Najmanje šestorica direktora šumskih gazdinstva iduće sedmice će ostati bez fotelja zato što ne ispunjavaju uslove za tu funkciju propisane izmjenama Statuta „Šuma Srpske“, otkriva CAPITAL.

Izmjenama Statuta koje je Vlada RS usvojila na posljednjoj sjednici propisano je da „za direktora organizacione jedinice može biti imenovano lice koje posjeduje visoku stručnu spremu, završen šumarski fakultet i najmanje 240 ECTS bodova“.

Aktuelni v.d. direktori ŠG „Banjaluka“ Banjaluka, „Čemernica“ Kneževo, „Doboj“ Doboj, „Majevica“ Lopare, „Drina“ Srebrenica, „Klekovača-Potoci“ Istočni Drvar i direktor Centra za sjemensko-rasadničku proizvodnju Doboj po struci nisu diplomirani inženjeri šumarstva.

Po sili zakona, odnosno Statuta „Šuma RS“, oni bi trebali da budu smijenjeni sa tih funkcija već u srijedu, kada na snagu stupaju izmjene Statuta koje su već objavljene u Službenom glasniku RS.

Među onima koji bi trebali da ostanu bez fotelje zato što ne posjeduju odgovarajuću stručnu spremu je prvi čovjek banjalučke šumarije Saša Dobričanin. On je po struci diplomirani pravnik unutrašnjih poslova i funkcioner Socijalističke partije, piše Capital.

Ni njegove stranačke kolege na čelu ŠG „Doboj“ Mirijan Lisičić i ŠG „Majevica“ Lopare Milan Todorović po struci nisu inženjeri šumarstva i ostaće bez funkcije.

Ni v.d. direktora ŠG „Drina“ Srebrenica Milan Novitović koji je ranije bio direktor Republičke uprave Civilne zaštite nema završen šumarski fakultet i iduće sedmice bi trebao da ostane bez fotelje. Interesantno je da je Novitović još polovinom novembra podnio pisanu ostavku na funkciju v.d. direktora ŠG „Drina“ nakon što je u Okružnom sudu Banjaluka osuđen na godinu dana zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja u vrijeme kada je bio na čelu RUCZ. Njegova ostavka nikada nije zvanično prihvaćena i on nije razriješen dužnosti. Novitović važi za kadar NPS-a Darka Banjca.

Bez funkcije bi trebao da ostane i kadar Ujedinjene Srpske Milan Đukanović koji se nalazi na čelu ŠG „Klekovača-Potoci“ iz Istočnog Drvara koji takođe nije inženjer šumarstva.

Diplomu šumarskog fakulteta nema ni prvi čovjek ŠG „Čemernica“ Kneževo Krstan Vuković koji je u novembru prošle godine smijenjen sa te funkcije, a njegov posao je povjeren dotadašnjem tehničkom direktoru Njegošu Radiću. Nakon što se Radić povukao sa te pozicije, rukovođenje „Čemernicom“ ponovo je povjereno Vukoviću, ali on će sada zbog neposjedovanja stručne spreme definitivno morati da bude uklonjen sa mjesta direktora.

Ni direktor Centra za sjemensko-rasadničku proizvodnju iz Doboja Mihajlo Marković nije šumarski inženjer i on bi polovinom iduće sedmice trebao da bude smijenjen.

Ono što je interesantno je da nijedan od v.d. direktora koji će ostati bez fotelja ne slovi za kadar SNSD-a.

Prosječna cijena kilograma banana pri uvozu u BiH u januaru je, sa uključenim dažbinama, iznosila 1,79, a mi ih u trgovinama plaćamo od 2,80 do tri marke.

To znači da na putu do trgovina ovo izuzetno popularno voće poskupi za oko marku po svakom kilogramu.

“Nezavisne novine” su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH dobile podatke o uvoznim cijenama više proizvoda koje građani često kupuju, a računica pokazuje da na većini njih neko kupi kajmak.

Kilogram pasulja uvezenog u BiH u prosjeku je iznosio tri KM, dok ga mi plaćamo pet, šest, pa i do osam maraka po jednom kilogramu.

Tu se spisak ne završava, jer kilogram uvezenog meda košta 11,67 KM, a u trgovinama, u zavisnosti od vrste, tegla mase koja je i manja od kilogram (uglavnom oko 900 grama), košta 16, 18, pa i 23 marke.

Kilogram uvezene riže je sa dažbinama koje je uzela država u januaru plaćen 2,26 KM, a u trgovinama košta od 3,40 do pet maraka, pa i više od toga.

Oni koji učestvuju u lancu prodaje imaju nešto manje apetite pri kreiranju marži na suncokretovo ulje, čija je uvozna cijena sa dažbinama, u prosjeku, 2,87 KM, dok ova namirnica u trgovinama košta, uglavnom, od 3,10 do 3,30 KM.

Kada je u pitanju šećer, on je pri uvozu koštao 1,48 KM/kg, a u trgovinama je 1,75 do 2,30 KM.

Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da su banane i u tom gradu oko 2,80 do tri marke, s tim što im malo spuste cijenu ako počnu da kaliraju.

-Apsolutno se kupi kajmak. Ulazne cijene ‘obični’ građanin ne zna. Mislim da je dobit velika, recimo, na bananama. Ili što se tiče graha, apsurd je da ga uvozimo i da ga plaćamo skupo. A to je proizvod koji se može proizvesti na našem tržištu, umjesto da se grah iz Argentine ovdje prodaje za sedam ili osam maraka. I pritom se ne zna kad je proizveden i čime je tretira – rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Priča o, za mnoge, preskupoj hrani i ostalim proizvodima koje građani kupuju, top je tema već sedmicama i u BiH i regionu. Vlasti na entitetskim nivoima u BiH su najavile šta namjeravaju.

Tako je Vlada FBiH najavila sniženje cijena 50 osnovnih životnih namirnica, dok nadležni u Srpskoj poručuju da će danas održati sastanak sa proizvođačima i dobavljačima na kojem će im biti predložena ideja da u narednom periodu bude formirana nova paleta proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto.

Podsjetimo, u prošli petak u BiH, ali i zemljama regiona, održan je bojkot trgovina, a novi bojkot kod nas najavljen je za sutra i prekosutra. Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević izjavio je da je bojkot prepoznat kao signal građana i da se u FBiH radi na vraćanju cijena, a ne samo na njihovom zamrzavanju.

S druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić najavio je proširenje kampanje “Društveno odgovorni” uvođenjem novih proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto, a sastanak na tu temu zakazan je za danas.

Kada je u pitanju bojkot trgovina održan u prošli petak, a prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa bio je veći nego dan ranije.

Međutim, ako se dublje uđe u analizu, vidi se da je u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” promet, ipak, smanjen.

Naime, 24. januara (u petak, sedam dana pred bojkot), evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na  malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 23.274.523 KM.

Dan prije bojkota, 30. januara, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u ovoj djelatnosti iznosio je 23.212.813 KM.

Kada je u pitanju 31. januar (dan bojkota), kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” iz Poreske uprave Republike Srpske, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na  malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 22.908.884 KM.

Dragan Mektić, bivši ministar bezbjednosti BiH, pretučen je sinoć ispred svoje zgrade u Prnjavoru, a za federalne medije je ispričao šta se dogodilo.

Mektić se, kaže, vraćao sa večere gdje je bio u društvu svoje porodice. Ističe da nema apsolutno nikakvih problema ni sa kim, niti je imao ikakve prijetnje.

“Primjetio sam jedno vozilo da mi se ‘zalijepilo’, a zatim prestiglo u jednoj oštroj krivini. Bilo mi je to malo čudno. Kada sam stigao pred zgradu i parkirao automobil, krenuo sam prema ulazu i tu su me dočekala dva muškarca koji su bili maskirani, nosili su fantomke”, prisjeća se Mektić.

Kaže da su ga odmah napali i počeli udarati šakama u glavu. Kada je pao na pod, nastavili su s udarcima.

“Nosio sam torbicu i pomislio sam da me žele opljačkati, no ništa nisu uzeli. Nakon napada su pobjegli”, dodao je on za portal Klix.ba.

Mektić misli da se vjerovatno nekome zamjerio u vrijeme kada je bio ministar i kada je otvoreno govorio i radio protiv kriminalaca i određenih političkih krugova te da je taj neko bio strpljiv i čekao da prođe određeno vrijeme pa da organizuje napad.

Policija sada izuzima snimke videonadzora sa šireg područja s ciljem identifikacije napadača.

Dežurni tužilac je napad na Mektića kvalifikovao kao krivično djelo tjelesna povreda i naložen je dalji istražni rad.