Connect with us

Svijet

NAJMASOVNIJE HAKOVANJE U ISTORIJI: Ukradeno 16 milijardi korisničkih lozinki

Stručnjaci za bezbjednost upravo su potvrdili najmasovnije hakovanje u istoriji interneta.

Ukradeno je nevjerovatnih 16 milijardi korisničkih lozinki, a među njima su podaci za pristup Apple, Google, Facebook i stotinama drugih servisa koje svakodnevno koristimo.

Ovo nije obična vijest o hakovanju. Riječ je o napadu koji direktno ugrožava bezbjednost milijardi ljudi širom planete. Istraživači kompanije Cybernews, koji prate ovaj slučaj mjesecima, otkrili su 30 ogromnih baza podataka sa kompromitovanim nalozima.

Viliuz Petkauskas iz Cybernews-a objašnjava da se radi o potpuno svježim podacima.

“Ovo nije samo curenje podataka – ovo je pravi arsenal za masovne napade”, upozorava on. Hakeri sada imaju pristup podacima koji im omogućavaju da provale u praktično bilo koji online servis.

Posebno je zabrinjavajuće što se radi o novim podacima, a ne starim hakovanjima koji se ponovo objavljuju. Jedini izuzetak je baza od 184 miliona lozinki koja je ranije otkrivena u maju ove godine.

Koje aplikacije i servisi su pogođeni
Procureli podaci sadrže lozinke za sve popularne platforme – od društvenih mreža kao što su Facebook i Instagram, preko Google servisa, pa sve do Apple ID naloga. Tu su i pristupni podaci za GitHub, Telegram, različite VPN servise, pa čak i državne portale.

Hakeri su podatke organizovali veoma sistematično. Svaki zapis sadrži web adresu, korisničko ime i lozinku, što im omogućava da odmah pokušaju da se uloguju na vaš nalog. Ovo znači da mogu da pristupe vašoj elektronskoj pošti, fotografijama, finansijskim podacima i svemu ostalom što čuvate online.

Džavad Malik, stručnjak za bezbjednost iz kompanije KnowBe4, ističe da je cyber bezbjednost zajednička odgovornost.

“Kompanije moraju bolje da zaštite korisnike, ali i mi sami moramo biti oprezniji”, kaže on.

Šta odmah morate da uradite
– Ne čekajte da vaša lozinka završi u sljedećem hakovanju. Ovo su konkretni koraci koje treba odmah da preduzmete:

– Promjenite lozinke za sve važne naloge, posebno za email, bankarstvo i društvene mreže. Koristite različite lozinke za svaki servis – nikad ne stavljajte istu lozinku na više mjesta.

– Uključite dvofaktorsku autentifikaciju gdje god možete. Ovo znači da će haker, čak i ako ukrade vašu lozinku, trebati i vaš telefon da bi ušao u nalog.

– Razmislite o korišćenu menadžera lozinki koji će generisati sigurne lozinke i zapamtiti ih umjesto vas. Besplatne opcije kao što su Google Password Manager ili Bitwarden su dobar početak.

– Gdje god je moguće, prebacite se na passkey sisteme koje Google i Apple sve više forsiraju. Ovi sistemi su značajno sigurniji od klasičnih lozinki.

Ovaj napad potvrđuje ono što stručnjaci godinama govore – lozinke su najslabija karika u našoj digitalnoj bezbjednosti. Vrijeme je da ih shvatimo ozbiljno, prenosi Telegraf.

Svijet

UPOZORENJE IZ FRANCUSKE: Evropa mora za pregovarački sto

Jedna francuska političarka upozorila je da bi isključivanje evropskih država iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini oslabilo njihov uticaj na odluke koje neposredno određuju bezbjednost i stabilnost kontinenta.

Prema njenoj ocjeni, evropske zemlje moraju aktivno učestvovati u oblikovanju političkih i bezbjednosnih aranžmana kojima bi sukob bio okončan, jer njegove posljedice direktno pogađaju Evropu.

Zašto je učešće Evrope u pregovorima važno?

Francuska političarka naglasila je da Evropa ne može ostati po strani dok se razgovara o budućnosti Ukrajine i bezbjednosnim odnosima na kontinentu.

Upozorila je da bi izostavljanje evropskih država iz pregovaračkog procesa ograničilo njihovu sposobnost da utiču na budućnost sukoba, ali i oslabilo njihovu ulogu u oblikovanju dugoročne stabilnosti.

Zbog toga je, prema njenom stavu, neophodno da evropske zemlje imaju aktivnu ulogu u dogovorima koji bi predstavljali osnov za završetak rata.

Kakve rizike nosi isključivanje evropskih prijestonica?

U dostavljenom tekstu upozorava se da bi pregovori bez evropskih prijestonica mogli dovesti do nametanja rješenja koja ne uzimaju u obzir bezbjednosne i političke interese kontinenta.

Takav scenario izaziva zabrinutost u trenutku kada se Evropa suočava sa sve većim izazovima u vezi s vlastitom strateškom bezbjednošću i budućim odnosima s Rusijom.

Posebno je istaknuta bojazan da bi novi aranžmani mogli biti dogovoreni bez neposrednog i suštinskog učešća država koje su među najviše pogođenim posljedicama rata, navodi voe.

U kakvim okolnostima stižu upozorenja?

Upozorenja dolaze u vrijeme intenziviranja međunarodnih napora da se pronađe političko rješenje za rat u Ukrajini.

Istovremeno, stavovi Moskve, Kijeva i zapadnih prijestonica ostaju različiti, što dodatno opterećuje nastojanja da se postigne dogovor.

U takvim okolnostima, poruka iz Francuske naglašava potrebu da evropske države budu uključene u razgovore i odluke koje će uticati na buduću bezbjednost kontinenta.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP O IRANU: Ne znam s kim, dođavola, pregovaramo

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u srijedu kasno uveče da će rat s Iranom završiti “vrlo brzo”, predviđajući snažan pad cijena nafte nakon okončanja sukoba. Istovremeno je tvrdio da su američke vojne operacije teško oslabile iranske oružane snage, ali je izrazio i nesigurnost u vezi s tim s kojim iranskim zvaničnicima Vašington pregovara.

Šta je Tramp rekao o završetku rata i cijenama nafte?

Obraćajući se novinarima u Montani, Tramp je poručio da očekuje skori završetak rata, ne navodeći precizan rok za okončanje sukoba.

“Rat s Iranom završiće vrlo brzo… Uskoro, jer oni žele da se završi”, rekao je Tramp.

Ponovio je i stav da Iranu neće biti dozvoljeno da dođe do nuklearnog oružja, povezujući završetak rata s padom cijena nafte.

“Nikada neće imati nuklearno oružje, a cijene nafte će se strmoglaviti”, poručio je američki predsjednik.

S kim Vašington pregovara o okončanju sukoba?

Tramp je ranije, tokom obraćanja na skupu u Montani, govorio o nastojanjima Vašingtona da okonča sukob, ali je izrazio neizvjesnost u pogledu identiteta iranskih sagovornika.

Tvrdeći da je iranski vojni i politički vrh pretrpio teške udarce, rekao je:

“Nemaju mornaricu. Nemaju vazduhoplovstvo. Vojska im je desetkovana. Njihovih lidera više nema.”

Potom je dodao da je uklanjanje iranskih lidera otežalo utvrđivanje s kim američka strana vodi pregovore.

“Vjerovatno je trebalo da ostavim njihove lidere, jer ne znam s kim, dođavola, pregovaramo”, rekao je Tramp.

Kako je opisao nekadašnju vojnu moć Irana?

Američki predsjednik opisao je Iran kao nekadašnju dominantnu vojnu silu na Bliskom istoku, tvrdeći da su američke operacije znatno umanjile njegove vojne sposobnosti.

“Iran je bio nasilnik Bliskog istoka”, rekao je Tramp, dodajući da ta zemlja više nije moćna kao ranije.

Prema njegovim tvrdnjama, američki udari uništili su iransku pomorsku flotu i onesposobili borbene avione navodi aa.

Šta je tvrdio o iranskim brodovima i avionima?

Tramp je iznio tvrdnju da je Iran imao 159 brodova i da nijedan više nije operativan. Govoreći o vazduhoplovstvu, naveo je da je zemlja raspolagala sa 274 borbena aviona, za koje je ustvrdio da su uništeni na aerodromskim pistama.

“Znate, bili su jaki. Sada više nisu toliko jaki… Rekao sam: ‘Uništili smo to’, ali imali su tačno 159 brodova. Koliko brodova leži na dnu mora? Znate, 159”, rekao je Tramp.

Nastavljajući obraćanje, opisao je i ono što je predstavio kao potpuno uništenje iranskih borbenih aviona.

“Imali su 274 prilično dobra borbena aviona, mada ne kao naši, ali prilično dobra. Koliko je borbenih aviona danas dostupno za upotrebu? Nula! Znate li gdje su? Svi su rasuti po prelijepim iranskim pistama. Svi su rasuti u sitnim komadićima po pistama”, dodao je američki predsjednik.

U dostavljenom tekstu nisu navedene nezavisne potvrde njegovih tvrdnji o obimu uništenja iranske flote i vazduhoplovstva.

Nastavi čitati

Svijet

ISTAMBUL POD VODOM: Bujice nosile ljude, vozila zarobljena, škole zatvorene

Obilne padavine izazvale su poplave širom Istanbula, zbog čega su vlasti zatvorile škole i pozvale stanovnike da ostanu u svojim domovima.

Kancelarija guvernera saopštila je da će nastava biti obustavljena jedan dan, dok će državni službenici s invaliditetom i majke s malom djecom biti oslobođeni radnih obaveza.

Guverner je savjetovao građanima da ne izlaze iz kuća osim ako je putovanje neophodno, a stanovnicima suterenskih i podrumskih stanova preporučeno je da noć provedu na sigurnijem mjestu.

Kiša je poplavila kuće i poslovne objekte, potopila puteve i podvožnjake, a brojna vozila ostala su zarobljena u vodi, što je izazvalo saobraćajni haos u gradu s oko 16 miliona stanovnika.

Prema dostupnim informacijama, nema izvještaja o povrijeđenima. U jednom istanbulskom okrugu prolaznici su spasili ženu koju je bujica nosila niz ulicu, dok su vatrogasci izvukli još jednu osobu zarobljenu u poplavljenom podrumu, prenosi AP.

Nastavi čitati

Aktuelno