Politika
Na današnji dan prije 20 godina ubijen Zoran Đinđić
Danas se navršava 20 godina od ubistva Zorana Đinđića, prvog demokratski izabranog premijera u Srbiji i predsjednika Demokratske stranke.
Zoran Đinđić ubijen je 12. marta 2003. godine, ispred Vlade u Nemanjinoj 11, a na njega je pucao snajperom pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO) Zvezdan Jovanović. Za njegovo ubistvo su na po 40 godina zatvora osuđeni nekadašnji komandant JSO Milorad Ulemek Legija i Jovanović kao neposredni izvršilac kao i desetorica saučesnika, dok su dvojica vođa “zemunskog klana” Dušan Spasojević i Mile Luković Kum ubijeni u policijskoj akciji prilikom hapšenja.
Đinđić je sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, uz prisustvo više od 70 stranih državnih delegacija, dok je u pogrebnoj povorci bilo više stotina hiljada gradana. Za vreme Đinđićevog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korenitih ekonomskih i socijalnih reformi.
Rođen je 1. avgusta 1952. godine u Bosanskom Šamcu, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine, da bi doktorirao 1979. godine na Univerzitetu Konstanc, gde je radio kao asistent, a do 1990. godine boravio je u Njemačkoj i na univerzitetima i institutima društvenih nauka u Bonu i Frankfurtu.
U Srbiju se vraća 1990. godine i postaje jedan od osnivača DS. Đinđić je zajedno sa drugim srpskim intelektualcima, disidentima i prodemokratskim aktivistima osnovao Demokratsku stranku, zasnovanu na temeljima i sličnom konceptu predratne Demokratske stranke Ljubomira Davidovića. Postao je predsjednik Izvršnog odbora partije 1990. godine, kada je dobio i poslanički mandat u Skupštini Srbije.
Za predsjednika Demokratske stranke, umjesto dotadašnjeg Dragoljuba Mićunovića, izabran je 1994. godine. Bio je poslanik u prva tri višestranačka saziva Narodne skupštine i Veću republika Skupštine SRJ. Đinđić je bio jedan od nosilaca petooktobraskih promena 2000. godine i jedan od najistaknutijih lidera Demokratske opozicije Srbije (DOS), koju je činilo 18 stranaka.
Demokratska stranka, čiji je predsednik bio, postala je najveća stranka u okviru DOS-a koji je osvojio 64,09 odsto glasova na parlamentarnim izborima u decembru 2000. godine i dobio 176 od 250 poslaničkih mesta u Narodnoj skupštini. Đinđić je izabran za predsednika Vlade Srbije 25. januara 2001. godine i ušao je u istoriju kao prvi demokratski izabran premijer Srbije, posle pada Slobodana Miloševića sa vlasti.
Na mjestu premijera bio je do 12. marta 2003. godine, kada je na njega pucano ispred zgrade Vlade Srbije, posle čega je prevezen u Urgentni centar, gde je posle pokušaja reanimacije, ubrzo preminuo. Njegovo ubistvo mnogi anlitičari i političari tumačili su kao nameru da se zaustavi proces demokratizacije i modernizacije društva i korijenitih ekonomskih i socijalnih reformi nakon pada režima Slobodana Miloševića.
(BL portal)
Politika
NJEMAČKI ŠEF DIPLOMATIJE DOLAZI U BIH S PORUKOM: Šmit ostaje, Bonska ovlaštenja ostaju
Njemački ministar vanjskih poslova Јohan Vadeful tokom nedjeljne posjete Bosni i Hercegovini prenijeće jasan stav Berlina: nema govora o reduciranju uloge OHR-a, ukidanju Bonskih ovlaštenja niti o smjeni Kristijana Šmita, saznaje se iz diplomatskih izvora.
Vadeful će se, kako je ranije najavljeno, u Sarajevu sastati sa Šmitom te članom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović.
Iako je postojala mogućnost da se posjeta prolongira zbog odsustva predsjedavajućeg Predsjedništva Željka Komšića i člana Predsjedništva Denisa Bećirovića, koji će se početkom sedmice nalaziti u Njujorku, njemački ministar je odlučio da ipak dođe i lično prenese poruku Vlade Njemačke.
Prema saznanjima Klixa, Berlin želi otkloniti sve dileme koje je vlast u Srpskoj pokušavala otvoriti kroz politički pritisak i kampanju protiv Šmita. Administracija u Srpskoj već duže vrijeme insistira na tome da se OHR zatvori, da se Bonska ovlaštenja ukinu te da se Šmit proglasi “nelegitimnim”. Ti zahtjevi redovno su praćeni blokadama, institucionalnim opstrukcijama i političkom retorikom koja ide protiv odluka PIC-a i međunarodnog okvira Dejtonskog sporazuma.
U Berlinu je takva retorika ocijenjena destabilizirajućom, a Njemačka, koja je jedna od najutjecajnijih članica PIC-a, želi jasno staviti do znanja da se neće tolerisati pokušaji podrivanja međunarodnog poretka u BiH, a posebno ne kampanje usmjerene na delegitimizaciju visokog predstavnika.
Vadefulova posjeta, naglašavaju diplomatski izvori, ima za cilj stabilizovati političke odnose i osnažiti poziciju OHR-a u trenutku kada se sve češće postavljaju pitanja o jedinstvu međunarodne zajednice, ali i o unutrašnjim tenzijama u BiH.
Poruka koju će ministar prenijeti Cvijanovićevoj biće, kako se saznaje, direktna i nedvosmislena: Šmit ostaje, Bonska ovlaštenja ostaju, a Njemačka neće podržati nijedan zahtjev Srpske koji vodi potkopavanju ustavnog poretka i evropskog puta Bosne i Hercegovine.
Politika
PETROVIĆ NE ODUSTAJE! Klavir od POLA MILIONA MARAKA u Bijeljinu stiže iz Zagreba
Konzorcij „Piano centar“ iz Zagreba i „AAP Electronic“ iz Banjaluke isporučiće gradu Bijeljina klavir vrijedan pola miliona maraka.
Ovaj konzorcij bio je jedini ponuđač na nedavno okončanom tenderu, a imaju rok od 90 dana za isporuku.
Oko ove nabavke u javnosti se proteklih mjeseci podigla velika prašina ali gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović koji je bio inicijator ove nabavke nije odustao do kraja.
Ranije je u rekao da je klavir namijenjen za djecu u Muzičkoj školi, piše Capital.
Podsjetimo, Petrović je donio Odluku o pokretanju postupka javne nabavke klavira, vrijednosti do 500.000 maraka sa PDV.
Kako se navodi u odluci, klavir će biti nabavljen za potrebe Odjeljenja za društvene djelatnosti.
Sredstva su obezbijeđena, navedeno je u odluci, te se dodaje da je rok za realizaciju ugovora 90 dana od dana potpisivanja.
– I ta činjenica me boli jer je to jedno od mojih prvih obećanja i to dato djeci koja pohađaju Muzičku školu. Imali smo veliki broj problema sa tom javnom nabavkom, ali ono što znam je da će sljedeće godine prva javna nabavka koju ćemo raspisati biti upravo za koncertni klavir – rekao je Petrović prije godinu dana.
Politika
KRESOJEVIĆ POZIVA RAČUNOVOĐE: “Vrijeme je da se čuje naš glas – dođite na javnu raspravu o novom zakonu!”
Narodni poslanik PDP-a, Bojan Kresojević, poručio je da je konačno došlo vrijeme da se čuje glas računovođa, ističući da je ova profesija potcijenjena već 25 godina.
Kako kaže, vlast ne želi organizovati javnu raspravu o Nacrtu zakona o računovodstvu i reviziji, pa zato PDP preuzima inicijativu i poziva sve zaposlene u ovoj oblasti na javnu raspravu koja će biti održana u srijedu, 19. novembra, u hotelu Jelena.
Na skupu će se razgovarati o ključnim pitanjima za računovodstvenu i revizorsku profesiju, a Kresojević izdvaja nekoliko prioriteta:
Vratiti Savez računovođama,
Poboljšati ekonomski položaj računovođa,
Prolongirati rok za predaju izvještaja,
Smanjiti kazne računovođama,
Eliminisati zabranu računovodstvenim tehničarima da vode knjige srednjim i velikim preduzećima.
„Zajedničkim djelovanjem izborićemo se za prava računovođa i revizora. Vidimo se!“, poručio je Kresojević.
-
Politika2 dana agoZBOGOM JEDNOM OD NAJVEĆIH RESURSA? Mađarska postaje većinski vlasnik “Elektroprivrede Srpske”?
-
Društvo1 dan agoDUGOGODIŠNJI NOVINAR TV K3: Tragično preminuo Kosta Đurđević
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ PODRŽAO BLANUŠU U PRIJEDORU: Vrijeme je da se Republika Srpska vrati poštenju, odgovornosti i ponosu
-
Politika2 dana agoMIHAJILICA: Predsjedništvo BiH već šest godina ignoriše Trgovsku goru – ZDRAVLJE GRAĐANA ne smije biti političko pitanje
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ “Stevanoviću ja nudim 15 000 ZA POKUŠAJ LAŽNOG STEČAJA, za koje se “stisnuo””
-
Politika2 dana agoDODIK SE PRAVDA “Muslimani su sve POGREŠNO RAZUMJELI”?
-
Region22 sata agoDJEČAK UBICA PLANIRAO JOŠ UBISTAVA: Otac ubijenog Andreja Simića (13) tvrdi da njegov sin nije bio jedini na SPISKU ZA KRVAVI PIR
-
Svijet3 dana agoKLIČKO ZABRINUT “Imamo problem s vojnicima, MUŠKARCI BJEŽE U EVROPU”
