Tržište iznajmljivanja stanova u BiH posljednjih mjeseci bilježi dramatičan rast cijena, pa tako danas u većim gradovima, poput Sarajeva, Mostara ili Banjaluke, za dvosoban ili trosoban stan vlasnici traže i 1.000 KM mjesečno, uz obavezno plaćanje režijskih troškova.
Prije samo nekoliko godina, cijene najma za slične stanove bile su i do 40 odsto niže. Danas, međutim, usljed opšte inflacije, rasta cijena nekretnina i visoke potražnje, tržište najma postalo je gotovo nedostupno za prosječnog građanina.

Komentari na društvenim mrežama jasno pokazuju ogorčenje javnosti – mnogi tvrde da ovakve cijene može pratiti samo onaj ko zarađuje 4.000 do 5.000 KM mjesečno, dok većina zaposlenih, s prosječnom platom od oko 1.500 KM, nema realne šanse da priušti ovakav trošak.
– Stan za 1.000 KM mjesečno plus režije znači da na krov nad glavom odlazi skoro cijela prosječna plata u BiH. To nije luksuz, to je osnovna potreba, a postala je privilegija – poručuju građani.

Stručnjaci za tržište nekretnina ističu da se situacija dodatno pogoršava zbog sve većeg broja nekretnina koje se iznajmljuju na kratkoročnoj bazi turistima, dok dugoročni zakupci ostaju u drugom planu.

Rješenja vide u poreskim olakšicama za dugoročni najam, većoj gradnji stanova za tržište iznajmljivanja, te strožim pravilima za kratkoročne platforme, piše Crna hronika.

(Crna hronika)

Mladi farmer iz Bijeljine postao je prava internet senzacija kada je objavio najslađi paradajz na svijetu, kako on sam tvrdi.

Ova obična reklame pretvorila se u viralni hit jer su žene poludjele za atraktivnim farmerom.

Ubrzo su se počeli nizati komentari.
– Ubio me Bog ako sam ja ovdje vidjela paradajz, našalila se jedna korisnica.

– Takav se ne viđa po trgovačkim centrima! Domaće je domaće, dodala je druga.

@farma.5.jaja Spreman za salatu 🍅 . #village #paradajz ♬ original sound – Farma “5 jaja”

Šljiva je ove godine širom Republike Srpske podbacila za oko 80 odsto, i dok je ona s Majevice, onoliko koliko je bilo, otišla za Njemačku, one lošeg kvaliteta iz Potkozarja završiće u rakijskom kazanu.

Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” voćari, koji ističu da nikad gora godina nije bila za voće.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, za “Nezavisne” kaže da je berba šljive pri kraju, a ostale su još samo kasnije sorte felicija i čačanska rodna. “Ove godine berbe šljive takoreći i nema u Potkozarju, ali je slaba i na Majevici, gdje je inače najveća proizvodnja. Šljiva je ove godine podbacila sigurno 80 odsto, a i to što ima je vrlo lošeg kvaliteta i uglavnom ide za rakiju”, navodi Dojčinović te dodaje da je kompletno voćarstvo ove godine u veoma lošoj situaciji.

Unazad dvadesetak godina, ističe, nije bila gora godina za koštunjavo voće, ali i kruške.

“Recimo, na Majevici, gdje su i najjači proizvođači šljive u RS, obično se svake godine izveze 100-150 šlepera, što je oko 20 tona u jednom šleperu, ali ove godine su oni izvezli tek 18 do 20 šlepera”, rekao je on.

Naglašava da je i berba šljive bila veoma spora i teška.

“Oni koji su izvozili, većinom u Njemačku, kažu da ih je berba šljive koštala 0,7 KM/kg. Jedan berač, zbog teških uslova, nije mogao ubrati više od 100-120 kg”, pojašnjava Dojčinović.

Prema njegovim riječima, beračima je dnevnica bila 90 do 100 KM, a iako se voćarima nije isplatilo, kako kaže, nisu mogli ni ostaviti šljive na stablima.

Naglašava da je u i regionu ista situacija, te da je u Srbiji možda čak i gore nego kod nas.

Da je ovo sigurno jedna od najgorih godina, potvrđuje i Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedor, koji ističe da je šljiva bila “obrana” još u aprilu, tokom mrazeva.

“I to nešto malo što je ostalo je opalo kad su bile poplave. Tako da trenutno na području Prijedora i nemamo berbu šljive. I ostalo voće je u katastrofalnom stanju, jabuka, kruška itd.”, rekao je Marjanović za “Nezavisne”.

Sa druge strane, kako je saopštila Javna poljoprivredna savjetodavna služba u Federaciji BiH, na području Posavskog kantona započela je berba šljive, i za razliku od prošlih godina, obavlja se direktno sa grana, dok su plodovi nepotpuno zreli, a s obzirom na to da je velika potražnja i za svježom konzumnom šljivom, a ne samo za preradu.

“Razlog tome je što su u pojedinim dijelovima BiH proljećni mraz, te tuča u kasnijim fazama uticali na slab kvalitet i smanjen prinos. Na našem području su se takođe pojavljivali negativni vremenski uslovi, ali u slabijem intenzitetu za ovu kulturu, te uz pravilne tretmane zaštite i sisteme za navodnjavanje ozbiljni proizvođači su ipak uspjeli postići zadovoljavajuće rezultate”, saopšteno je iz ove službe.