Connect with us

Svijet

NA DANAŠNJI DAN PRIJE 25 GODINA DOGODIO SE 11. SEPTEMBAR: Napad koji je promijenio svijet

Na današnji dan 2001. godine SAD su pogodili teroristički napadi u kojima je poginulo gotovo 3.000 ljudi. Ovo je priča o 11. septembru.

Na današnji dan 2001. godine izvršeni su teroristički napadi na Sjedinjene Države u kojima je ubijeno oko 3.000 ljudi, dok je više od 25.000 povrijeđeno.

Teroristički napad na kule Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku i na zgradu Pentagona u Vašingtonu, prema zvaničnim izvještajima, izveli su pripadnici “Al kaide” otetim putničkim avionima.

Devetnaest pripadnika “Al kaide” upali su u kabine četiri putnička aviona i, služeći se noževima za hartiju kao oružjem, preuzeli kontrolu.

Avion “Amerikan erlajnza” uletio je u sjeverni toranj Svjetskog trgovinskog centra na donjem Menhetnu, a dvadesetak minuta kasnije avion “Junajted erlajnza” udario je u južnu kulu.

Obje kule bliznakinje sa po 110 spratova srušile su se za manje od dva časa, što je dovelo i do znatnog oštećenja okolnih zgrada.

Treći avion otet iznad Ohaja pao je na zapadnu stranu Pentagona i izazvao urušavanje zgrade.

Četvrti avion letio je u pravcu Vašingtona, ali se srušio u polje u Pensilvaniji, nakon što su putnici ušli u kabinu i borili se sa otmičarima za kontrolu.

U Svjetskom trgovinskom centru i okolini poginule su 2.753 osobe, u Pentagonu 184, a u Pensilvaniji 40.

Nakon ovih napada, SAD su zvanično pokrenule rat protiv terorizma i pritisak na Avganistan radi svrgavanja talibana koji su odbili zahtjev Vašingtona da protjeraju vođu “Al kaide” Osamu bin Ladena.

Bin Laden je odgovornost za napad 11. septembra preuzeo 2004. godine, a kao motiv je naveo podršku Izraelu i prisustvo američke vojske u Iraku i Saudijskoj Arabiji.

Sedam godina kasnije Bin Laden je ubijen u Pakistanu u raciji koju su sprovele američke snage.

Teroristički napad 11. septembra 2001. godine jedan je od događaja koji su obilježili početak 21. vijeka, u smislu opštih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile u SAD i ostatku svijeta.

Na mjestu na kojem su se nalazile kule bliznakinje u Njujorku podignuto je spomen-obilježje žrtvama, a izgrađene su i nove zgrade Svjetskog trgovinskog centra.

Svijet

BRISEL SPREMA UDAR NA JEFTINU ROBU: Evropska unija uvodi nova ograničenja na uvoz iz Kine od 2027. godine

Uvođenje carinskih kvota i ograničenja za hemijsku industriju, namještaj i mašine očekuje se u prvom tromjesečju 2027. godine.

Evropska unija ima velike planove za 2027. godinu, a jedan od njih je uvođenje dodatnih ograničenja uvoza proizvoda iz Kine u sektorima kao što su hemijska industrija, namještaj i mašine.

Kako je najavio Bloomberg, ove industrije bi mogle da obuhvate uvozne kvote ili carine, a očekuje se da će Evropska komisija predstaviti novo ograničenje već u prvom tromjesečju 2027. godine.

Cilj novih mjera je da se ograniči priliv kineske robe i smanji veliki trgovinski deficit Evropske unije sa Kinom, koji je prošle godine dostigao 360 milijardi evra.

Planirane mjere zasnivale bi se na zaštitnim mehanizmima koji omogućavaju ograničavanje uvoza iz pojedinih sektora kada dođe do naglog povećanja isporuka na tržište Unije. Takođe, komisija razmatra mogućnost uvođenja količinskih ograničenja ili carinskih kvota, prema kojima bi se carine naplaćivale na uvoz iznad utvrđenog obima.

Cilj novih mjera

Nove mjere dio su šireg nastojanja Evropske unije da smanji trgovinski jaz sa Kinom i zaštiti evropsku industriju od jeftine robe.

Evropski proizvođači upozoravaju da rast uvoza ugrožava domaću proizvodnju i radna mjesta, dok slab pristup evropskih kompanija kineskom tržištu dodatno otežava trgovinske odnose Brisela i Pekinga.

Planovi još nisu konačni, a ciljani sektori i konkretan oblik ograničenja mogli bi da se promijene tokom konsultacija sa državama članicama i Kinom, dodaju izvori njujorške agencije.

Nastavi čitati

Svijet

PREOKRET NA IZBORIMA U IZRAELU? Netanjahuov blok u prednosti

Blok izraelskog premijera Benjamina Netanjahua osvojio je na parlamentarnim izborima održanim u utorak 57 mandata, prema 47 koliko je pripalo anti-Netanjahuovom bloku, nakon što su prebrojani glasovi iz 41,9 odsto glasačkih kutija, dok pretežno arapske stranke Zajednička lista i Raam zajedno imaju 16 mandata, pokazali su trenutni rezultati Centralne izborne komisije.

Stranke koje trenutno prelaze cenzus od 3,25 odsto su Rezervisti, sa 2,7 odsto, Narod Izraela – 1,8 odsto i Haredi – 0,3 odsto, prenio je Tajms of Izrael.

Rezultati, objavljeni do 5.58 časova, još nisu konačni, a brojanje se nastavlja, prenosi Tanjug.

Šta je Netanjahu poručio nakon izbora?

U izbornom štabu Likuda u Jerusalimu, Netanjahu je rekao da Izrael ima “istorijsku, jedinstvenu priliku”, zajedno sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, da “jednom za svagda ukloni iransku prijetnju”.

On je kritikovao stranke spremne da sarađuju sa arapskim strankama, pitajući kako mogu da govore o “savezu onih koji služe” sa strankama koje, kako je naveo, napadaju vojnike izraelskih odbrambenih snaga.

Kako je Tramp reagovao na rezultate izbora?

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social ocijenio da je njegova podrška Netanjahuu uticala na izborni rezultat, navodeći da se, nakon njegove podrške, umjesto očekivanog odlučujućeg poraza premijera sada nazire tijesan rezultat ili čak pobjeda.

Kolika je bila izlaznost na izborima u Izraelu?

Prema podacima izraelske Centralne izborne komisije, izlaznost birača na vanrednim parlamentarnim izborima u Izraelu sinoć do 22.00 časa iznosila je 77,7 odsto, što je porast u odnosu na 70,6 odsto izlaznosti koliko je zabilježeno na izborima 2022. godine.

Prema dostupnim podacima, svoje biračko pravo iskoristilo je 5.695.682 Izraelaca, navodi Tajms of Izrael.

To je najveća izlaznost na izborima u Izraelu još od 1999. godine.

U Izraelu su juče održani vanredni parlamentarni izbori za 120 poslaničkih mjesta u Knesetu.

Birališta su bila otvorena od 7 do 22 sata po lokalnom vremenu, a pravo glasa imalo je oko 7,3 miliona upisanih birača.

Nastavi čitati

Svijet

IZDRŽALA SAMO 5 DANA U FOTELJI! Bivša saradnica Bijele kuće otkrila šta joj je Tramp rekao na odlasku „Tih 6 riječi sve govori!“

Kejti Zaharija, bivša portparolka Bjele kuće, objavila je u ponedjeljak kolumnu u prvom licu u Njujork postu o životu nakon odlaska iz Vašingtona.

Ona kaže da je povratak u Kaliforniju samo privremena pauza između poslova koji su joj važni.

Dobro je, zahvalna je na vremenu sa porodicom i odlučnija je nego ikad da nastavi da se bori za Trampa i njegovu agendu “Amerika na prvom mjestu”, bez obzira na ulogu koja joj bude dodjeljena. Nije objavila novu ulogu niti potvrdila da li će se vratiti u administraciju.

Ona kao svoj lični moto navodi Trampovu poruku od šest riječi “Nikad ne odustaj, uvijek uzvrati borbu” iz njegove knjige “Umjetnost povratka”.

Kaže da je to vidjela iz prve ruke. Ranije ovog mjeseca, putovala je sa predsednikom na skupove pred srednjoročne izbore. Opisuje kako je govorio satima, podržavao kandidate koje je podržavao i odbijao da srednjoročne izbore tretira kao kontrolisani pad, dok je publika i dalje urlala kada je izašao na binu nakon sati čekanja. Ona vjeruje da bi njegovo prisustvo u predizbornoj kampanji moglo biti ključni podsticaj za izlaznost republikanskih birača, prenosi Večernji list.

– Putujući sa najvećim predsjednikom početkom ovog mjeseca, vidjela sam ga kako se zalaže za svoje pristalice, govori satima i odbija da tretira srednjoročne izbore kao kontrolisani pad – napisala je.

– Ono što sam vidjela bila je čista, neumorna energija i entuzijazam. Gomila je stajala satima i dalje je urlala kada je izašao na binu – rekla je.

Nastavi čitati

Aktuelno