Francuska planira uvođenje viših cijena ulaznica za turiste iz zemalja koje nisu članice Evropske unije za posjetu pojedinim muzejima i kulturnim znamenitostima, među kojima su Luvr, dvorac Versaj i dvorac Šambor, dok zvaničnici navode da je cilj ove mjere da se dodatni prihodi iskoriste za obnovu nacionalnog kulturnog nasljeđa.

Turisti iz zemalja van Evropskog ekonomskog prostora, uključujući Sjedinjene Američke Države, Kinu i Meksiko, od srijede će za ulazak u Luvr plaćati 32 evra, što je za 45 odsto više u odnosu na dosadašnju cijenu, saopštilo je Ministarstvo kulture Francuske, prenio je BFM, ističući da je Luvr jedan od najposjećenijih muzeja na svijetu, prenosi Tanjug.

Ulaznica za dvorac Šambor već iznosi 31 evro za turiste van EU, odnosno 10 evra više nego za rezidente evropskih zemalja, dok će karta za dvorac Versaj za njih od srijede poskupjeti za tri evra.

Ministarka kulture Francuske Rašida Dati navela je da je cilj ove mjere da se dodatni prihodi iskoriste za obnovu nacionalnog kulturnog nasljeđa, ističući da “francuski građani ne treba sami da snose sve troškove”.

Prema procjenama francuskog Ministarstva, nova politika mogla bi da donese dodatnih 20 do 30 miliona evra godišnje, a dio sredstava biće namijenjen velikom projektu renoviranja Luvra, čija je vrijednost procijenjena na više od milijardu evra.

Odluka je, međutim, izazvala oštre kritike sindikata i dijela stručne javnosti, koji upozoravaju da se time narušava univerzalni karakter muzeja.

Sindikati Luvra, koji su od sredine decembra u dugotrajnom štrajku, zatražili su ukidanje “dvostruke tarife”, ocjenjujući da je ona u suprotnosti sa republikanskom tradicijom i univerzalizmom te institucije.

Gradonačelnik Draško Stanivuković uputio je čestitku povodom obilježavanja Dana Republike Srpske, istakavši da je je 9. januar zavjet koji traje.

-Malo je datuma koji nisu samo upisani u kalendar, već urezani u pamćenje naroda, malo je praznika koji nisu samo obilježeni, već zavjetno čuvani. Jedan od njih je 9. januar – dan kada se srpski narod okupio oko svoje slobode i svoje budućnosti – poručio je gradonačelnik.

Kako je rekao, svetostefanski zavjet i istorijska odluka Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini bili su čin hrabrosti i državničke odgovornosti iz kojeg je rođena Republika Srpska.

-Upravo ta hrabrost i ta odgovornost obavezuju nas i danas, 34 godine kasnije, da Republiku Srpsku čuvamo, branimo i jačamo. Deveti januar je temelj naše slobode i našeg postojanja – vezivno tkivo na kojem je sazidana Republika Srpska, i u vremenima stradanja i u vremenima mira – rekao je Stanivuković.

Takođe je naglasio da je 9. januar duboko ukorijenjen u biću srpskog naroda, te da je izdržao ispit vreman i svima nama udahnuo snagu da do danas istrajemo.

-Da nije tako duboko ukorijenjen u biću srpskog naroda, davno bi ga odnijele istorijske bure, a s njim bi nestala i ideja slobode koja nas je održala. Deveti januar je izdržao ispit vremena i nama udahnuo snagu da istrajemo i da danas, u trećoj deceniji 21. vijeka, jasno i bez oklijevanja kažemo: on je neupitan dio naše istorije i neosporna činjenica našeg postojanja – istakao je gradonačelnik Banjaluke.

Prema njegovim riječima, narod, zvanična politika i Vojska Republike Srpske stvorili su neraskidivo jedinstvo i državotvorno trojstvo koje je iznijelo teret Odbrambeno-otadžbinskog rata i ostalo trajni garant našeg opstanka.

-Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji smo juče osveštali, trajno je svjedočanstvo cijene slobode, ali i podsjetnik i zavjet svima nama da se Republika Srpska brani pamćenjem, jedinstvom i odgovornošću – kazao je on.

Dodao je i to da je 9. januar rođendan i krsna slava Republike Srpske,te da to jedinstvo početka i zavjeta nije slučajno, već je ono istorijsko znamenje i trajna obaveza da Republiku Srpsku čuvamo, jačamo i prenosimo budućim generacijama.

-Republiko Srpska – nastala iz volje naroda, očuvana žrtvom, utemeljena u istini – srećan ti rođendan – zaključio je Stanivuković.

Blink

Republika Srpska je u posljednje tri godine ostala bez više od 3.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a najveći dio tih površina prenamijenjen je za izgradnju solarnih elektrana, pokazuju podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Prema zvaničnim informacijama, samo u 2022. godini u nepoljoprivredne svrhe pretvoreno je 588,07 hektara zemljišta, u 2023. godini 1.141,13 hektara, dok je tokom 2024. godine ta cifra porasla na 1.335,08 hektara. Od ukupno prenamijenjenih površina prošle godine, više od 60 odsto zauzeli su solarni paneli.

Iz resornog ministarstva navode da je riječ o dugogodišnjoj sistemskoj uzurpaciji poljoprivrednog zemljišta, te da su tek sada odlučili da reaguju. Lokalnim zajednicama upućen je dopis kojim se traži prekid ovakve prakse, uz poziv inspekcijskim organima da izvrše kontrolu na terenu.

Podsjećaju da je poljoprivredno zemljište, prema zakonu, prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa, koje se mora koristiti isključivo za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti u druge svrhe bez strogo propisanih procedura.

Poseban problem, kako ističu, predstavlja činjenica da se sredstva prikupljena po osnovu promjene namjene poljoprivrednog zemljišta, zakupnina i koncesionih naknada često troše nenamjenski. Tako je u 2024. godini po ovom osnovu u budžete jedinica lokalne samouprave uplaćeno ukupno 2,77 miliona KM.

Dodatno zabrinjava podatak da je značajno povećana prenamjena zemljišta prve do četvrte bonitetne klase, odnosno najkvalitetnijih oranica. U Ministarstvu ocjenjuju da je ovakav trend posebno štetan jer solarne elektrane, kako navode, nisu ni predviđene važećim sprovedbenim niti strateškim dokumentima prostornog uređenja.

„Trajni gubitak poljoprivrednih površina, naročito oranica visokih bonitetnih klasa, uz nenamjenski utrošak sredstava, ne može se ničim opravdati. Posebno ako se zna da se solarne elektrane mogu graditi na neplodnim i rekultivisanim površinama, kršu, zatvorenim rudnicima, deponijama i drugim terenima na kojima nije moguća poljoprivredna proizvodnja“, poručuju iz resornog ministarstva.

U dopisu upućenom lokalnim zajednicama naglašava se da je poljoprivredno zemljište ograničen i neobnovljiv resurs, te da njegova zaštita i očuvanje za buduće generacije nije samo obaveza Ministarstva, već i lokalnih vlasti i svih drugih republičkih organa.

„Tražimo da se, u cilju očuvanja poljoprivrednog zemljišta od dalje degradacije, postupa isključivo u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu“, zaključuje se u dopisu.