Connect with us

Politika

Na današnji dan prije 20 godina ubijen Zoran Đinđić

Danas se navršava 20 godina od ubistva Zorana Đinđića, prvog demokratski izabranog premijera u Srbiji i predsjednika Demokratske stranke.

Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine, ispred Vlade u Nemanjinoj 11, a na njega je pucao snajperom pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO) Zvezdan Jovanović. Za njegovo ubistvo su na po 40 godina zatvora osuđeni nekadašnji komandant JSO Milorad Ulemek Legija i Jovanović kao neposredni izvršilac kao i desetorica saučesnika, dok su dvojica vođa “zemunskog klana” Dušan Spasojević i Mile Luković Kum ubijeni u policijskoj akciji prilikom hapšenja.

Đinđić je sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvo više od 70 stranih državnih delegacija, dok je u pogrebnoj povorci bilo više stotina hiljada gradana. Za vreme Đinđićevog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi.

Rođen je 1. avgusta 1952. godine u Bosanskom Šamcu, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine, da bi doktorirao 1979. godine na Univerzitetu Konstanc, gde je radio kao asistent, a do 1990. godine boravio je u Njemačkoj i na univerzitetima i institutima društvenih nauka u Bonu i Frankfurtu.

U Srbiju se vraća 1990. godine i postaje jedan od osnivača DS. Đinđić je zajedno sa drugim srpskim intelektualcima, disidentima i prodemokratskim aktivistima osnovao Demokratsku stranku, zasnovanu na temeljima i sličnom konceptu predratne Demokratske stranke Ljubomira Davidovića. Postao je predsjednik Izvršnog odbora partije 1990. godine, kada je dobio i poslanički mandat u Skupštini Srbije.

Za predsjednika Demokratske stranke, umjesto dotadašnjeg Dragoljuba Mićunovića, izabran je 1994. godine. Bio je poslanik u prva tri višestranačka saziva Narodne skupštine i Veću republika Skupštine SRJ. Đinđić je bio jedan od nosilaca petooktobraskih promena 2000. godine i jedan od najistaknutijih lidera Demokratske opozicije Srbije (DOS), koju je činilo 18 stranaka.

Demokratska stranka, čiji je predsednik bio, postala je najveća stranka u okviru DOS-a koji je osvojio 64,09 odsto glasova na parlamentarnim izborima u decembru 2000. godine i dobio 176 od 250 poslaničkih mesta u Narodnoj skupštini. Đinđić je izabran za predsednika Vlade Srbije 25. januara 2001. godine i ušao je u istoriju kao prvi demokratski izabran premijer Srbije, posle pada Slobodana Miloševića sa vlasti.

Na mjestu premijera bio je do 12. marta 2003. godine, kada je na njega pucano ispred zgrade Vlade Srbije, posle čega je prevezen u Urgentni centar, gde je posle pokušaja reanimacije, ubrzo preminuo. Njegovo ubistvo mnogi anlitičari i političari tumačili su kao nameru da se zaustavi proces demokratizacije i modernizacije društva i korijenitih ekonomskih i socijalnih reformi nakon pada režima Slobodana Miloševića.

(BL portal)

Politika

STANIVUKOVIĆ “Ako Tužilaštvo ne reaguje pozvaću građane pred MUP i Vladu Srpske”

Moja dužnost je, ističe Stanivuković, da sve ove dokaze dokumentujem i predam kroz krivičnu prijavu, ali ukoliko se ćutanje i nerad nastave, pozvaću građane da se zajedno okupimo ispred MUP-a i Vlade Republike Srpske, dok ne dobijemo odgovore, jer ne smijemo dozvoliti da još jedna velika kriminalna afera prođe „ispod radara“.

“Zašto i 24 časa nakon objavljivanja neoborivih dokaza o kriminalu koji se ogleda u ogromnoj razlici u cijeni nabavke radara, ministar Budimir, njegov prethodnik Karan, predsjednik Vlade i svi oni koji direktno ili indirektno učestvuju u ovoj otimačini narodnog novca i dalje ćute?”

Upitao je ovo predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković, dodajući:

“Mogu li objasniti javnosti najskuplju pojedinačnu cijenu radara u svijetu? Tražimo objašnjenje zašto se kao jedini uslov i prioritet stavljaju „Lidar“ radari, i zašto je isti broj takvih radara prije više od 5 godina nabavljen za 10 miliona KM, a danas ta cijena iznosi 35 miliona KM?”

Stanivuković je pozvao nadležne institucije da se bez odlaganja počnu baviti još jednom velikom kriminalnom aferom, ali ne smiju zaboraviti ni aferu „Monument“ kao i termoelektrane kojih nema.

Moja dužnost je, ističe Stanivuković, da sve ove dokaze dokumentujem i predam kroz krivičnu prijavu, ali ukoliko se ćutanje i nerad nastave, pozvaću građane da se zajedno okupimo ispred MUP-a i Vlade Republike Srpske, dok ne dobijemo odgovore, jer ne smijemo dozvoliti da još jedna velika kriminalna afera prođe „ispod radara“.

“Kraj vladavine SNSD-a se jasno vidi i na tome radimo posvećeno, a sa tim dolazi i vrijeme odgovornosti za sav kriminal koji čine više od 20 godina. Na tom putu neće biti privilegovanih!”, istakao je Stanivuković.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

ŽESTOKA SVAĐA PANDUREVIĆKE I MAZALICE “Izdajnici, đavoli i strane sudije”

Velike patriote kleknule pred Ustavni sud BiH i prihvataju da im odlučuju strane sudije.

Poručila je ovo član Predsjedništva SDS Aleksandra Pandurević, nakon što je Klub poslanika SNSD u NS RS podnio inicijativu Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odluke o formiranju kancelarije i proceduri imenovanja glavnog pregovarača BiH sa EU, koju je donio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

– Kada su spremni sve pogaziti za jednu funkciju, što nas čudi što se za vlast udružuju sa crnim đavolima. Kada se obratiš Ustavnom sudu, prihvatio si i odluke o državnoj imovini, poljoprivrednom zemljištu, rijekama, šumama… Sram vas bilo, izdajnici! Zemlju prodajete za svoje gu*ice – rekla je Pandurevićeva.

Nije dugo trebalo da se javi šef Kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica, koji je ispod objave Aleksandre Pandurević, opozicionare nazvao izdajnicima.

– Izdajnici jer ste vi, jer ste glasali da Predstavnički dom odlučuje, zaobilazeći Dom naroda, Savjet ministara i Predsjedništvo, u kojem su predstavnici naroda.

Uvođenje građanske države na mala vrata. Prihvatanje Ustavnog suda BiH je naš prvi korak na putu ka odlasku stranih sudija – rekao je Mazalica, nakon čega se rasprava nastavila.

U Predstavničkom domu, odgovorila je Pandurevićeva, “postoji nešto što se zove entitetsko glasanje i ništa se ne može usvojiti bez Srba iz Srpske”, prenosi Srpskainfo.

– To što se vi ne možete pomiriti da svijet ne počinje i ne završava se sa vama, to je drugi par opanaka.Dom naroda nije u funkciji, jer je Špirić srastao za fotelju.

Inače, sve ovo smo uradili da vas istjeramo na čistinu da pokažete šta zaista mislite o Ustavnom sudu BiH. Prihvatate li sad strane sudije – upitala je ona Mazalicu, na šta joj je on rekao da “očigledno ne razumije”.

– U Predstavničkom domu su građani. Pored toga što je ovo neustavno i nezakonito, vi zaobilazite mjesta gdje se pitaju narodi.

Ne može se usvojiti bez Srpske, ali može bez Srba, jer teoretski neki od 5 koji su potrebni mogu biti neSrbi. Ovo je rušenje temelja – rekao je on, na šta mu je Pandurevićeva rekla “de mi, tako ti Boga, nađi tih pet iz Srpske koji nisu Srbi”.

– Govorim o teoriji. Pored toga što je jasno u Ustavu (IV/3.c) navedeno da zakonodavne odluke moraju donijeti oba doma, a Zakon o savjetu ministara da on osniva stalne ili privremene kancelarije/urede.

Zaobilazite nivoe gdje odlučuju narodi, a BiH čine entiteti, ali i narodi – odgovorio je Mazalica.

To što Dom naroda “nije u funkciji”, dodao je on, nije problem Doma naroda, “već glupih inicijativa iz Predstavničkog doma koji neće da prihvate da se pitaju i narodi”.

– A za to su našli vas podanike i izdajnike da vam pomažu – rekao je on, nakon čega je Pandurevićeva poželjela da ga obavijesti zašto je Dom naroda blokiran.

-A ti ne znaš? Dom naroda ti je blokiran da ne smijene Špirića. Ne zbog zakona – rekla je ona.

Mazalica je, nakon toga, upitao: a što bi se smjenjivao Špirić?

– Zašto da Špirića smjenjuju dominantno drugi narodi? Da li od 5 Srba većina misli da Špirić ne valja – upitao je on.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

KOLIKO ĆE KOŠTATI proslava Božića u institucijama BiH? SVE IZ DŽEPA GRAĐANA

Savjet ministara BiH je na jučerašnjoj sjednici usvojio nekoliko odluka kojima je odobreno korišćenje novca iz tekuće rezerve budžeta, a jedna od njih tiče se i proslave predstojećih božićnih praznika.

Ministri su, između ostalog, podržali odobravanje određenih suma novca
Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH za ostvarivanja punopravnog članstva u Evropskoj asocijaciji za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju.

Donesena je i Odluka o odobravanju 60.000 KM iz tekuće budžetske rezerve Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za finansiranje troškova, odnosno pravnog savjetovanja koje pruža međunarodna advokatska kancelarija iz Pariza u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Nastavi čitati

Aktuelno