Za neke, budućnost čovječanstva je u ambicioznim projektima poput kolonizacije Mjeseca i Marsa . Ali, dok vizionari kao što su Ilon Mask sa “Spejs-eks-om”, Džef Bezos iz “Blu oridžin-a” i Ričard Brenson ispred “Virdžin galaktik-a” zamišljaju ove grandiozne scenarije, postavlja se pitanje: Da li svemirska putovanja imaju nuspojave za koje nismo znali i šta se dešava, na primjer, sa našim mozgom kada nismo na Zemlji.

NASA je pokušala da sazna više.

U studiji, objavljenoj u Frontiers in Psychology, američki istraživači su radili sa 25 astronauta koji su proveli oko šest mjeseci na Međunarodnoj svemirskoj stanici (MSS) kako bi ispitali promjene u širokom spektru domena kognitivnih performansi. Nije bilo dokaza o značajnijem kognitivnom oštećenju ili neurodegenerativnom padu kod astronauta nakon isteka tog perioda.

“Život i rad u svemiru nisu bili povezani sa široko rasprostranjenim kognitivnim oštećenjem koje bi ukazivalo na značajno oštećenje mozga”, objašnjava Šina Đu, istraživač u laboratoriji NASA za zdravlje i performanse ponašanja i autor studije.

Svi astronauti su u stvari bili podvrgnuti nizu testova razvijenih za procjenu različitih kognitivnih funkcija. Rezultati su pokazali da su odgovori na zadatke procjene brzine obrade, radne memorije i pažnje bili sporiji nego na Zemlji, ali ništa manje tačni iako su neke promjene trajale duže.

“Na primjer, sporiji učinak u smislu pažnje primijećen je samo na početku misije, dok se brzina obrade podataka nije vratila na početne nivoe do kraja misije i povratka posade na Zemlju”, navode istraživači u Studiji.

Ipak, postoji veća vjerovatnoća da će neke funkcije mozga biti pogođene više od drugih. Ali čak i na Zemlji, brzina obrade, radna memorija i pažnja mogu pokazati privremene promjene kada je osoba pod stresom. Druge performanse, poput pamćenja, manje su podložne faktoru stresa.

“Ako imamo naporan dan, ili nismo mnogo spavali prethodne noći, možda ćemo se osjećati kao da nam je teško da zadržimo pažnju ili da nam je potrebno više vremena da obradimo zadatke”, pojašnjava Đu.

Astronauti su inače, osim što su izloženi ovim faktorima stresa, izloženi i drugim faktorima stresa specifičnim za svemir. S druge strane, postoji nada da će privremeno kompromitovane funkcije nadoknaditi drugim: “Moguće je da čak i u oblastima gd‌je je zabilježen pad, astronauti to brzo mogu da nadoknade i efikasno izvršavaju svoje zadatke”, navodi su iz Studije.

Istraživači NASA kažu da bi njihova studija mogla da pomogne da razumijemo koje promjene u kognitivnim performansama mogu nastati kada se ljudi premjeste u ekstremna okruženja, od dubina okeana preko baza na Antarktiku, do misija pod zemljom.

“Razumijevanje toga – kako se mozak ponaša u svemiru, moglo bi da pomogne nauci da predvidi kognitivne promjene izazvane povećanom izloženošću zračenju i nedostatkom komunikacije”, istakli su istraživači, prenosiRTS.

Korisnici Apple iPhone-a nisu baš najsrećniji s onim što ta kompanija radi u posljednje vrijeme.

A kap koja je prelila čašu je Apple-ov iOS operativni sistem i njegovo posljednje ažuriranje.

Kako se može pročitati po društvenim mrežama, iOS 18, koji je zvanično lansiran u septembru i trebalo je korisnicima da donese velike promjene kao i Apple Intelligence funkcije, veoma brzo je dobio nadimak “grozni” zbog promjena koje je donio u pojedine aplikacije.

Najgore je prošla aplikacija za fotografije, za koju korisnici kažu da je nakon ažuriranja postala – neupotrebljiva.

Žale se da je novi način pregleda fotografija i videa loš, da je čitav prikaz nepregledan, a neki se žale i da je sada gotovo nemoguće obrađivati fotografije i video na samom uređaju.

Korisnici su se nadali da će Apple ipak priznati grešku i ispraviti je s novim ažuriranjem, ali verzija 18.1.1 koja je pred desetak dana postala dostupna, dočekana je s istim biranim rječnikom.

Tako je na platformi X jedan od korisnika napisao da je “iOS 18.1.1 najgori operativni sistem”. Drugi je otišao i korak dalje napisavši da je to “najgore ažuriranje ikada”.

Problem je što korisnici koji bi željeli da se vrate na staru verziju to ne mogu da urade ni brzo ni jednostavno. Naime, morali bi da urade potpuno resetovanje svog uređaja, a to bi moglo da prouzrokuje i gubitak nekih podataka.

Korisnici jedni drugima savjetuju da dobro prouče šta će se sve promijeniti s ažuriranjem, prije nego što se odluče na taj korak.

Seksualni radnici u Belgiji od danas će moći da, kao i zaposleni u drugim profesijama, potpisuju formalne ugovore o zaposlenju i steknu prava na rad.

Novi zakon mnogi vide kao legalni napredak koji se može opisati kao “revolucija”.

Prema novom zakonu, seksualni radnici imaju pravo da odbiju klijente i biraju svoju praksu, prenela je agencija AP.

Ova mjera uslijedila je nakon odluke Belgije iz 2022. da dekriminalizuje seksualne radnike.

Novi propisi takođe predviđaju da će oni moći da koriste zdravstveno osiguranje, plaćena odsustva, dodatke za porodiljsko, naknadu za nezaposlene kao i pravo na penziju. Novim propisima regulisano je i njihovo radno vreme, kao i mere bezbjednosti.

“Ovo je nevjerovatan korak naprijed”, kazala je koordinatorka grupe Espas P. koja je učestvovala u sastavljanju nacrta zakona, Izabel Žaramilo, dodajući da to znači da belgijska država najzad priznaje kao legitimnu profesiju seksualnih radnika.

Ona je istovremeno ukazala da je to revolucija i sa stanovišta poslodavaca, pošto će sada morati da od države dobiju dozvolu da angažuju seksualne radnike.

Zemlje poput Njemačke i Holandije, legalizovale su pružanje seksualnih usluga, ali nisu primijenile tako sveobuhvatne propise o zaštiti profesije i prava na rad seksualnih radnka kao Belgija.

Tanjug