna: Vrijeme je da se Srpska vrati narodu. Vrijeme je da ponos zamijeni poniženje.

 

Nastavi čitati

Politika

MIHAJILICA: Predsjedništvo BiH već šest godina ignoriše Trgovsku goru – ZDRAVLJE GRAĐANA ne smije biti političko pitanje

Narodni poslanik PDP-a, Milanko Mihajilica podsjetio je da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine već šest godina nije razmatralo pitanje odlaganja radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora, iako je riječ o jednom od najvećih ekoloških, ekonomskih i bezbjednosnih izazova za stanovnike Republike Srpske i BiH.

– Predsjedništvo BiH je posljednji put o Trgovskoj gori razgovaralo i usvojilo zaključak još 2019. godine. Smatram da je veoma loše što punih šest godina to pitanje nije bilo na dnevnom redu. Pozivam srpskog člana Predsjedništva BiH, gospođu Željku Cvijanović, da pokrene inicijativu i da se ovo pitanje hitno nađe na dnevnom redu Predsjedništva BiH – poručio je Mihajilica, koji je i član Predsjedništva Sigurne Srpske.

On je naglasio da ova tema ne smije biti dio dnevno-političkih obračuna, već pitanje zajedničke odgovornosti institucija i zaštite zdravlja i budućnosti građana.

– Ne govorim iz političkih razloga, već zato što je nedopustivo da Predsjedništvo BiH šest godina nije raspravljalo o nečemu što direktno pogađa živote ljudi u Republici Srpskoj – rekao je on.

Prema njegovim riječima, Narodna skupština Republike Srpske je usvojila Rezoluciju koja, iako formalno ne obavezuje institucije na nivou BiH, jasno traži da Predsjedništvo BiH pitanje Trgovske gore stavi na dnevni red.

Mihajilica je upozorio da Hrvatska nastavlja sa aktivnostima na izgradnji trajnog odlagališta radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, te da ne obavještava institucije Republike Srpske niti BiH o koracima koje preduzima, što je u suprotnosti sa međunarodnim konvencijama.

– Moramo učiniti sve da do međunarodnih sporova, tužbi i arbitraža ne dođe. Prije svega, treba da iskoristimo sva politička, diplomatska, pravna i ekspertska sredstva da uvjerimo Hrvatsku da odustane od ove namjere, mada u to, priznajem, sumnjam – naglasio je Mihajilica.

Posebno je ukazao na neaktivnost Savjeta ministara BiH, koji, kako kaže, godinama nije raspravljao o ovom pitanju.

– Ne znam kada je Savjet ministara posljednji put razmatrao ovo pitanje. Ne govorim o pojedinim ministarstvima, već o Savjetu u cjelini. Moramo imati jasan i jedinstven stav institucija BiH, jer nije dobro kada predstavnici Republike Srpske i BiH o aktivnostima Hrvatske saznaju iz medija – poručio je Mihajilica.

On je dodao da, prema dostupnim informacijama, Hrvatska planira da nakon 2028. godine na Trgovskoj gori trajno odlaže istrošeno nuklearno gorivo, kao i radioaktivni i medicinski otpad.

– Nemojmo se zavaravati izjavama premijera Andreja Plenkovića da se to neće desiti. Prema svim planovima i dokumentima, Hrvatska već naredne godine planira početak radova, a od 2028. godine trajno odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. To je direktna prijetnja zdravlju ljudi, životnoj sredini i ekonomiji u Republici Srpskoj – poručio je Mihajilica.

Na kraju je predložio raspisivanje referenduma u Novom Gradu kao izraz protivljenja građana namjeri Republike Hrvatske, čiji bi se rezultati mogli koristiti kao argument u pravnoj borbi i eventualnoj arbitraži.

Nastavi čitati

Aktuelno