Connect with us

Društvo

VELIKA SMJENA U ŠUMAMA SRPSKE Šestorica direktora gube pozicije zbog neispunjenih uslova

Najmanje šestorica direktora šumskih gazdinstva iduće sedmice će ostati bez fotelja zato što ne ispunjavaju uslove za tu funkciju propisane izmjenama Statuta „Šuma Srpske“, otkriva CAPITAL.

Izmjenama Statuta koje je Vlada RS usvojila na posljednjoj sjednici propisano je da „za direktora organizacione jedinice može biti imenovano lice koje posjeduje visoku stručnu spremu, završen šumarski fakultet i najmanje 240 ECTS bodova“.

Aktuelni v.d. direktori ŠG „Banjaluka“ Banjaluka, „Čemernica“ Kneževo, „Doboj“ Doboj, „Majevica“ Lopare, „Drina“ Srebrenica, „Klekovača-Potoci“ Istočni Drvar i direktor Centra za sjemensko-rasadničku proizvodnju Doboj po struci nisu diplomirani inženjeri šumarstva.

Po sili zakona, odnosno Statuta „Šuma RS“, oni bi trebali da budu smijenjeni sa tih funkcija već u srijedu, kada na snagu stupaju izmjene Statuta koje su već objavljene u Službenom glasniku RS.

Među onima koji bi trebali da ostanu bez fotelje zato što ne posjeduju odgovarajuću stručnu spremu je prvi čovjek banjalučke šumarije Saša Dobričanin. On je po struci diplomirani pravnik unutrašnjih poslova i funkcioner Socijalističke partije, piše Capital.

Ni njegove stranačke kolege na čelu ŠG „Doboj“ Mirijan Lisičić i ŠG „Majevica“ Lopare Milan Todorović po struci nisu inženjeri šumarstva i ostaće bez funkcije.

Ni v.d. direktora ŠG „Drina“ Srebrenica Milan Novitović koji je ranije bio direktor Republičke uprave Civilne zaštite nema završen šumarski fakultet i iduće sedmice bi trebao da ostane bez fotelje. Interesantno je da je Novitović još polovinom novembra podnio pisanu ostavku na funkciju v.d. direktora ŠG „Drina“ nakon što je u Okružnom sudu Banjaluka osuđen na godinu dana zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja u vrijeme kada je bio na čelu RUCZ. Njegova ostavka nikada nije zvanično prihvaćena i on nije razriješen dužnosti. Novitović važi za kadar NPS-a Darka Banjca.

Bez funkcije bi trebao da ostane i kadar Ujedinjene Srpske Milan Đukanović koji se nalazi na čelu ŠG „Klekovača-Potoci“ iz Istočnog Drvara koji takođe nije inženjer šumarstva.

Diplomu šumarskog fakulteta nema ni prvi čovjek ŠG „Čemernica“ Kneževo Krstan Vuković koji je u novembru prošle godine smijenjen sa te funkcije, a njegov posao je povjeren dotadašnjem tehničkom direktoru Njegošu Radiću. Nakon što se Radić povukao sa te pozicije, rukovođenje „Čemernicom“ ponovo je povjereno Vukoviću, ali on će sada zbog neposjedovanja stručne spreme definitivno morati da bude uklonjen sa mjesta direktora.

Ni direktor Centra za sjemensko-rasadničku proizvodnju iz Doboja Mihajlo Marković nije šumarski inženjer i on bi polovinom iduće sedmice trebao da bude smijenjen.

Ono što je interesantno je da nijedan od v.d. direktora koji će ostati bez fotelja ne slovi za kadar SNSD-a.

 

Related Topics:

Društvo

DJEVOJČICA IZ BiH ŽELJELA JEDNU OVCU, pa dobila stado (VIDEO)

Djevojčica Ajla iz Odžaka imala je želju da dobije jednu ovcu, a od dobrih ljudi dobila je stado, koje trenutno broji 11 grla, ali će ih biti još.
Ona ne krije oduševljenje jer je njena želja ispunjena – nije, kaže, vjerovala da će se ovo desiti.
U ranijem razgovoru za Youtube kanal “Srednja Bosna danas”, ona je nagovijestila da bi voljela imati jednu ovcu. Sada ima devet ovaca i dva ovna. “Hvala ljudima. Biće toga, ako Bog da, još”, rekla je Ajla, koja je učenica osmog razreda.

Kaže da poslije nastave dođe kući, te sa bratom čuva ovce.

“Subotom i nedjeljom, takođe. Izlasci mi nisu puno bitni. Više oko ovaca brinemo. Meni ovo nije teško”, kaže Ajla, navode “Nezavisne novine”.

Djevojčica Ajla iz Odžaka imala je želju da dobije jednu ovcu, a od dobrih ljudi dobila je stado, koje trenutno broji 11 grla, ali će ih biti još.

Ona ne krije oduševljenje jer je njena želja ispunjena – nije, kaže, vjerovala da će se ovo desiti.

U ranijem razgovoru za Youtube kanal “Srednja Bosna danas”, ona je nagovijestila da bi voljela imati jednu ovcu. Sada ima devet ovaca i dva ovna.

“Hvala ljudima. Biće toga, ako Bog da, još”, rekla je Ajla, koja je učenica osmog razreda. Kaže da poslije nastave dođe kući, te sa bratom čuva ovce.

“Subotom i nedjeljom, takođe. Izlasci mi nisu puno bitni. Više oko ovaca brinemo. Meni ovo nije teško”, kaže Ajla.

Nastavi čitati

Društvo

TRAGEDIJA RODILA HUMANOST! Roditelji donirali organe kćerke, spaseno pet života

Dora Lukić (17) preminula je nakon saobraćajne nesreće, a njeni roditelji su donirali njene organe.

Za svakog roditelja najteža moguća trauma na svijetu je gubitak djeteta, a u tim trenucima nezamislive boli Dorini roditelji, otac Daniel i majka Ines, donijeli su veoma tešku ali plemenitu odluku te su donirali organe svoje kćerke.

Zahvaljujući toj odluci, spasili su pet života, u Hrvatskoj i drugim evropskim zemljama. “Znao sam da bi ona to željela. Ona ne bi ni razmišljala, njoj je samo bilo važno pomagati svima, ljudima, životinjama… Tako da bi milijun posto željela donirati organe. Takva je bila, ponos naš”, rekao je za 24 sata slomljeni otac Daniel.

Podsjećamo, na Radničkoj cesti u Zagrebu 26. januara u 17.20 sati u saobraćajnoj nesreći teško je stradala srednjoškolka Dora Lukić dok je na crvenom prelazila obilježeni pješački prelaz. Na nju je naletio automobil volkswagen zagrebačkih registarskih tablica kojim je upravljala 50-godišnja žena. Uprkos velikim naporima doktora, Dora je 48 časova nakon nesreće podlegla od zadobijenih povreda u KBC-u Rebro. Imala je samo 17 godina. Pred njom je bio život, navodi 24 sata.

Nastavi čitati

Društvo

Pogledajte ALARMANTNI SNIMAK sa rijeke Drine koji izaziva MUČNINU I BIJES (VIDEO)

Poražavajući snimci sa rijeke Drine proteklih dana šire se društvenim mrežama i zgražavaju javnost, ali ne i – nadležne.
Nažalost, poznato je da se ova, nekada jedna od najčistijih rijeka „zelena ljepotica“, koja je i prirodna granica između Srbije i Bosne i Hercegovine, posljednjih godina zloupotrebljava i koristi kao plutajuća deponija.
Naime, očigledno je da, sudeći po snimcima, tone najrazličitijeg otpada dio građana odlaže, tačnije baca direktno u Drinu, kao da će ova napaćena rijeka svo to silno smeće progutati, neutralisati, izbrisati. Realnost je, nažalost, potpuno suprotna.

Đubre ne nestaje, već se množi, odnosno sve više ljudi koristi rijeku kao džinovski kontejner, a otpad postaje masovni ubica živog svijeta koji nastanjuje ovu prirodnu ljepotu. Odlaganjem smeća u rijeku ozbiljno se zagađuje zemljište i vazduh, ugrožava zdravlje ljudi i životinja i konačno uništava kompletna okolina.

Uz video o rijeci Drini, portal Prvi Prvi na skali, objavili su na Instagramu i komentar Branislava Stankovića, istoričara iz Šapca, koji slikovito opisuje naš odnos prema prirodi, koja nam je preko potrebna, isto koliko smo i mi njoj.

„Kada čovjek ovo vidi može samo da se rasplače nad sudbinom ove zemlje kojoj nisu potrebni neprijatelji, dovoljno je imati neuređenu državu! Svi smo mi država! Odakle ovolika količina destrukcije u nama?“

 

Povodom najnovijih snimaka zagađenja Drine, oglasio se Akademski plenum. Oni su po ko zna koji put ponovo upozorili javnost na alarmantno zagađenje ove rijeke plutajućim otpadom i predložili rješenje u vidu uspostavljanja stacionarnog sistema za uklanjanje otpada, koji radi neprekidno (24/7), a bio bi postavljen na mjestu gdje se otpad prirodno zaustavlja.

„Takav sistem podrazumijeva usmjeravanje otpada plutajućim barijerama, mehaničko zahvatanje, kosi trakasti transporter prilagođen stvarnom sastavu otpada na Drini i direktan utovar u kamione“, naveo je Akademski plenum u saopštenju, napominjući da to nije idejno, već tehnički razrađeno i izvodljivo rješenje, koje omogućava uklanjanje više od 20 tona otpada dnevno, uz minimalne energetske i kadrovske potrebe i bez štetnog uticaja na ekosistem.

Akademski plenum ukazao je da zagađenje Drine nije nešto novo, ali je slika koja prikazuje kako se aktuelni režim odnosi prema bilo kakvom problemu u Srbiji – pušta ga da raste dok brana ne pukne.

„Svake godine, usljed porasta vodostaja i divljih deponija uz pritoke, velike količine otpada dospijevaju u Drinu i akumuliraju se kod hidroenergetskih objekata. Uklanjanje dijela tog otpada povremenim akcijama ne mijenja činjenicu da se problem ponavlja iz godine u godinu“, naveo je Akademski plenum, ističući da se zagađenje Drine ne može rješavati kampanjama, niti simboličnim intervencijama.

Nastavi čitati

Aktuelno