Vlasti ruske Kurske oblasti, čiji je dio tokom rata mjesecima bio pod kontrolom ukrajinskih snaga, planiraju turističke rute kroz nekadašnja područja borbi i lokacije na kojima su bile raspoređene jedinice ruske vojske, iako je pogranični region i dalje izložen gotovo svakodnevnim napadima.

Podzemni objekti mogli bi postati muzeji

Guverner Aleksandar Hinštajn rekao je da regionalne vlasti već sarađuju sa ruskim oružanim snagama kako bi utvrdile koji bi podzemni objekti i odbrambene instalacije mogli postati dio budućih turističkih ruta i biti pretvoreni u muzejske prostore.

“Događaji kroz koje smo tragično prošli takođe su veoma važan dio teme patriotskog turizma”, rekao je Hinštajn, objašnjavajući da se planovi razrađuju zajedno sa predstavnicima vojske.

Najava dolazi u trenutku kada bezbjednosna situacija ostaje ozbiljna, a regionalne vlasti su samo u periodu od jutra 17. do jutra 18. septembra prijavile obaranje 196 dronova, 90 artiljerijskih napada na evakuisana pogranična područja i ranjavanje dvije osobe.

Stanovnici ukazuju na probleme

Planovi o razvoju turizma objavljeni su dok se region suočava i sa problemima infrastrukture, uključujući prekide u snabdijevanju električnom energijom, a posljednji napadi oštetili su energetski objekat i ostavili osam naselja u Belovskom okrugu bez struje.

Dio stanovnika Kurske oblasti istovremeno javno ukazuje na posljedice rata, razorena sela i probleme ljudi koji su ostali bez domova, dok su u ranijim mjesecima zabilježene i poteškoće sa vodovodnom, energetskom i drugom infrastrukturom.

Sličan projekat pokrenut i u Donjecku

UAwire prenosi da je sličan koncept “vojnog turizma” najavljen krajem 2025. godine i na dijelu Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom, gdje su vlasti planirale rute kroz lokacije povezane sa borbama u Donbasu od 2014. godine i ratom koji traje od februara 2022.

Za razvoj turističkog sektora na tom području tokom 2026. planirano je više od milijardu rubalja ulaganja, uprkos tome što se u Donjeckoj oblasti i dalje vode borbe, brojna naselja su teško oštećena, a stanovništvo se suočava sa problemima u snabdijevanju osnovnim resursima.

Rusija posjeduje najveće rezerve gasa na svijetu, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Rezerve gasa treba prvenstveno da služe Rusiji i njenom razvoju”, istakao je ruski predsjednik.

Putin je dodao da je Rusija posljednjih godina značajno ojačala svoju gasnu infrastrukturu.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni upozorila je da ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava da izazove eskalaciju odnosa sa Evropom kako bi skrenuo pažnju sa situacije na ratištu u Ukrajini, koja se, prema njenim riječima, ne odvija onako kako je Moskva ranije najavljivala.

“Moramo se zapitati kome odgovara eskalacija”

Meloni je ocijenila da Putin “mora da preusmjeri pažnju” tražeći eskalaciju sa Evropom zbog stanja na ukrajinskom ratištu koje, prema njenim riječima, nije onakvo kakvo je ruski predsjednik predviđao i obećavao građanima Rusije.

“Moramo se zapitati kome koristi moguća eskalacija i postupati u skladu s tim”, rekla je Meloni, upozoravajući da bi odgovor koji bi doveo do širenja sukoba mogao više odgovarati Moskvi nego Evropi.

Njene izjave dolaze u trenutku povećane zabrinutosti na istočnom krilu NATO-a zbog incidenata povezanih sa ruskim dronovima, povredama vazdušnog prostora, sabotažama i drugim oblicima hibridnog djelovanja, dok je poljski premijer Donald Tusk rekao da obavještajni podaci ukazuju na mogućnost da Rusija incidente sa dronovima i raketama protiv zemalja koje podržavaju Ukrajinu predstavi kao nesrećne slučajeve.

Jedan evropski predstavnik za Ukrajinu

KP prenosi da je italijanska premijerka ponovila i prijedlog da Evropa imenuje jednog predstavnika za pitanje Ukrajine, smatrajući da bi jedinstveni sagovornik mogao da ojača evropsku poziciju u trenutku intenziviranja diplomatskih napora za okončanje rata.

Prema njenoj zamisli, taj predstavnik trebalo bi da govori u ime šire Evrope, a ne samo Evropske unije, zbog čega zemlje poput Norveške i Velike Britanije, kako je naglasila, “ne mogu i apsolutno ne smiju biti isključene”, dok bi potencijalni izaslanik mogao doći iz srednje velike evropske države, snažno podržavati Ukrajinu, dobro poznavati Rusiju i imati čvrste odnose sa Vašingtonom.

Rat u Ukrajini bio je i zvanična tema razgovora Melonijeve i Sterea, a lideri su razmatrali bezbjednost, odbranu, energetiku, kritične sirovine i pomorsku industriju, pri čemu je italijanska premijerka potvrdila nastavak podrške Kijevu i zalaganje za, kako je navela, “pravedan i trajan” mir.