U Hrvatskoj je potvrđen slučaj antraksa (bedrenice), opasne zarazne bolesti koja pogađa životinje, ali može biti prenosiva i na ljude.

Kako je objavljeno na vanrednoj konferenciji za novinare, zaraza je utvrđena na području opštine Vrlika, a nadležne službe su odmah pokrenule niz hitnih mjera, uključujući obavezno vakcinisanje stoke i preventivno liječenje osoba koje su bile u kontaktu sa zaraženim govedom.

Prema riječima ministra poljoprivrede Davida Vlajčića, do sada je testirano 13 uzoraka, a prvi pozitivan nalaz na bedrenicu stigao je juče, 18. jula. Tri uzorka još su u obradi.

“Odmah smo obavijestili sve nadležne službe. Situacija je krizna. Pritisak na sistem je ogroman, ali sad napokon imamo potpuniju sliku i možemo djelovati odlučno,” izjavio je ministar.

Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi da su sva uginula goveda zaražena antraksom, u toku su i toksikološke analize koje bi trebale razjasniti uzrok ostalih uginuća. Vlajčić je potvrdio da će sve životinje s pogođenog imanja biti vakcinisane, a meso zaraženih životinja ne smije se koristiti.

Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak potvrdio je da je epidemiološka služba odmah reagovala nakon dobijanja informacija o potvrđenom slučaju.

“Identificirali smo sve osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženim govedom. Svi će preventivno primati antibiotike narednih deset dana,” rekao je Capak, dodajući da “rizik za opštu populaciju nije visok”, te da iskustvo s Lonjskog polja pokazuje kako se bolest efikasno suzbija pravovremenim mjerama.

Stručnjaci su objasnili da se, za razliku od afričke svinjske kuge, kod bedrenice životinje ne usmrćuju, već se provodi obavezno višegodišnje vakcinisanje u pogođenom području, koje se službeno naziva bedrenički distrikt. Vakcine su već dopremljene, a imunizacija će početi već početkom sljedeće sedmice.

“Ako je životinja zaražena, ona će uginuti. Ne liječi se, ali druge se životinje cijepe i time se sprečava širenje zaraze,” pojašnjeno je.

Šta sa lešinama i proizvodima?

Prema riječima predstavnika Hrvatskog veterinarskog instituta, proizvodi zaraženih životinja, uključujući meso i mlijeko, ne smiju se koristiti, a gazdinstvo ostaje pod mjerama dok se ne završi vakcinisanje i ne stekne imunitet. Lešine su preuzete od strane koncesionara, a njihovi uzorci se analiziraju.

“Sumnja na zaraznu bolest automatski znači zabranu prometa i korištenja svih proizvoda životinjskog porijekla,” istaknuto je.

Kako se bolest prenosi?

Antraks je bolest koja se najčešće prenosi kontaktom sa zaraženim životinjama ili kontaminiranim materijalima, ali nije visoko zarazna među ljudima. Zaraza se može desiti ako spore bakterije dođu u kontakt s otvorenom ranom, no takvi slučajevi su vrlo rijetki. Najčešće do izbijanja dolazi nakon bujica i poplava, kada spore izlaze iz tla.

Opozicija traži odgovornost

Uprkos mjerama, dio javnosti i opozicija izražavaju zabrinutost zbog kašnjenja u dijagnozi. Naime, prvi uzorci dostavljeni 7. jula nisu pokazivali prisustvo bolesti, zbog čega su sumnje bile usmjerene i na moguće trovanje. Tek nakon više negativnih nalaza, potvrđen je jedan pozitivan uzorak.

“U početku su lešine bile u lošem stanju, što je otežalo dijagnostiku. Takođe, prethodno liječenje antibioticima može zamaskirati kliničku sliku bolesti,” pojasnili su stručnjaci.

Bedrenica će se u narednim sedmicama pratiti kroz dodatne analize i nadzor. Nadležne službe poručuju da nema mjesta panici, ali da je ključna striktna primjena biosigurnosnih mjera.

Građani koji su u kontaktu sa životinjama na pogođenim područjima pozvani su na oprez, a svi slučajevi uginuća moraju se odmah prijaviti veterinarskoj inspekciji.

Zoran Paunović, gradonačelnik Makarske, govorio je o dobrim rezultatima u Makarskoj u ovoj turističkoj sezoni.

“Kod nas u Makarskoj sezona je nešto bolja od očekivanog, pogotovo ovaj period predsezone, od 1. do kraja 6. mjeseca. Bilježimo otprilike 10 posto povećanja u noćenjima. Vidimo već sad da je i početak 7. mjeseca bolji”, započeo je Paunović.

On misli da je to uglavnom rezultat ovoga što smo radili u zadnje četiri godine, da se malo pohvalimo.

“Za razliku od ostatka Dalmacije i tog masovnog turizma, mi smo prvi grad koji je ukazivao na zaokret od toga. Mi smo se strateški opredijelili za specifične oblike turizma. Većinom smo ulagali u predsezonu i sada vidimo rezultate, vidimo da smo na dobrom putu”, rekao je on, prenosi N1.

On navodi da im je peti mjesec mjesec gastronomije, pa da ulažu u takve manifestacije koje privlače goste koji su orijentisani na gastronomiju, fina vina…

“Tu nam je peti mjesec bio dobro popunjen, a onda smo u 6. mjesecu odlučili da to bude mjesec sporta. Organizirali smo dva velika sportska događanja – ženski WTA turnir i europsko prvenstvo u ragbiju 7. Dolaze nam sportaši na pripreme i ljudi motivirani sportskim turizmom”, naveo je i dodao:

“Bilježimo porast u noćenjima u hotelima, kvalitetnijem obliku smještaja, i apartmanima više kategorizacije. Vidimo da je smjer kojim smo krenuli dobar.Sama sezona, 7. i 8., ideja je da zadržimo isti, čak i niži nivo gostiju, tu ne ulažemo pretjerano u marketing.”

Premijer Srbije Đuro Macut rekao je za RTS da želi da Univerzitet proradi i radi i da je to za dobrobit društva. Ne možemo dozvoliti da neke zgrade fakulteta budu zaposjednute, kaže Macut i dodaje da je dijalog ključan da se prevaziđu problemi.

Osam mjeseci od početka blokada univerziteta u Srbiji, na svim fakultetima počela je nadoknada nastave. Koliko studenata u ovom trenutku nadoknađuje nastavu, da li se održavaju kolokvijumi i ispiti, do kada mora da bude završena nadoknada, kako bi se upisala nova akademska godina? Zašto je važna vijest za sve građane usvajanje izmena Zakona o udžbenicima?

Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut rekao je za RTS da je odmah nakon početka rada njegovog kabineta, stupio u kontakt sa predstavnicima Univerziteta.

Prema njegovim riječima razgovori su tekli od nepovjerenja, do realnosti u kojoj se trenutno nalaze.

– Јa sam pokušao da definišem da je obrazovni element odvojen od političkog. Bilo je dosta naporno, ali svi predstavnici držanih univerziteta su to shvatili. Vlada je usvojila upisne kvote. Postoji dogovor da se dovrši zimski semestar i započne ljetnji i održi jedan ispitni rok. Želim da naš Univerzitet proradi i radi, to je za dobrobit našeg društva – rekao je premijer Macut.

Naveo je primjer kragujevačkih fakulteta.

– Kragujevac je pokazao veliku fleksibilnost sa onlajn nastavom. Oni su pri kraju nastave, niški takođe. Obrazovni sistem je stub društva i ne možemo sa tim da se igramo – kaže Macut.

Prema njegovim riječima, imaju veliku želju studenata da dovrše godinu, i nada se da će preovladati akademski razum. Kaže da su se svi njegovi studenti odazvali na poziv za vježbe.

Najavio je da se nastavljaju razgovori sa rektorima i dekanima.

– Јoš imamo neke univerzitete gdje su zgrade blokirane, takve stvari pokazuju slabost na univerzitetu koje moramo da unaprijedimo. Krajnje je vrijeme da se shvati realnost. Treba razgovarati, niko ne vrši represiju nad fakultetima. Fakulteti treba da pozovu organe reda da intervenišu ako je to potrebno. Ne možemo dozvoliti da neki fakulteti budu zaposjednuti – istakao je Macut.

Očekuje da će jačati kapacitete fakulteta da razgovaraju sa studentima. Ističe da je jako bitna komunikacija – dijalog je važna spona, rekao je Macut.